Fasadna demokratija u Crnoj Gori

Uoči Međunarodnog dana demokratije – 15. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) konstatuje sve vidljiviji demokratski deficit i nepovoljniji ambijent za razvoj demokratskih vrijednosti i standarda u Crnoj Gori. 

Trajuće unutrašnje krize – politička i ekonomska – slabe kapacitet crnogorskog društva da kroz dijalog, saradnju i, gdje je to moguće, konsenzus dolazi do rješenja u javnom interesu, i to upravo onda kada neki od najzahtjevnijih reformskih zahvata treba da se izvedu. Umjesto da se razvija demokratska politička kultura imamo tzv. fasadnu demokratiju - proklamaciju države kao demokratične iako je to samo „pokrivač“ za zloupotrebu javnih ovlašćenja i resursa, snaženje koruptivnih klijentelističkih mreža, zabrinjavajuće sužavanje prostora za argumentovanu društvenu kritiku, neodgovorne etnopolitičke istupe i suštinsku nebrigu za bezbijednost građana u društvu u kojem organizovane kriminalne grupe sve češće pokazuju da su moćnije od institucija.

Međunarodni dan demokratije

U godini kada Ujedinjene nacije upozoravaju da se demokratija širom svijeta nalazi pod pritiskom i da se moraju naći rješenja za sistemske savremene probleme, važno je da i u Crnoj Gori otvorimo debatu različitih zainteresovanih strana o (ne)kvalitetu demokratskih procesa kroz koje isuviše dugo tranzitiramo. Jer, upravo je demokratski poredak baza i vezivno tkivo od koje zavisi i funkcionalnost vladavine prava i ukupni standard života građana. U interesu svih je da ne dozvolimo da to tkivo truli, već da posvećeno radimo na njegovom ozdravljenju.

UN upozorava i na potrebu da se društva današnjice uhvate u koštac sa ekonomskim i političkim nejednakostima, da demokratija postane inkluzivnija tako što će se u politički sistem više uključiti mladi i marginalizovane grupe. Nalazi istraživanja CGO-a ukazuju da mladi nijesu dovoljno uključeni u politički život države, a najmanje povjerenje imaju upravo prema političkim strukturama, institucijama i pojedincima. Pojedine marginalizovane grupe, poput Roma, osoba sa invaliditetom i drugih, i dalje nijesu zastupljene u najvišem predstavničkom tijelu Crne Gore, te se i njihov glas nedovoljno čuje.

Tokom 2018, bili smo svjedoci intenziviranja zloupotreba javnih resursa u lične i partijsko-koalicione svrhe a na uštrb građana i građanki. Takođe, prvu polovinu 2018. obilježile su brutalne hajke protiv kritički orijentisanih nevladinih organizacija i pojedinaca koji poprimaju obrise obračuna u autoritarnim režimima dodatno destabilizujući crnogorski put ka demokratiji, jer se time sistemski pokušava isključiti značajan kontrolni mehanizam u vidu nevladinih organizacija kao glasa građana. Slično je i sa medijima i novinarima koji imaju kritički otklon kada izvještavaju o vlastima, a zauzvrat trpe pritiske i napade koji ostaju neadekvatno istraženi, čime se šalje poruka da je dopušteno koristiti sva sredstva u obračunu prema neistomišljenicima vlasti.

Sve ovo se jasno vidi i izvana. Tako je Crna Gora u godišnjem Indeksu demokratije, koji sačinjava renomirani Economist, u grupi zemalja sa hibridnim režimom, i samo jedan stepen je dijeli da uđe u grupu autoritarnih zemalja, a u regionalnom okviru je njena pozicija u ovom Indeksu među najgorima. Podsjećanja radi, Crna Gora od 2006. pada na ljestvici demokratije, uprkos retorici vlasti o privrženosti demokratskim vrijednostima, demokratskoj budućnosti Crne Gore jer tu retoriku praksa poništava.

Stoga je presudno važno da zajedničkim naporima, uz inkluzija svih zainteresovanih strana, otvorimo potrebni društveni dijalog zasnovan na argumentima a kroz koji bi ovo društvo doveli do nivoa elementarne demokratske funkcionalnosti.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2007.godine proglasila 15. septembar Međunarodnim danom demokratije i pozvala sve države članice, kao i vladine i nevladine organizacije da obilježavaju taj dan kao borbe za ostvarenje demokratskih ideala.

Željka Ćetković, saradnica na programima