Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava koji se obilježava 24. marta, ističe da je proces adekvatnog suočavanja sa prošlošću svakog društva, pa i crnogorskog, u osnovi izgradnje vladavine prava. Država, ali i svi dijelovi crnogorskog društva, dužni su neprestano i posvećeno raditi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih i procesuiranju odgovornih za zločine.
Ratovi koji su tokom 90-ih godina vođeni na prostorima bivše Jugoslavije ostavili su za sobom na stotine hiljada žrtava, i milione onih koji su postali izbjeglice ili interno raseljena lica. Na žalost, utvrđivanje činjenica o ovim događajima ide nevoljno od strane nadležnih institucija, koje još uvijek ne pokazuju punu spremnosti da se sa tim suoče, iako je to njihova zakonska, ali i moralna obaveza.
Zvanična statistika pokazuje da se više od 12 000 ljudi vodi kao nestalo, 423 000 izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, a oko 20 000 ljudi su još apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu. Pored toga, najmanje 20 000 žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još nije dobilo adekvatnu podršku, što u kombinaciji sa nekažnjivošću za ratne zločine, ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.
CGO godinama, samostalno ili sa crnogorskim i regionalnim partnerima, ulaže napore da se ova pitanja riješe na način koji bi povratio dostojanstvo žrtavama, ali i upozorava na rizike koje nosi sistemsko nesuočavanje sa prošlošću, kao i odugovlačenje i obesmišljavanje sudskih procesa u slučajevima ratnih zločina.
Ratni zločini ne zastarjevaju, ali odlaganje njihovog procesuiranja ili obesmišljavanje procesa predstavlja dodatno gaženje po dostojanstvu žrtava. Crnogorsko tužilaštvo u ovom dijela bilježi nedopustivo loš učinak, zbog čega se ovo pitanje, poslije mnogo godina našlo i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore. “Crna Gora mora prestati sa praksom nekažnjivosti. Svi značajni izvještaji o ratnim zločinima moraju biti praćeni. Odluke crnogorskog pravosuđa o ratnim zločinima treba da budu u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, da oslikavaju sudsku praksu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i da u cjelosti primjenjuju domaće krivično zakonodavstvo. Optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podržavanje nijesu do sad korišćene. Crna Gora treba da obezbijedi da civilne žrtve dobiju pravdu i reparacije”, stoji u Izvještaju.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva 24. mart je još jedno podsjećanje da država treba da procesuira kršenja ljudskih prava u prošlosti i da efikasnije radi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih. Tako ona može dati svoj doprinos kulturi sjećanja i suosjećanja.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava, a koji je ubijen 24. marta 1980. godine, zbog oštrih osuđivanja kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.
Tamara Milaš, saradnica na programima