Socijalno preduzetništvo je kockica u mozaiku koji može pomoći mladima da budu samostalniji i angažovaniji, ali i u promjeni čitavog društva na bolje. Mladi su sadašnjost, imaju ogroman potencijali, ali da bi taj potencijal došao do izražaja potrebne su promjene u formalnom obrazovnom sistemu, kao i veći fokus na temama poput ekonomske politike, zelene agende i reforme obrazovanja, poručeno je danas na konferenciji Centra za građansko obrazovanje „Platforma za promjenu – kroz socijalno preduzetništvo do zapošljavanja mladih“.
„Crna Gora je na korak da postane punopravna članica EU, što smatramo da je zajednički uspjeh predanog rada Vlade, civilnog sektora, socijalnih partnera i privatnog sektora. Projekat „Youth Job Link“ predstavlja jedan segment tog zajedničkog djelovanja i primjer dobre saradnje svih segmenata zajednice“, ocijenila je Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga u Vladi Crne Gore, otvarajući konferenciju. On je ukazala na značaj socijalnog preduzetništva, ali i osposobljavanja mladih, kao osjetljive kategorije, za tržište rada. „Finansijska podrška projektima koji promovišu socijalno preduzetništvo je samo dio sveobuhvatne strategije koja ima za cilj što veću integraciju mladih na tržište rada. Time direktno pomažemo onima koji su u najvećem riziku, a ujedno stvaramo i inkluzivno društvo“, kazala je ona. „Kroz rad Radne grupe za sprovođenje Garancije za mlade, nastojaćemo da uključimo što više mladih, ali i NVO koje se bave njihovim pravima, kako bismo zajednički stvorili ambijent u kojem će svaki mladi čovjek dobiti potrbenu podršku“, poručila je Nišić.
Petar Đukanović, programski direktor CGO-a, istakao je ozbiljnost problema nezapošljenosti mladih u Crnoj Gori, podsjećajući da je stopa njihove nezapošljenosti bila oko 20% u 2023. godini, kao i da su uzroci takvog stanja neprilagođen obrazovni sistem, manjak prilika za sticanje praktičnog iskustva, slaba povezanost poslodavaca s mladima i ograničene mogućnosti za pokretanje sopstvenih preduzeća. „Mladi se suočavaju s nezaposlenošću, nesigurnim i slabo plaćenim poslovima, što otežava njihov profesionalni razvoj i tranziciju u svijet odraslih, izlaže riziku eksploatacije i otežava njihovu profesionalnu stabilnost,“ pojasnio je Đukanović. „Razvoj socijalnog preduzetništva može stvoriti radna mjesta u oblastima koje tradicionalni poslodavci često zanemaruju, poput socijalnih usluga, zaštite životne sredine i inkluzije marginalizovanih grupa. Ovi modeli poslovanja omogućili bi mladima sticanje praktičnih vještina i iskustava, često kroz inovativne projekte, dok istovremeno odgovaraju na konkretne društvene izazove. Tako se mladi zapošljavaju, ali i postaju aktivni akteri društvenih promjena“, naveo je Đukanović.
Glavne nalaze studije “Socijalna preduzeća: potencijal za unaprijeđenje socioekonomskih prilika u Crnoj Gori” predstavila je Valentina Ostojić, saradnica na programima u CGO-u. Ona je dala osvrt na različite definicije socijalnih preduzeća u različitim zemljama, njihov razvoj u EU, kao i načine poslovanja, uz primjere dobrih praksi. „Mi u Crnoj Gori nemamo ni Zakon o socijalnom preduzetništvu, što bi olakšao osnivanje i poslovanje ovih preduzeća, jer danas oni djeluju u različitim formatima. Takođe, kod nas nema relevantne statistike niti se obavljaju sveobuhvatna istraživanja i mapiranje socijalnih preduzeća i drugih entiteta koji posluju po principima socijalne i cirkularne ekonomije“, pojasnila je Ostojić. Neke od preporuka iz studije uključuju uvođenje godišnjeg statističkog monitoringa i priključenje Crne Gore Evropskom monitoru socijalnih preduzeća. Ostojić je, takođe, naglasila potrebu za finansijskom i tehničkom podrškom za socijalna preduzeća kako bi im se olakšao rad i pristup tržištu.
Ovo je pratila panel diskusije „Od ideje do prakse – kako mladi ostvaruju društveni uticaj?“, na kojoj su govorili Zoja Bojanić Lalović, poslanica i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupštini Crne Gore, zatim Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori, Vladana Mitrović, učesnica programa YouthJobLink, i Dušan Pajović, aktivista i pisac.
“Tokom karijere fokusirala sam se na potrebe mladih. Vidim da ambijent koji se stvara za razvoj mladih u političkoj sferi sve više služi ličnim interesima, a ne unaprijeđenju kvaliteta života”, kazala je Zoja Bojanić Lalović, komentarišući podatke iz istraživanja CGO-a da oko 40% mladih želi napustiti Crnu Goru. „To nas upozorava da mladi Crnu Goru ne doživljavaju kao zemlju u kojoj mogu ostvariti svoje potencijale, kao i da su podjele na svim nivoima osnažile nesigurnost mladih zbog čega sreću traže negdje drugo“, navela je ona, uz podsjećanje da se predugo čeka i novi Zakon o visokom obrazovanju. “Mladi shvataju da im je isplativije studirati u inostranstvu i oni ne čekaju. Zato mi koji donosimo važne odluke u Skupštini moramo raditi bolje da bi mladi pozitivne promjene i dobrobiti brže osjetili. Mladi su i sadašnjost, a ne samo budućnost,” poručila je Bojanić Lalović. Ona je apostrofirala i na rastući problem vršnjačkog nasilja, kao posljedicu lošeg ambijenta u kojem mladi odrastaju i signal za hitnu akciju.
Vladana Mitrović je podijelila iskustvo kroz YouthJobLink, navodeći da je to prevazišlo njena očekivanja. “Uvijek sam vjerovala da mladi, iako često djeluju neaktivno, imaju ogroman potencijal. Vjerujem i da svojim vještinama i znanjem mogu doprinijeti pozitivnim promjenama. Zato sam dala svoj maksimum i tokom treninga organizovanih od strane CGO-a,” istakla je. Njen trud se isplatio, te je dobila priliku da stažira u NVO Alfa centru stičući tamo dragocjeno iskustvo. “Samo dvadeset dana nakon početka stažiranja imala sam gostovanje na jednoj TV kako bih predstavila rezultate projekta, što je za mene bilo potpuno novo i uzbudljivo. Kroz rad ovih mjeseci mnogo sam naučila – od razumijevanja kako funkcioniše civilni sektor, do izrade projektnih prijedloga, implementacije projekata, kao i brojnih administrativnih stvari. Iako sam završila Pravni fakultet nedostajalo mi je praktično iskustvo, pa mi je trebalo malo vremena da se prilagodim tempu rada u NVO, koje su izuzetno dinamične. Jako sam zahvalna na prilici i podršci koji su mi pružili CGO i Alfa centar,” navodi Vladana.
„U Crnoj Gori imamo tri načina sticanja praktičnog iskustva – praktična nastava tokom školovanja, profesionalna praksa nakon završenog obrazovanja i dualni sistem obrazovanja,” kazao je Mladen Perazić, naglašavajući da je u ovom segmentu ostvaren napredak jer mladi stiču praktično iskustvo, a poslodavci zapošljavaju obučene kadrove. „Privreda nije dovoljno uključena u kreiranje studijskih programa. Potrebna nam je korjenita promjena Zakona o visokom obrazovanju, kao i dosadašnjih praksi u njegovom kreiranju,“ ocijenio je on, navodeći da je kao član radne grupe predložio da jedan od ciljeva Zakona o visokom obrazovanju bude sticanje znanja i kompetencija za tržište rada, ali taj prijedlog nije dobio podršku. „Postoji stav da studenti treba da se obrazuju za nauku, što je često odvojeno od stvarnih potreba privrede,“ objasnio je Perazić. „Formalni sistem obrazovanja je spor u prilagođavanju novim realnostima i potrebama tržišta rada. Ključ je u većoj fleksibilnosti, bržim promjenama i jačem fokusu na obrazovanje odraslih i sticanje kvalifikacija koje povećavaju zapošljivost,“ zaključio je on.
Dušan Pajović naglašava da se danas politika i aktivizam gledaju kroz karijerizam, umjesto kroz prizmu mijenjanja društva. „Mladi tome nisu izuzetak, pa već iz studentskih klupa gledaju kako sa aktovkom da uskoče u one skupštinske“, kazao je on, pojašnjavajući da krivicu treba analizirati sa više aspekata, jer je i te mlade neko vaspitavao i odrasli su u određenom nepovoljnom kontekstu. “U Crnoj Gori jesmo podijeljeni u dvije famozne struje, ali kada se izuzmu identitetske teme ostaje prazan prostor za djelovanje u okviru narativa koji nisu ispunjeni sadržajem, a koji su suštinski. Na primjer, ekonomska politika, zelena agenda i reforma obrazovanja. Potrebno je dekolonizovati našu maštu i ciljati na alternativne modele organizacije društva, jer meni djeluje da je socijalno preduzetništvo oksimoron. Firme koje jure za profitom u drugi plan stavljaju brigu o društvu i ekologiji. Zato treba da uvedemo određenu socijalnu mrežu u vidu univerzalnog bazičnog dohotka, ali i da istinski demokratizujemo društvo – kroz građanske skupštine i kroz model kooperativa na poslu, po principu jedan zaposleni – jedna dionica“, poručio je Pajović.
Konferencija je okupila predstavnike/ce institucija, političkih partija, privatnih kompanija, kao i organizacija civilnog društva koje se bave zapošljavanjem mladih i razvojem njihovih karijera, a završni je dio projekta YouthJobLink – povezivanje mladih i socijalnih preduzeća, koji je podržan od strane Evropske unije posredstvom Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) Ministarstva finansija.
Maja Marinović, saradnica na programima