Neophodno je osigurati jednaku primjenu Zakona o elektronskim medijima prema svim emiterima koji imaju odobrenje za emitovanje, a kako bi se zaštitio javni interes u oblasti informisanja građana o pitanjima koja su im važna za zadovoljenje svakodnevnih životnih potreba, zaključeno je danas na prezentaciji studije Centra za građansko obrazovanje (CGO) o radu Agencije za elektronske medije – Kontrolisani haos u regulaciji elektronskih medija.
Koordinator za razvoj u CGO-u, Damir Nikočević, naveo je da „nalazi studije ukazuju da AEM u svom dosadašnjem radu nije dosljedno poštovala Zakon o elektronskim medijima, a što je posljedično dovelo do nelojalne konkurencije na tržištu elektronskih medija, ali i značajnog kontaminiranja medijskog prostora neprofesionalnim i neetičkim sadržajima.“
Nikočević je kazao i da je „dozvoljen rad elektronskih medija, pa i pojedinih koje imaju nacionalnu licencu, iako oni ne izvršavaju svoje zakonske obaveze, čime su oni privilegovani dok su drugi stavljani u daleko nepovoljniji položaj. Preciznije, ovo se posebno odnosi na način naplate naknada za emitovanje emitera od strane AEM-a koji je dozvoljavao gomilanje dugova za pojedine i konačne otpise kad su ti emiteri prestajali sa radom, zatim praćenje poštovanja ili bolje rečeno nepoštovanja emitovanja minimalne kvote informacija iz zone pokrivenosti, kao i minimalne kvote sopstvene produkcije, ali i primjene programskih principa i standarda u elektronskim medijima.“
„Primjetno je da AEM nije koristila sve zakonom propisane mjere kako bi uvela sve emitere u zonu poštovanja Zakona o elektronskim medijima. Na primjer, AEM nikada nije posegnula za primjenom oštrijih sankcija, poput privremenog oduzimanja odobrenja za emitovanje, a uprkos rekordnom broju prigovora i sopstvenih izrečenih upozorenja prema jednom emiteru koji je kontinuirano kršio profesionalne standarde u svom radu“, zaključio je Nikočević.
Glavni autor studije i direktor Media centra, Goran Đurović, podsjetio je da se jedan od ključnih aspekata rada AEM-a odnosi na izdavanje odobrenja za emitovanje pružaocima audiovizuelnih medijskih (AVM) usluga, a jedna od obaveza tih emitera je plaćanje godišnjih naknada za emitovanje shodno članu 44 Zakona o elektronskim medijima. „Međutim, AEM je svih ovih godina uvodila svoju praksu plaćanja godišnjih naknada za emitovanje dozvolivši pojedinim medijima da tu obavezu ne izvršavaju i da gomilaju svoje dugove. Tako su od 2014. do 2017. dugovi koji su nastali protivno Zakonu o elektronskim medijima a koje je tolerisala AEM, pojedine čak i podsticala potpisivanjem nezakonitih protokola o prolongiranju plaćanja naknada za emitovanje, izgledi ovako: u 2014. dugovanja po osnovu naknada za emitovanje od strane emitera bila su čak 683.452,34€, u 2015. – 665.814,06€, u 2016. – 620.037,00€ dok su u 2017. ta dugovanja su iznosila 388.583,04€.“
Do 31. decembra 2017. pokrenuti su stečajni postupci protiv određenih privrednih subjekata koji su obavljali AVM usluge u Crnoj Gori i osam emitera je otišlo u stečaj, a sredstva koja su dugovali AEM-u, u iznosu od više od 205.000€, nikad nijesu naplaćena, niti je iko snosio odgovornost za štetu koja je time pričinjena za budžet AEM-a, ali i budžet Crne Gore.
Đurović je napomenuo da je AEM direktno odgovorna i za primjenu člana 59 Zakona o elektronskim medijima u dijelu koji se odnosi na poštovanje emitovanja minimalnog procenta informacija iz zone pokrivanja odnosno najmanje 10% takvih informacija. „AEM je prvi put uradila analizu, tj. monitoring ove zakonske norme 2012. i tada je utvrđeno da je Prva TV imala u posmatranom periodu svega 1% informacija iz Crne Gore, a Pink M svega 7,8% iako je zakonska obaveza bila minimum 10%. AEM je i tu tolerisala kršenje zakona, iako je imala mogućnost da opomene emitere, kao i da primijeni sankciju kao što je oduzimanje odobrenja za emitovanje. Dozvoljavala je kontunuirano emiterima čije su centrale van Crne Gore da neometano funkcionišu u Crnoj Gori na taj način uvodeći nelojalnu konkurenciju jer su te televizije prodavale svoj marketinški prostor, zapošljavale mnogo manji broj ljudi nego što su to radili domaći emiteri i na taj način su ostvarivali prihod na nezakonit način“, kazao je Đurović. Sljedeće istraživanje AEM-a objavljeno je tek nakon četiri godine i ponovo se konstatuje da televizija Pink M nije ispunjavala zakonom propisane uslove u ovom segmentu, jer su u tom periodu imali 89 minuta informacija na dnevnom nivou iz zone pokrivanja, tj. Crne Gore iako je zakonska obaveza bila 144 minuta.
Đurović je naveo i kako „tek nakon ovog izvještaja AEM počinje da objavljuje ažurnije i redovnije izvještaje, pa se u sljedećem izvještaju iz decembra 2016. saopštava da su svi emiteri ispoštovali ovu zakonsku odredbu. Međutim, od decembra 2016. do danas, nemamo jasno praćenje ovog člana Zakona. Naime, AEM smišljeno ne prati i dalje i ne saopštava jasno podatke u odnosu na ovaj stav Zakona, u svojim redovnim izvještajima.“
U ovom korpusu je i pitanje odsustva kontrole AEM-a u primjeni samih odobrenja za emitovanje koje izdaje Agencija i to u dijelu koji se odnosi na poštovanje datog obećanja o sopstvenoj produkciji programa. U Crnoj Gori postoje emiteri koji su prilikom odobrenja za emitovanje saopštili da će i 60% ukupnog programa koji emituju biti njihova sopstvena produkcija. Međutim, AEM ne objavljuje te podatke u odobrenjima za emitovanje koja su dostupna na sajtu AEM-a, pa se time spriječava i eksterni monitoring primjene Zakona u ovom segmentu. AEM je čak donijela Pravilnik o uslovima za određivanje programskih sadržaja koji se smatraju sopstvenom produkcijom a kojim se emiteri obavezuju na najmanje 10% sopstvene produkcije čime je praktično derogiran Zakon jer se time omogućava emiterima da bez obzira na ono što su obećali prilikom konkurisanja i dobijanja odobrenja za emitovanje mogu proizvoditi manji procenat programskih sadržaja. Takođe, nema podataka ni da je AEM komunicirala sa medijima da usaglase svoje poslovanje sa onim što je odobreni procenat sopstvene produkcije na osnovu odobrenja za emitovanje.
„Svih ovih godina AEM je imala i dosta čudan odnos kada je u pitanju kršenje programskih principa i standarda, a jedna od tih mjera je i privremena ili trajno oduzimanje odobrenja za emitovanje. Zakon propisuje da će odobrenje za pružanje AVM usluga privremeno u trajanju do 30 dana biti oduzeto ukoliko pružalac ove usluge i poslije izricanja mjera upozorenja i novčane kazne krši odredbe o programskim standardima. Rekorder u broju prigovora na kršenje profesionalnih principa i standarda od 2015. do 2018. bila je televizija Pink M. Prema podacima CGO-a preko 60% svih ukupno podnešenih prigovora protiv emitera odnosilo se na ovu televiziju. Dodatno, 39 mjera upozorenja izrekla je AEM od 2015. do 2018. PinkM televiziji. Sankcije za ta kršenja nijesu poznate niti je to nosilo posljedice za televiziju Pink M. A da je AEM pokazivala nerezistentnost u odnosu na politički uticaj ukazuje i slikovit primjer TV Vijesti koja preko dvije godine nije mogla da dobije frekvenciju za emitovanje, a paralelno je AEM-a imala blagonaklon odnos prema svim medijima koji su bliski vladajućoj strukturi“, kazao je Đurović.
Važan aspekt rada AEM-a je i upravljanje finansijama na koje, takođe, daje osvrt studija. Godišnji budžet agencije je preko 900 hiljada eura. Dio tog novca je dodjeljivan i radio emiterima na osnovu Pravilnika o raspodjeli sredstava iz Fonda agencije za pomoć komercijalnim radio emiterima. Tokom 2018. raspodijeljeno je oko 260 hiljada eura za ukupno 18 emitera na osnovu javnog poziva. Raspodjela za 2017. je protivno zakonu poništena. S obzirom da je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a čija je primjena punila ovaj fond, prestalo se i sa dodjelom tih sredstva. „Međutim, ovdje valja ukazati i da je AEM kontinuirano kršila Zakon o elektronskim medijima dodjeljujući donacije, različite vidove stipendija, humanitarnu pomoć različitim pravnim i fizičkim licima. Od 2015. do 2018, AEM je u svrhu podrške pojedincima i pravnim licima potrošila oko 130 hiljada eura. Zakon jasno propisuje nadležnosti AEM-a a nijedna od njih se ne odnosi na socio-humanitarnu pomoć“, zaključio je Đurović.
Đurović je apostrofirao i poništavanje volje nevladinih organizacija prilikom izbora članova Savjeta AEM-a iz ovog sektora a gdje su, zapravo, političke partije izabrale svoje kandidate uprkos činjenici da su drugi imali višestruko veću podršku i kvalifikacije tražene zakonom.
Studija donosi i niz preporuka za unaprjeđenje identifikvoanog stanja, a posebno u dijelu dosljedne primjene Zakona o elektronskim medijima, kao i izmjena i dopuna ovog Zakona u pravcu utvrđivanja osnova za razriješenje direktora AEM-a i preciziranja ograničenja mandata direktora, zatim uvećanja minimalnog procenta sopstvene produkcije kod emitera i to u vezi sa informativnim sadržajem, sadržajima iz kulture i obrazovanja, zatim zaštite procedure imenovanja članova Savjeta od neprimjerenog uticaja partija, ali i utvrđivanja prakse AEM-a da redovno radi i javno objavljuje periodične izvještaje o strukturi programa TV emitera uz korelaciju sa izdatim odobrenjima za rad.
Studija o radu Agencije za elektronske medije Kontrolisani haos u regulaciji elektronskih medija nastala je u sklopu projekta Činjenice su važne koji je podržan je od strane ambasade Kraljevine Holandije, a isti ima za cilj doprinos uspostavljanju povoljnog ambijenta za slobodno, profesionalno i etičko izvještavanje medija bez spoljnih pritisaka. Konkretnije, projekat teži da utiče na unaprjeđenje medijskog zakonodavstva i da podrži novinare koji na kvalitetan način izvještavaju o složenom procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, kao i da jača saradnju između medija, relevantnih institucija, političkih partija i nevladinih organizacija u ovoj oblasti.
Miloš Knežević, PR/Saradnik na programima