Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je, od 13. do 15. aprila 2024. godine, studijsku posjetu za učesnike/ce III generacije Škole tranzicione pravde, u okviru koje su obišli mjesta stradanja na teritoriji Crne Gore i tako se upoznali sa konkretnim lokacijama povezanim s ratnim zločinima iz 90ih – Deportacija, Morinj, Porodica Klapuh, Bukovica, Štrpci, Kaluđerski laz i Murino.
Prvi dan studijske posjete započet je u Herceg Novom, ispred Odjeljenja bezbjednosti, mjesta na kojem nevladine organizacije tradicionalno godinama obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog zločina poznatog pod nazivom Deportacija. Put je zatim nastavljen ka nekadašnjoj vojnoj kasarni u Morinju, koja je tokom ratnih dešavanja 90ih godina pretvorena u Logor za hrvatske zarobljenike iz Dubrovačko-neretvanske županije. Ervina Dabižinović, koordinatorka u NVO ANIMA, razgovarala je sa učesnicima/cama Škole u Herceg Novom i Morinju o detaljima ovih zločina i aktivnostima koje je i NVO ANIMA sprovodila u pravcu doprinosa izgradnji kulture sjećanja. Posjetom mostu Obrada Cicmila, gdje je izvršen ratni zločin Klapuh, i osvrtom koji je dao Damir Suljević, saradnik na programima u CGO-u, završen je prvi dan.
Drugog dana je u Bukovici, o zločinu izvršenom u tom mjestu, učesnicima/cama Škole govorila Sabina Talović, građanska aktivistkinja i koordinatorka NVO Bona Fide. Nakon toga je uslijedio put do Bijelog Polja gdje su posjetili spomenik žrtvama zločina Štrpci, a više detalja saznali su od Demira Ličine, člana jedne od porodica žrtava toga ratnog zločina.
Trećeg dana je organizovana posjeta spomeniku žrtvama NATO bombardovanja u Murinu, u kojem su stradali civili iz tog mjesta, a o tome je učesnicima/cama Škole govorio Milan Marković, predsjednik Udruženja NATO žrtava Murino.
„Posjete mjestima stradanja žrtava ratnih zločina su od izuzetne važnosti jer predstavljaju prvi korak ka pomirenju i zacjeljenju rana koje su nanijeli ratovi 90ih. Ovakvim posjetama postajemo svjedoci nemjerljive boli kroz koju su prošle, i prolaze, žrtve zločina i njihovi bližnji. Organizovanjem ovakvih edukacija štitimo ih od zaborava i pogrešnih interpretacija istorije, uz obećanje da ćemo se sjećati i činiti sve da se takva stradanja više ne ponove“, kazala je Jelena Ćuković, studentkinja Medicinskog fakulteta i učesnica Škole.
„Poražavajuće je da se od naših generacija aktivno kriju činjenice o crnogorskoj involviranosti u ratove 90-tih. Izuzetno mi je drago da sam učestvovao u ovako informativnom programu čiji je cilj pomirenje a ne politizacija ljudske patnje. Memorizacija i sjećanje su naši naredni koraci na putu pomirenja, jer ne smijemo ostaviti one koje ne poznaju istoriju u mraku, a ni porodice žrtava da misle da je ovo samo njihova borba. Istina i odgovornost moraju biti temelji svakog zdravog društva“, mišljenja je Brahim Kajević, učesnik Škole.
Nakon obilaska ovih lokaliteta, upriličen je sastanak u Podgorici sa Sinišom Bjekovićem, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda.
“Zločin ima ime i prezime, kao što ima i žrtva. Ne sudi se narodima, nego pojedincima. Da smo procesuirali zločine pred našim sudovima ne bi bio potrebe za radom Haškog suda“, poručio je Bjeković. “U suočavanju sa prošlošću okrenuti smo budućnosti. Na žalost, jedna od tačaka koja dijeli naše društvo jeste nespremnost suočavanja sa predrasudama i nedostatkom informacija. To je matrica koju moramo da razbijemo kako bi bili svjesni i naše odgovornosti“, zaključio je on.
Svečanom dodjelom diploma koje učesnicima/cama uručuju Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, Ekatarina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-ija u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a završava se program Škole tranzicione pravde, čiji je cilj da se ojača empatija i razumijevanje prema stradalima, te da se podstakne refleksija o prošlosti i njenom uticaju na sadašnjost.
Prethodni modul je uključio seriju predavanja i debata sa predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice i političara.
Škola je dio projekta Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje, koji je omogućen kroz regionalni projekat Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Maja Marinović, saradnica na programima