OSI i dalje u neravnopravnom položaju u pristupu tržištu rada

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas, u okviru projekta „Zapošljavanjem do inkluzije” predstavio nalaze Istraživanja javnog mnjenja o percepciji osoba sa invaliditetom (OSI) u procesu zapošljavanja.

Marija Cimbaljević, asistentkinja na projektima u CGO-u, podsjetila je da je u okviru istog projekta osam OSI iz Podgorice, Danilovgrada i Nikšića prošlo kroz obuku o komunikacionim vještinama i o ljudskim pravima, sa naglaskom na radna prava, nakon čega su imali priliku da se kroz šestomjesečni plaćeni radni angažman dalje profesionalno usavršavaju i primijene stečena znanja u sedam nevladinih organizacija i u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crbne Gore. „Dodatno, u sklopu projektnih aktivnosti, instalirana je i pristupna rampa na ulazu u stambeno poslovni objekat Maksim, kao doprinos smanjenju arhitektonskih barijera, te producirana kampanja za poslodavce i OSI o važnosti zapošljavanja i korišćenja povoljnosti koje Zavod za zapošljavanje nudi u tom pravcu”, navela je Cimbaljević.

Petar Đukanović, koordinator programa u CGO-u, istakao je da ,,u Crnoj Gori postoji oko 11% OSI, od toga je procjena da je 5,000 na evidenciji ZZCG, a samo stotinjak njih radi. Prema najsvježijim podacima ZZCG, svega 194 poslodavca ostvaruju pravo na subvenciju zarade za 310 lica sa invaliditetom, od čega je 197 lica zaposleno na neodređeno vrijeme. I pored određenih unaprijeđenja, još uvijek jako malo OSI aktivno radi, a i statistike su dosta nepouzdane.” On je ocijenio da su ovakva istraživanja ,,važna kao indikotor promjene svijest i trednova tih promjena kako bi se u skladu sa tim osmišljavale nove i unaprijeđivale postojeće politike da budu djelotvornije u otklanjanju barijera koje postoje”. ,,Te barijere postoje evidentno i prije svega u našim glavama, a oslobađanje od njih je put za ostvarenje svih potencijala koje OSI imaju, a koji su ogromni, prije svega zbog dobrobiti njih samih, ali i nas kao društva u cjelini”, zaključio je Đukanović.

cgo-istrazivanja-javnog-mnjenja-o-percepciji-osoba-sa-invaliditetom-(OSI)-u-procesu-zaposljavanja

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Zapošljavanjem do inkluzije”, predstavila je dio nalaza istraživanja o opštoj percepcije osoba sa invaliditetom:

U percepciji građana i građanki Crne Gore prevladavaju asocijacije sažaljenja prema OSI, pa je tako 39% njih navelo da im je žao OSI, dok 30% ispitanika kao prvu asocijaciju na OSI ističe njihove fizičke nedostatke. Znatno rjeđe se kao spontane asocijacije ističu polja njihove diskriminacije, a iznimno mali broj ispitanika ima inkluzivni stav prema OSI.

Ipak, 82% ispitanika, odnosno, u prosjeku, 8 od 10 građana i građanki Crne Gore prepoznaje da je položaj OSI narušeniji u odnosu na položaj prosječnih građana i građanki Crne Gore, dok sa druge strane, 9% ispitanika smatra da je položaj OSI bolji u prosjeku od položaja drugih grupa u Crnoj Gori.

Upitani da navedu oblasti za koje smatraju da OSI najteže ostvaruju svoja zakonska prava, ispitanici ističu zapošljavanje (67%), zatim korišćenje javnih površina, javnog prevoza i objekata (26%), pa slijede školovanje i obrazovanje (21%), kao i socijalna zaštita i zdravstvene usluge (20%). Nesumnjivo je da javnost prepoznaje radnu sferu kao trenutno najveći problem za inkluziju OSI. Nedostupnost javnih površina se češće navodi kod građana i građanki sa visokim obrazovanjem, dok obrazovanje učestalije navode žene i mladi, a socijalnu zaštitu građani i građanke starosti od 45 do 60 godina i oni nižeg obrazovanja.

Zabrinjavajuće je da čak 63% ispitanika u ne zna da u Crnoj Gori postoji zakon koji zabranjuje diskriminaciju OSI.

Petar Đukanović, se u nastavku, fokusirao na nalaze istraživanja koji se odnose na radna prava i mogućnosti OSI u Crnoj Gori.

Prilično je nizak stepen informisanosti ispitanika sa zakonskim mjerama koje podstiču poslodavce da zapošljavaju OSI, pa tako čak 61% njih nije upoznato sa mjerama pružanja bespovratnih sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje OSI, 68% njih ne zna za mjeru učešća u finansiranju ličnih troškova asistenata (pomagača u radu) lica sa invaliditetom, 70% nije upoznato sa mjerom subvebcionisanja zarade lica sa invaliditetom a 75% ne poznaje za kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Očekivano, upoznatost sa ovom tematikom je veća kod građana koji lično poznaju OSI.

Dok sa jedne strane, deklarativno, dominira snažna podrška građana i građanki Crne Gore u pogledu učešća OSI na radnom tržištu, preciznije 94% ispitanika u potpunosti podržava zapošljavanje OSI, istovremeno šest od 10 građana, odnosno 61% ispitanika vjeruje da se mjere za zapošljavanje ovih osoba ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori.

Istovremeno, skoro 3/4 građana i građanki Crne Gore (72%) smatra da postoji diskriminacija OSI u pogledu ostvarivanja njihovih radnih prava dok se 22% ispitanika ne slaže sa ovom tvrdnjom. Suprotnog stava su, češće od prosjeka, građani i građanke osnovnog obrazovanja, dok veći stepen neznanja pokazuju oni koji nemaju lični kontakt sa OSI.

Kad je riječ o oblicima diskriminacije OSI u ostvarivanju njihovih radnih prava, više od polovine građana i građanki Crne Gore u prvi plan ističe da je nezapošljavanje OSI najčešći oblik diskriminacije (52%), dok petina nema jasnu sliku o mogućim oblicima diskriminacije koje ove osobe iskuse (21%). Loš odnos poslodavaca, odnosno kolega prema OSI kao najčešći oblik diskriminacije navodi 19% odnosno 15% ispitanika. Nepristupačnost radnom mjestu kao oblik diskriminacije navelo je 13%, dok 11% vidi neprilagođenost radnog mjesta kao najčešći oblik diskriminacije ove društvene grupacije.

U prosjeku, skoro 2/3 građana i građanki Crne Gore (63%) smatra da je veći broj slučajeva diskriminacije OSI tokom zapošljavanja, odnosno 24% smatra da je više slučajeva diskriminacije prilikom obavljanja posla koji se i ne prijavljuju nadležnim organima. Razlog neprijavljivanja nadležnim organima, ispitanici vide u strahu OSI da se odluče za ovaj korak, ali i različite oblike naučene bespomoćnosti OSI, kao i nedostatak povjerenja u institucije i nedostatak podrške kako bliže okoline, tako i samog društva i sistema vladavine prava.

U skladu sa prethodnim nalazima, preovlađujuće je uvjerenje da crnogorski poslodavci još nijesu spremni da zaposle OSI (65%), dok 29% ispitanika smatra da bi većina poslodavaca radije bila spremna da plati državi potrebnu nadoknadu nego da prihvati da zaposli OSI. Četiri od 10 građana i građanki Crne Gore koji smatraju da bi poslodavci radije platili nadoknadu državi nego zaposlili OSI kao osnovni razlog za ovakav stav poslodavca vide u samoj OSI, odnosno u percepciji njih kao nekoga ko nije dovoljno produktivan ili zbog koga će posao trpjeti. Svaki peti građanin/ka prepoznaje kao problem i opšti mentalitetski pristup i predrasude prema OSI, a 14% građana i građanki cijeni da je u osnovi negativnog stava poslodavaca njihova neobavještenosti, ali i neobavezujuće zakonske norme da se poslodavci ponašaju drugačije.

No, svaki deseti građanin i građanka Crne Gore smatra da OSI i ne bi trebalo da rade ukoliko bi država za njih izdvajala dovoljno novca na godišnjem nivou. Ovo ukazuje da je inkluzivni stav prema ovim osobama, ne samo u radnoj sferi, već i generalno, još uvijek bliži deklarativnom nivou, nego prihvatanju OSI kao neodvojivog i vrijednog dijela društva.

Istraživanje javnog mnjenja o percepciji osoba sa invaliditetom (OSI) u procesu zapošljavanja obuhvatilo je 803 ispitanika, punoljetnih građana i građanki Crne Gore, a sprovedeno je od 03. do 06. oktobra 2017 godine. Stručni dio istraživanja za potrebe projekta uradila je agencija Ipsos Strategic Marketing. Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ,,Zapošljavanjem do inkluzije”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa agencijom Represent Communications iz Podgorice uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a čiji je cilj doprinos unapređenju zapošljivosti OSI kroz niz aktivnosti usmjerenih na osnaživanju njihovih ličnih i profesionalnih kapaciteta za lakše uključivanje na tržište rada.

Miloš Knežević, saradnik na programima