Važno je da se identifikuje i suzbija seksistički i senzacionaistički govor u medijima, jer se tako pruža i podrška ženama u javnom prostoru koje su sve češća meta takvih napada, čime se dodatno ograničava njihov uticaj u procesima odlučivanja, istaknuto je, između ostalog, sinoć na panel diskusiji koja je uslijedila nakon projekcije filma “Dnevnici crne kutije”, u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Na panel diskusiji “Žene u medijima: borba za glas i sliku?” govorile su novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore, Vesna Rajković Nenadić, novinarka Ivana Boljević i profesorica Crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Koprivica.
Svetlana Jovetić Koprivica je pohvalila napore CGO-a i Festivala UBRZAJ u podizanju svijesti o značaju ženskog glasa u društvu. „Ovi vrijedni napori doprinose da ženski glas bude zvučniji, ali treba naglasiti da je potenciometar odlučivanja u Crnoj Gori i dalje u rukama muškaraca,“ ocijenila je ona. Ukazala je da se crnogorsko društvo suočava s ozbiljnim problemima, poput selektivnih abortusa, niže plaćenosti i manjeg poštovanja profesija koje se doživljavaju kao „ženske“, femicida i odsustva pozitivne diskriminacije žena. „Jezik je psihološka odrednica društva. Teško je očekivati prihvatanje rodno senzibilisanog jezika u sredini gdje se nastavak -ica doživljava kao deminutiv i pežorativ. Još uvijek je doktor, direktor, profesor ili sudija vrijedniji od doktorice, direktorice, profesorice ili sutkinje. S druge strane, rodno senzibilisan jezik lako primjenjujemo na poslove koji su manje cijenjeni u društvenoj hijerarhiji,“ objasnila je Jovetić Koprivica. „Novinarska profesija mora uvijek raditi u javnom interesu, a to podrazumijeva zalaganje za pravedniju, inkluzivniju i uređeniju stvarnost,“ zaključila je ona.
„Ženama je danas teže nego ranije jer se suočavaju sa tradicionalnim problemima uz izazove vezane za online prostor,“ navela je Vesna Rajković Nenadić, govoreći o položaju žena u javnom prostoru, posebno u kontekstu medija i društvenih mreža. Ona je podsjetila da su društvene mreže često neregulisane, ali i izrazila zabrinutost zbog nedovoljne reakcije medijskih regulatornih organa. „Nisam sigurna kako oni reaguju i zašto ne reaguju u slučajevima kada bi trebalo. To je pitanje koje treba postaviti njima,“ kazala je ona. Rajković Nenadić se osvrnula i na primjere sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti ukazujući na presude koje bi mogle biti putokaz za unaprijeđenje medijske prakse. “Mediji su ključni za podizanje svijesti i zaštitu prava žena, ali je za napredak neophodna veća odgovornost kako regulatornih organa tako i samih medijskih kuća. Institucije moraju biti jače, a mediji senzibilniji kako bi se zaštitile žene u javnom prostoru i osigurala njihova ravnopravnost,“ naglasila je ona.
Ivana Boljević se osvrnula se na način na koji se javnost i mediji odnose prema žrtvama seksualnog nasilja. „Najnoviji slučaj doveo je do toga da se sva pažnja usmjeri na žrtvu i njenu ‘slabost’. Tanka je linija između toga da li ćete pomoći žrtvi ili je osuditi, a senzacionalizam ostaje kontinuiran problem“, upozorila je ona dodajući da film koji je služio kao osnova za diskusiju predstavlja odličan primjer kako se politika može uplesti u ovakve slučajeve. Boljević se osvrnula i na trajanje sudskih procesa kao dodatnog problema u borbi za pravdu za žrtve seksualnog nasilja i naglasila potrebu za sistemskim unaprijeđenjem pravosudnog sistema, regulacijom medijskog prostora i senzibilisanjem javnosti prema žrtvama. “Samo uz jače institucije i odgovoran pristup medija može se izgraditi pravednije i sigurnije društvo”, poručila je ona.
Panel je organizovan u okviru projekta “Protiv rodnih stereotipa i seksizma” koji je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
Nikola Đurašević, saradnik na programima