Centar za građansko obrazovanje (CGO), u svijetlu aktuelnih izmjena Ustava, ponovo poziva da se pristupi i promijeni ustavne norma koja definiše tzv. „pravo građanske inicijative”. Ova norma trenutno ne podstiče aktivno građanstvo koje je bitan preduslov demokratizacije crnogorskog društva i izgradnje demokratske političke kulture.
CGO poziva na izmjenu čl.93 Ustava Crne Gore, po kojem „Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika koga ovlaste.” Ovakvim određenjem se institut istinske građanske inicijative u crnogorskoj stvarnosti pretvario u partijski institut, čime su na gubitku upravo građani i građanke Crne Gore. Naime, u Skupštini umjesto građana/ki prijedlog neke inicijative, zakona ili drugog teksta mora predstavljati poslanik/ca određene političke grupacije. To neminovno vodi etiketiranju i same inicijative, čime se automatski i takva inicijativa guši u svom začetku, jer smo svjedoci prakse po kojoj je poslanicima/cama mnogo bitnije ko nešto predlaže nego sam sadržaj i svrsishodnost prijedloga.
Građanska inicijativa je oblik neposredne demokratije, odnosno mogućnost građana/ki da neposredno predlažu nacionalnoj skupštini donošenje zakona i drugih rješenja koja direktno unaprijeđuju njihov život kroz rješavanje društvenih problema koje političari nerijetko zanemaruju uprkos raspoloženju javnosti ili pojedinih grupa građana/ki. Ustavi susjednih zemalja (npr. Srbije) ili onih koji su nekad dijelili naš pravni sistem, a sada su u EU (npr. Slovenije), kao ni zemlje sa ukorijenjenom demokratskom tradicijom, ne poznaju ograničenje po kojem se građani/ke prilikom podnošenja prijedloga zakona moraju odrediti prema poslaniku/ci neke političke partije. Postavlja se pitanje: zašto su onda crnogorski poslanici/ce ovo pravo ograničili sopstvenim građanima/kama?
Uvođenjem Elektronske peticije Vlade Crne Gore, otišlo se korak unazad u ostvarivanju ustavom zagarantovanih građanskih prava. Ustav garantuje građanima/kama da kada sakupe 6.000 potpisa podrške njihov prijedlog po automatizmu postaje zakonski prijedlog o kojem Skupština mora odlučivati, dok ukoliko za Vladinu peticiju sakupite 6.000 potpisa Vlada će je razmatrati, i suprotno Ustavu, „ukoliko bude potrebno, podnijeti Skupštini na razmatranje.“ Dodatno, cenzus od 6.000 potpisa za elektronsku peticiju nije primjeren društvu u kojem su građani/ke još nedovoljno edukovani o svojim pravima i načinima za ostvarivanje istih. O nefunkcionalnosti Vladinog portala E-peticije govori i činjenica da je nakon tri mjeseca samo jedna peticija je uspjela dobiti 6.000 potpisa podrške, i to nakon iscrpne javne kampanje, iako se radilo o pitanju od opštedruštvenog značaja tj.izgradnji vrtića zbog postojećih nedovoljnih kapaciteta za smještaj djece.
CGO poziva sve političke partije da pokažu svoj demokratski kapacitet time što će dati podršku ovom prijedlogu, i na taj način pokazati da ne žele da monopolizuju prostor uticaja na odluke od javnog interesa niti da istim manipulišu zarad svojih partijskih interesa, već da su im građani/ke u centru. To konkretno uključuje i otvaranje efektivne mogućnosti da se građanima/kema omogući direktno predlaganje inicijativa i da budu izuzeti iz partijskih nadgornjavanja, čiji rezultati najčešće nemaju nikakve veze sa javnim interesom.
Danilo Ajković, saradnik na programima