Značaj suočavanja s prošlošću, dekonstruisanje postojećih narativa i građenje novih perspektiva kroz kritički osvrt čini i nastavu istorije relevantnijom i inspirativnijom, a najbolja je lekcija koju možemo naučiti proučavajući 90te je da se čuvamo ekstremizma i lažnih vijesti, ocijenjeno je, između ostalog, na trodnevnoj radionici Muzej 90-ih – nov pristup učenju, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici, od 21. do 23. novembra 2024. godine, okupljajući 10 istoričara, sociologa, filozofa i istraživača projekta Muzej 90-ih iz Crne Gore i Srbije. Oni su imali priliku da se međusobno povežu i razmotre moderne nastavne metode koje podstiču kritičko razmišljanje, istraživanje i analizu istorijskih događaja iz više uglova, kao i da razvijaju vještine da u nastavi promovišu multikulturalizam, istinitost i različite perspektive.
Radionica je obuhvatila i praktičan rad kroz primjer časova sa srednjoškolcima/kama iz Crne Gore, čime su učesnici/ce stekli konkretna iskustva koja mogu primijeniti u učioničkom okruženju, a sve sa ciljem da se osnaže pedagoški kapaciteti i doprinese stvaranju obrazovne zajednice koja će omogućiti bolje razumijevanje i obrazovanje o 90-im godinama, čime bi se podstakao dijalog i pomirenje među mladima u regionu.
Tokom radionice, Aleksandar Milovanović, istraživač-pripravnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, predstavio je rezultate fokus grupa sprovedenih u Beogradu i Novom Sadu, kao i preliminarne nalaze anketnog istraživanja. „Mladi ne poznaju dovoljno istorijske činjenice iz 90-ih godina, jedan je od ključnih zaključaka koji smo dobili. Pored toga, mladi imaju pomiješana osjećanja o ovom periodu – s jedne strane pozitivna osjećanja se vežu za kulturu, otpor i promjenu, ali su svjesni i negativnih posljedica koje su 90-e ostavile za danas“, istakao je Milovanović. On je dodao da bi bilo korisno da se mladi edukuju o tim događajima u skladu sa svojim interesovanjima i, naravno, uz kritički osvrt. „Važno je da mladi shvate širi kontekst tih događaja – da razumiju zašto je došlo do konflikta, kakva je bila politička i istorijska situacija u Jugoslaviji prije 90-ih, kao i kakva je bila globalna situacija tog perioda. Ovakve radionice su značajne jer doprinose razmjeni znanja, a to vodi usvajanju novih perspektiva u kognitivnoj decentraciji“, kazao je Milovanović.
„Edukativne radionice “Muzej 90-ih” odlična su prilika za susret sa istoričarima i istoričarkama iz Crne Gore i iz Srbije, kako bi razmijenili mišljenja, tumačenja i pristupe temama o kojima ni danas ne postoji konsenzus. Naše društvo i dalje osjeća posljedice ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, te su radionice ovog tipa od izuzetne važnosti za sve istoričare i istoričarke. Pristup skorim istorijskim događajima, koji utiču i na današnjicu, mora biti pažljiv, objektivan i detaljan, i zato mi je koristio susret sa onima koji rade u prosvjeti, jer to veoma zahtjevan i nužan posao – prenošenje znanja na mlade generacije koje dolaze iz različitih sredina“, kazala je Jana Vlahović, istoričarka i novinarka iz Crne Gore.
„Muzej 90-ih je nastao kao inicijativa Kulturnog centra Grad u Beogradu, sa idejom da se sakupe, sačuvaju i sistematizuju najrazličitija svjedočanstva i izvori od značaja za razumijevanje i izučavanje posljednje decenije 20. vijeka na teritoriji postjugoslovenskih država. Na toj osnovi je koncipirana izložba Lavirint 90-ih. Izvori i materijali su prikupljani iz arhiva antiratnih aktivista i različitih organizacija civilnog društva koji su djelovali tokom 90-ih godina 20. vijeka,“ kazala je Andrijana Vlahovljak, nastavnica istorije u osnovnoj školi i saradnica u projektu Muzej 90ih. Objasnila je da ova izložba do sada bila u Beogradu 2023. godine, a zatim, u dopunjenom formatu, u Sarajevu tokom 2024. godine. „Muzej i izložba imaju svoju informativnu, istraživačku, ali i edukativnu funkciju, tako da je veoma pogodan da preuzme ulogu učionice van škole u kojoj bi se učilo o 90-ima. Zato je nastavnicima/cama iz Crne Gore ovom prilikom predstavljen koncept i uloga izložbe kako bi se najavio njen dolazak u Podgoricu na proljeće 2025. godine“, istakla Vlahovljak.
„Istorija 90-ih godina i dalje je nedovoljno zastupljena u nastavi i programi posvećeni ovoj temi su izuzetno značajni, naročito kada na njima sarađuju istoričari iz regiona, jer to omogućava razmjenu praktičnih iskustava iz nastave,“ smatra profesorska istorije Jelena Vlaović. Dodaje i da jedan od ključnih problema leži u nepostojanju usaglašene zajedničke priče o 90ih na prostoru bivše Jugoslavije. „Događaji se često tumače iz nacionalnog ugla, što stvara konfuziju ne samo kod učenika/ca, već i kod nastavnika/ca“, naglasila je ona.
Lidija Županić Šuica, predsjednica OCD Edukacija za 21. vek i profesorka likovne kulture, zajedno sa Majom Keskinov, nastavnicom filozofije i projektnom menadžerkom ove organizacije, predstavile su načine korišćenja spomeničkog naslijeđa kao temelja za nastavu na otvorenom, s naglaskom na razvoj kompetencija za demokratsku kulturu. „Važno je istači kako istraživanje lokalne baštine može biti dinamičan obrazovni alati za razvijanje kritičkog mišljenja i analitičkog pristupa. Učesnici/ce radionce su imali priliku da nauče kako povezati nastavu s lokalnim kulturnim nasleđem, preispitati ukorijenjene stereotipe i unaprijediti vještine potrebne za razumijevanje kompleksnih istorijskih narativa“, kazala je Županić Šuica.
Vukan Ražnatović, istoričar i rukovodilac Muzeja kralja Nikole na Cetinju, smatra da najbolja je lekcija koju možemo naučiti proučavajući 90te da se čuvamo ekstremizma i lažnih vijesti. „Manipulacija medija koja je počela kasnih 80-ih a vrhunac doživjela 90-ih je stvorila ksenofobične društvene grupe koje su u drugosti vidjele opasnost po svoj opstanak. I pored cinjenice da su “drugi” bili isti oni sa kojima su stvarali i državu tokom rata, ali i bolje društvo i porodice tokom mira“, smatra on i naglašava pozitivne aspekte razmjene iskustava iz regiona. „Pogled iz drugoga ugla uvijek nam dozvoljava da razmotrimo neke segmente koje možemo previdjeti. U Crnoj Gori većinom se fokusiramo na opsadu Dubrovnika, antiratnipokret, sankcije i podjelu unutar DPS-a, a u posljednje vrijeme i ratne zločine. Kolege iz regiona, gdje je situacija bila daleko komplikovanija, pružaju svoja iskustva u proučavanju procesa koji su podijelila njihova društva a čije posljedice i dalje vidimo“, poručuje Ražnatović.
„Tema 90-ih je privlačna za istraživanje, izvora ima mnogo, a to je zadatak koji stoji pred istoričarima. Razbiti predrasude, savladati jake emocije… Istoričari to znaju, zato je neophodno da se o ovoj temi više razgovara, da se organizuju susreti istoričara, nastavnika, učenika, da se razmjenjuju iskustva, da se podstiču istraživanja i objavljuju saznanja i rezultati“, kazao je Vladimir Simić, nastavnik istorije u srednjoj školi u Beogradu.
Trodnevna radionica Muzej 90-ih – nov pristup učenju dio je projekta Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije. Ovu radionicu dodatno podržava i Francuska agencija za međunarodnu tehničku saradnju (Expertise France).
Maja Marinović, saradnica na programima