Mladi moraju dobiti veću pažnju svih

Mladi suštinski nijesu u fokusu donosilaca odluka, a to svoj izraz ima i izvjesnom osjećaju otuđenosti mladih od političkog i društvenog angažamana, kao i u rastućem trendu želje mladih da napuste Crnu Goru, zaključeno je konferenciji Šta politika i društvo mogu da urade za mlade u Crnoj Gori? koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Fridrih Ebert.

CGO - Mladi moraju dobiti veću pažnju svih

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, u osvrtu na istraživanje, ukazala je na zabrinjavajući broj mladih koji u Crnoj Gori sve manje vide ličnu i profesionalnu perspektivu. „Među deset država obuhvaćenim ovih istraživanjem, Crna Gora i Albanija su vodeće po potencijalu za odliv mozgova. Stabilizuje se preko 50% mladih koji žele da emigriraju iz Crne Gore u uvjerenju da ih u nekoj drugoj državi čeka bolja budućnost, a nije mali broj ni onih koji razmišljaju o tome”, pojasnila je Uljarević. Ona je naglasila da su “među mladima koji žele da odu iz Crne Gore dominantni oni sa najvišim nivoom obrazovanja, što je podatak koji pali crveni alarm za državu strukture Crne Gore”. Takav je odnos vezala sa percepcijom društva u kojem žive. “Mladi u Crnoj Gori smatraju da je znanje mnogo manje važno prilikom zapošljavanja od relacija sa moćnicima, ličnih veza i partijske pripadnosti. Čak i sreću cijene važnijom od obrazovanja prilikom zapošljavanja. Ovo sve opominje na potrebu preduzimanja hitnih i sadržajnih akcija kako bi se situacija unaprijedila”, zaključila je Uljarević.

Mladi ljudi imaju pravilna razmišjanja kada je riječ o demokratiji i evropskim vrijednostima, ali i naklonost prema jakom vođstvu i autoritarnosti, što možemo zapaziti i u drugim državama koje je studija pokrila i što izaziva zabrinutost. Umjesto borbe protiv korupcije koju i sami percipiraju, mladi bi se radije prilagodili pravilima igre ili napustili državu što je uznemirujući podatakStoga su potrebni sveobuhvatni napori u pravcu demokratizacije i jačanja aktivizma mladih na svim nivoima – građansko obrazovanje u školama, programi za mlade kroz organizacije civilnog društva, sindikate, partije, studentske organizacije. Ovo bi doprinijelo i aktivaciji potencijala mladih i oblikovalo njihov vrijednosni sistem“, naveo je dr Max Brändle, direktor Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert. On je, takođe, ocijenio da su „interesi i zahtjevi mladih zanemareni, dok nezaposljenost mladih i dalje dominira, omladinske politike nijesu dovoljno funkcionalne, a mladi nijesu ni političkim partijama primarna ciljna grupa tokom izbornih kampanja.“ Dr Brändle je zaključio da „institucije i politički akteri moraju dati mnogo više prostora u svojim zvaničnim agendama mladima“.

Komentarišući nalaze istraživanja i mogućonosti odgovora na njih, Nenad Koprivicadirektor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih Vlade Crne Gore, apostrofirao je aktivnosti Ministarstva u domenu rada sa mladih. „Naglasio bih i značaj novog Zakona o mladima, koji je usvojen u aprilu, a što govori o kontinuiranim naporima Vlade da unaprijedi položaj mladih. Proces je bio inkluzivan i svi zainteresovani su mogli dati komentare. Takođe, otvorili smo prvi Omladinski centar u Podgorici, u kojem se godišnje održi preko 2000 aktivnosti. Naša intencija je da u narednom periodu u svim opštinama imamo omladinske klubove i centre, a kroz novi zakon smo institucionalizovali omladinske servise. Od 2017.godine imamo kontinuirane konkurse za podršku omladinskim projektima. Tako smo 2017. podržali 37 projekata za mlade sa 170,000 EUR a u 2018. smo to uvećali na 86 projekata koji su podržani sa preko pola miliona eura. Vrlo aktivno podržavamo i RYCO, a jedina smo država u kojoj se evropska omladinska kartica dijeli besplatno i do sada je podijeljeno blizu 3.000 tih kartica“.

CGO - Mladi moraju dobiti veću pažnju svih

Često čujemo da su mladi budućnost, ali ja vjerujem da mladi ne mogu biti kvalitetna budućnost ako nijesu sadašnjost“, rekla je Andrea Mićanović, predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore. Ona je navela da podaci ukazuju na dosta prostora za rad u unaprijeđenju aktivizma i volonterizma mladih, ali i da je podrška mladima veća kao i da im se nudi više prilika nego ranije. Ona je apostrofirala značaj direktnih konsultacija sa mladim o njihovim potrebama: „Onog trenutka kada su mladi ljudi shvatili da je Omladinski centar tu zbog njih, a nikako obratno, tog trenutka mi smo mogli da se pohvalimo da godišnje imamo preko 3000 posjeta mladih ljudi i zato je povjerenje jako važno.“ Ona je osvrnula i na značaj medija navodeći da oni nedovoljno prate uspješne priče mladih, a što ne djeluje podsticajno ni na same mlade. „Zabrinjavajuće je da odlazak iz Crne Gore za mlade predstavlja najveći upsjeh i zato svi  - institucije, političke partije, mediji, nevladine organizacije i ostali treba da rade na postizanju pozitivnih promjena“, rekla je ona.

Korupcija je prepoznata ne samo u obrazovanju, već i u čitavom sistemu Crne Gore. Mislim da je sistem počeo da adresira to pitanje, a sada je red i na nas“, ocijenila je Mina Međedović, predsjednica Crnogorskog udruženje studenata političkih nauka (MAPSS) u osvrtu na dio nalaza o prisutnosti korupcije u ocjenjivanju. Međedović je istakla značaj političke kulture, kao i apatiju i rezerve koje mladi izražavaju u odnosu na samu politiku. „Mislim da je tu presudna uloga građanskog obrazovanja koje se mora razviti na nižim nivoima obrazovanja, jer se fakulteti već bave stručnoim obrazovanjem, a ne razvojem političke kulture. Mladima treba pokazati koristi kako volontiranja, tako i participiranja na izborima, uključenju u političke partije ili NVO, jer je i to način obrazovanja i iznošenja stava“, naglasika je ona. I ona je istakla važnost medija ocjenjujući da je obeshrabrujuće koliko malo medija prati dešavanja koja se tiču mladih ljudi, a što utiče i na mlade u Crnoj Gori.

Koordinator programa Ljudska pravau CGO-u, Petar Đuanović, predstavljajući najzanimljivije nalaze istraživanja iz Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19 je ocijenio da „studija daje materijal koji mora biti osnova svake politike koja teži poboljšanju položaja i perspektive mladih u pogledu obrazovanja, mobilnosti, prevencije odliva mozgova, zapošljavanja, porodične tranzicije, jednakih mogućnosti i borbe protiv diskriminacije.

On je naveo da podaci ukazuju da su mladi polovično zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a da je najveći broj njih (62,91%) uvjeren u potpunosti u postojanje slučajeva korupcije u obrazovanju. „Postoji značajna veza između kulturnog kapitala porodica iz kojih dolaze mladi, kao i njihovog materijalnog položaja i postignutog ili upisanog nivoa obrazovanja i percepcije obrazovanja i očekivanja u smislu lakoće pronalaženja posla nakon završetka obrazovanja, kao i aspiracija obrazovnih-posebno se misli na tercijalni nivo obrazovanja, fakultetsko. Jednostavno, imamo značajne nejednakosti u pristupu obrazovanju i ostvarivanju obrazovnih postignuća“, kazao je Đukanović.

Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori je vrlo visoka u svim starosnim dobima i obrazovnim grupamašto ih čini ugroženom društvenom grupom, a posebno imajući u vidu da je u najstarijoj kohorti mladih – starosti od 26 do 29 godina – 24,75% nezaposlenih. Đukanović je naveo i da zaposlenja na određeno vrijeme sa punim ili nepotpunim radnim vremenom predstavljaju dominantne oblike zaposlenosti mladih u svim kohortima, a da preovladavaju i u strukturi najobrazovanijih mladih. „Postoji i trend deprofesionalizacije rada. Mladi ljudi u visokom procentu ne rade u profesiji za koju su obrazovani, ili rade na poslovima koji zahtijevaju niži nivo kvalifikacija od onih koje su stekli kroz formalno obrazovanje“, ukazao je Đukanović.

Najveći procenat mladih ljudi (67,6%) radi u privatnom sektoru, iako su njihove preferencije većinski za zapošljavanje u državnoj službi, a što negdje predstavlja i relikt prethodnog sistema i percipiraniog stava da je državni posao najsigurnija opcija zapošljavanja. Po mišljenju mladih, obrazovanje ili radno iskustvo stečeno u inostranstvu se nalaze na dnu ljestvice faktora od uticaja za nalaženje posla, dok su odlučujući faktori poput ličnih veza, partijske pripadnosti, sreće itd.

Veoma snažnu, snažnu ili umjerenu želju da emigrira iz Crne Gore izražava 50.7% i to onih najobrazovanijih, dok 49.3% njih odlučno ili nešto umjerenije ne želi da ode. Motivi želje za emigriranjem su pretežno ekonomske prirode, ali i u boljim mogućnostima obrazovanja.

CGO - Mladi moraju dobiti veću pažnju svih

Kad je riječ o politici, istraživanje pokazuje da su mladi nešto više zainteresovani za lokalnu i regionalnu politiku, ali kako se politička dešavanja udaljavaju sa nacionalnog nivoa, tako se i inače malo interesovanje smanjuje.

Tvrdnju da treba da se glasnije čuje glas mladih ne podržavaju podaci o tome koliko su mladi zainteresovani i koliko znaju o politici što ponovo otvara pitanje: što je neophodno uraditi na osvješćivanju i jačanju znanja i kompetencija mladih da preuzmu svoju ulogu aktivnih učesnika političkih i društvenih procesa kako bi na njih uticali i kreirali ih u skladu sa svojim potrebama“, kazao je Đukanović.

Uprkos nezainteresovanosti i lošem znanju o politici, izlaznost mladih na izborima je relativno dobra, kao i u ostalim zemljama regiona (63,4% je saopštilo da je izašlo na posljednje parlamentarne izbore).

Što se tiče percepcije prioriteta kojima bi se država morala baviti – čak 89,1% ispitanika smatra da je to smanjenje nezaposlenosti.

U dijelu povjerenja mladih u institucije, mladi najviše vjeruju crkvi, a zatim vojsci i policiji dok najmanje povjerenja imaju u političke partije, sindikate, medije, Skupštinu i Vladu.

Etničke distance su naglašene - trećina mladih se ne bi družila sa romskom populacijom, a gotovo je isti broj onih koji nijesu otvoreni prema ideji druženja sa pripadnikom albanske etničke grupe. Na pitanje odnosa braka sa nekim pripadnicima pomenutih etničkih grupa, distanca „eksplodira“ u odnosu na Rome – za dvije trećine brak je neprihvatljiv, a slično je i sa Albancima. Jedna trećina mladih se protivi ideji o sklapanju braka sa Hrvatima, Bošnjacima i Makedoncima, a svaki dvadeseti ispitanik i sa Srbima što potvrđuje nalaze iz nekih ranijih istraživanja.

U kontekst priče o društvenom povjerenju može se smjestiti analiza o (ne)opravdanosti određenih društveno neprihvatljivih ponašanja od strane mladih. Povlačenje veza radi zaposlenja nikada nije opravdano za 22,4% ispitanika, ali je za 30,1% uvijek opravdano, što ukazuje na podijeljena mišljenja. Povlačenje veza da bi se „nešto završilo“ kod javnih organa, bolnica itd. nikada nije opravdano za 21,5%, ali je za 31,2% uvijek opravdano.

Dalje, u dijelu slobodnog vremena, izlazak sa prijateljima, vrijeme provedeno sa porodicom, zabava i zabava na internetu i društvenim mrežama su najvjerovatniji načini da mladi provedu svoje slobodno vrijeme. Aktivnosti koje mlade ljude angažuju intelektualno, kreativno ili društveno jedva da su zastupljene kod njih.

Mladi u Crnoj Gori su stambeno zavisni. Oni uglavnom žive sa roditeljima u roditeljskom domu, čak i kada se radi o najstarijoj grupi mladih, i ovaj procenat je izuzetno visok (2/2mladih od 26 do 29 godina, odnosno više od 60%). Stabilna zaposlenost povećava stambenu autonomiju, ali čak i tada više od polovine mladih ostaje u roditeljskoj kući.

Studija je pokazala da mladi ljudi uglavnom nijesu skloni konzumiranju droga, uključujući i tzv. „lake“ droge, kao što je marihuana. Što se tiče stavova prema alkoholu, za 22,1% mladih konzumiranje alkohola nije prihvatljivo, a nešto više od četvrtine smatra da je prihvatljivo (28,6%).

Prezentacija i panel su okupili veliki broj zainteresovanih mladih iz različitih struktura uz prateću  diskusiju.

Aleksandra Vuković, poslanica DPS-a iz Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, ocijenila je da treba sprovesti cjelishodnije ispitivanje problema korupcije u obrazovanju jer je visok procenat studenata koji misle da plaćanjem ispita ili na druge slične načine mogu doći do nekog uspjeha. „Smatram da ljudi koji su završili fakutete sa visokim prosjekom, koji govore više jezika, treba da dobiju svoje mjesto pod suncem. Kasnićemo u svim izvještajima Evropske komisije ukoliko budemo zapošljavali nepodobne, one prosječne koji nas ne mogu ugroziti ni na koji način, što mislim da je često bila politika u Crnoj Gori“, navela je on. Ona se kritički odnijela prema aktivizmu mladih u političkim partijama: „Nikad nijesam čula mlade da kažu ’imam volju da u ovoj partiji nesto promijenim, imam ideju da dam ideju, želim da dam doprinos ovoj partiji’. Mladi ljudi pristupaju partijama bez nekog vida originalnosti, hrabrosti ili petlje da se suoče sa samim sistemom, primijete greške tog sistema i daju doprinos. A mislim da svaka partija u Crnoj Gori, bez obzira da li je osnovana prije trideset ili tri godine ište nove ideje, novu energiju, novu snagu“.

CGO - Mladi moraju dobiti veću pažnju svih

Mladi ljudi žele da odu odavde ne zbog znanja i kulture, već zbog egzistencijalnih stvari i to treba što prije rješavati, prije svega ekonomskom politikom, ulaganjem u mlade preduzetnike, razvijanjem privatnog sektora kako nam javni sektor ne bi bio najsigurnija opcija za zapošljavanje“, kazao je Vuk Vujisić iz Studentske inicijative. „Novi Zakon kojim se studenti brišu iz evidencije nezaposlenih lica dovodi do toga da gube pravo na zaposlenje tokom studija. Imamo preko dvije hiljade studenata kojima treba samostalnost odnosno zaposlenje, zbog čega treba tražiti alternativu (manje radnih sati, fleksibilno radno vrijeme) kako bi se studentima omogućilo da rade tokom studija čime bi ostvarili i nezavisnost od roditelja, a što je posebno važno studentima sa sjevera koji zbog potreba smještaja bivaju izloženi većim troškovima“, ukazao je on.

Na tvrdnje Vujisića reagovala je Jevrosima Pejović iz Zavoda za zapošljavanje pojašnjavajući određene odredbe Zakona o zapošljavanju.

Lazar Vulević, iz studentskog radija „Krš“, smatra da mladi ne treba da se sužavaju kroz političke partije, već da treba da šire svoje vidike kroz nevladine organizacije, neformalne organizacije, navodeći da su „trenutno aktivne partije one koje su zarobljene sa ljudima iz prošlosti, koji svoje ideologije ne mogu da prenesu mladim ljudima koji teže evropskim vrijednostima i jednakim šansama za sve društvene grupe.“ On je stava su političke partije loša forma za aktivizam mladih. „Imate ljude koji nijesu previše obrazovani. Ali, kad dođu izbori, uzmu majicu političke partije, stanu na ulice, a u svojoj partiji su potpuno nebitni. To nije pravi aktivista. Kada se neka mlada osoba istakne kroz svoj  rad, onda možemo da ga svrstamo u prave aktiviste“,  kazao je on.

Studija o mladima u Crnoj Gori 2018/19 pruža najnovije, relevantne informacije i na taj način doprinosi akumulaciji empirijskog materijala o mladima u Crnoj Gori. Dio je šireg istraživanja koji je inicirao i podržao FES u okviru projekta Mladi u jugoistočnoj Evropi 2018. U projekat su bile uključene  istraživačke agencije, organizacije i timovi iz deset država – Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova, Bugarske i Rumunije. Terensko istraživanje sprovela je organizacija CeSID, a u Crnoj Gori je sprovedeno na slučajnom, stratifikovanom, reprezentativnom uzoku od 711 ispitanika starosne dobi između 14 i 29 godina, metodom direktnog upitnika između 10.2.2018. i 6.3. 2018. u 15 crnogorskih opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Ulcinj i Žabljak).

Maja Marinović, asistentinja na projektima