Potrebna promjena pristupa prema studentima, ali i veći stepen studentskog aktivizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana studenata koji se obilježava 17.novembra, ukazuje na značaj unaprijeđenja položaja studenata ali i potrebu većeg stepena studenskog aktivizma u razvoju društva.

Na crnogorskim univerzitetima, prema posljednjim zvaničnim i dostupnim podacima, studira preko 25, 000 studenata. Iako se radi o značajnom broju onih koji mogu doprinijeti i društvenim i političkim promjenama, ova grupacija ostaje nedovoljno vidljiva i aktivna.

Prema nalazima CGO-a za potrebe „Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/2019“, mladi su polovično zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a značajan broj njih (62,91%) je uvjeren u potpunosti u postojanje slučajeva korupcije u obrazovanju. Takođe, ogromna većina mladih smatra i da obrazovni sistem nije dovoljno usklađen sa potražnjom na tržištu rada (74,6%), a što se reflektuje i u visokoj stopi nezapošljenosti mladih u Crnoj Gori.

Na drugoj strani, činjenica je i da su studenti jedna od najneaktivnijih društvenih grupacija u Crnoj Gori i da ne koriste svoje kapacitete u cilju unaprijeđenja sopstvenog položaja. Tome doprinose i predstavnici studentskih organizacija koji su prilično pasivni u borbi za studenska prava. Ali, ne mali dio uzroka ovog problema treba tražiti i u formalnom obrazovanju koje ne razvija kritičko promišljanje i marginalizuje teme i probleme sa kojima se studenti suočavaju. Dodatno, akademsko osoblje sa sumnjivim referencama i brojnim kontraverzama u svojim biografijama ne može biti uzor mladima, niti kreirati kritičku svijest koja je neophodna u visokom obrazovanju i nauci. A takvih i njihovih zaštitnika nije malo, na što opominju i problemi plagijarizma koje univerzitetska rukovodstva, kad je riječ o njihovim kolegama, krajnje nevoljno i najčešće neadekvatno procesuiraju u skladu sa zakonima i etičkim kodeksima.

Sistemska zapuštenost bavljenjem mladima posljedično vodi i rastućem trendu onih koji imaju veoma snažnu, snažnu ili umjerenu želju da emigriraju iz Crne Gore. Takvih je prema istraživanju CGO-a iz 2016. bilo 50%, dok podaci iz 2018. pokazuju rast na 50.7%, a nedavno predstavljeno istraživanje Vestminsterske fondacije i dalji dramatičan rast u 2019. Naši podaci ukazuju i da je obrazovni status značajno povezan sa željom za emigriranjem u inostranstvo, odnosno da trećina studenata (34%) na master ili doktorskim studijama tvrde da imaju jaku ili vrlo jaku želju da emigriraju iz Crne Gore.

Sve ovo traži hitnu stratešku i sistemsku promjenu a koja bi aktivnije uključila studente u oblikovanje crnogorskog društva kako oni ne bi tražili svoju bolju budućnost van granica države Crne Gore.

 

Vasilije Radulović, asistent na programima