Demokratija se teško uči i gradi u Crnoj Gori

Povodom 15. septembra – Međunarodnog dana demokratije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava na zabrinjavajuće duboku polarizaciju društva koja dovodi u pitanje ionako slabe demokratske standarde i prakse u zemlji.

Crnogorski građani i građanke su, u avgustu 2020.godine, iskoristili mogućnosti da na izborima smijene dotadašnju vlast. Ti izbori su na birališta izveli najveći broj građana i građanki od sticanja nezavisnosti. Demokratija i podrazumijeva da građani i građanke aktivno učestvuju u politici i da svoje vlade drže odgovornima na izborima.

CGO ukazuje da godinu dana nakon parlamentarnih izbora nema očekivanih pomaka u uspostavljanju ključnih reformskih i demokratskih standarda, a društvo ide ka radikalizaciji dok donosioce političkih odluka vode partikularni interesi. Crna Gora se i u relevantnim međunarodnim izvještajima svrstava u grupu tranzicionih odnosno „hibridnih režima“, što predstavlja pad u odnosu na prethodni period kada je bila označena kao djelimično konsolidovana demokratija.

Razvoj demokratije u Crnoj Gori ove godine nosi i dodatne testove. Zato je presudno važno da građani i građanke budu politički budni, da slobodno izražavaju mišljenje, da koriste svoja prava i slobode kako bi i sami postali akteri oblikovanja one Crne Gore u čijem će fokusu biti građanin i građanka, a ne bilo koja interesna ili slična struktura.

CGO podsjeća na obećanja nove vlasti u pravcu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, depolitizacije državne uprave i uspostavljanja sistema koji će biti zasnovan na zaslugama, kao i ubrzanja procesa pristupanja u Evropsku uniju kroz ispunjenje postavljenih mjerila i standarda za pojedinačna poglavlja. Ovi prioriteti ne bi smjeli biti stavljeni iza interesa bilo koje religijske zajednice, a posebno zbog interesa očuvanja građanskog koncepta države Crne Gore u čijim je okvirima demokratija jedino moguća.

Demokratija se uči i dugo gradi, a lako se razgrađuje. Nije dovoljno uvesti višepartijski sistem, ili smijeniti vlast posle 30 godina, potrebno je nesebično graditi demokratske, nezavisne i profesionalne institucije i kontrolne mehanizme, i nadasve – imati odgovorne građane i građanke.

Crna Gora prolazi kroz izazovan period, bez saglasnosti kakvu državu želimo, a sa podjelama koje je vraćaju decenijama unazad.

Obaveza je svih donosilaca odluka, a prije svega vlasti, da se vrate pravim prioritetima i da oko njih okupljaju druge političke i društvene strukture, a ovaj Međunarodni dan demokratije treba da nam bude podsjetnik na neophodnost revitalizacije demokratskih vrijednosti.

Međunarodni dan demokratije proslavlja se 15. septembra. Uspostavljen je od strane Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija u cilju ohrabrivanja vlada na jačanje i konsolidaciju demokratije.

Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo