Zašto građani plaćaju greške pravosudnog sistema?

Povodom informacija, iz današnjih medija, da Duško Šarić i Jovica Lončar potražuju od države Crne Gore 400 000 € za neosnovano lišenje slobode, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da ovaj primjer ne predstavlja incident već sve češću praksu koja je rezultat i neizvedenog sistema odgornosti u pravosuđu. CGO je na ukazao  i u nedavno objavljenoj analizi Neosnovano lišenje slobode – pritvor pravilo umjesto da bude izuzetak“.

Naime, Ministarstvo pravde je u proteklih devet godina dobilo čak 1359 zahtjeva za sklapanje Sporazuma o naknadi štete zbog neosnovanog lišenja slobode, a zaključilo je 335 sporazuma po kojima je ukupno isplatilo 1. 070. 460,00 €.  Dodatno, u slučajevima koji nijesu riješeni postignutim sporazumom sa Ministarstvom pravde, već sudskim putem, to jest pokretanjem parničkog postupka putem tužbe protiv države, Ministarstvo finansija je na osnovu sudskih presuda isplatilo 10.381.021,01€. Ukratko, blizu 11.5 miliona eura (11.451.481,01€) je država Crna Gora isplatila za neosnovano lišenje slobode u posljednjih devet godina.

Takođe, prema informacijama koje CGO dobija od građana, ali i pojedinih advokata, Ministarstvo pravde u velikom broju slučajeva propušta da u zakonskom roku od tri mjeseca odgovori na podnijeti zahtjev. Time se automatski stiču uslovi za pokretanje parničkog postupka putem tužbe protiv države. Ovo stvara višestruka opterećenja za funkcionisanje sistema, kako u finansijskom tako i u smislu zagušena rada ionako opterećenih sudova.

Zabrinjava činjenica i da potraživanja građana po ovom osnovu postaju dio pravosudne prakse. Nema nikakvog sistema utvrđivanja odgornosti za takve troškove, a nesporne su i ozbiljne i štetne posljedice po ukupan sistem vladavine prava.

Sistem funkcionalne disciplinske odgovornosti u pravosudnoj organizaciji, doprinio bi unaprijeđenju učinka sudstva i tužilaštva jer nesankcionisanje sudija ili tužilaca koji su napravili određeni propust u službi urušava i ukupan ugled nosilaca pravosudnih funkcija.

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u