Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović imenovali su lične izaslanike za REKOM koji će učestvovati u radu Regionalne ekspertske grupe za razmatranje Prijedloga Statuta koji je predložila Koalicija za REKOM i ustavno-pravnih mogućnosti za osnivanje REKOM-a. Sastanak ličnih izaslanika predsjednika država, uz učešće predstavnika Koalicije za REKOM, biće održan pod pokroviteljstvom jednog od predsjednika država, bez prisustva medija.
Predsjednik Josipović je imenovao Zlatu Đurđević, redovnu profesorku na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za ličnu izaslanicu za REKOM. Predsednik Ivanov je delegirao Lubena Arnaudoskog, zamjenika generalnog sekretara za pravne i organizacione poslove u svom kabinetu, a predsjednik Vujanović je imenovao svoju savjetnicu za oblast ljudskih prava i manjina profesorku Sonju Tomović-Šundić, inače dekanicu Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Koalicija za REKOM je u decembru 2012. godine pozvala predsjednike država u regionu da donesu odluku o osnivanju REKOM-a, za koji se zalažu Regionalna koalicija i više od pola miliona građana i građanki iz svih post-jugoslovenskih zemalja. U pismu predsjednicima država, Koalicija za REKOM je ukazala na značajne rezultate nevladinih organizacija za ljudska prava u dokumentovanju žrtava ratova devedesetih, koji će pomoći REKOM-u da brže i efikasnije ispuni osnovni zadatak koji se odnosi na personalizovanje i javno priznanje ljudi koji su izgubili život ili su nestali u ratovima 1991-2001. godine.
Činjenice
Prema procjenama iz više nezavisnih izvora, u ratovima ili u vezi sa njima na teritoriji Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije život je izgubilo ili je nestalo oko 130.000 ljudi.
Rat u Sloveniji trajao je 10 dana, od 27. juna do 7. jula 1991. Ukupno je stradalo 75 ljudi, i to 10 slovenačkih civila, 8 pripadnika oružanih snaga Republike Slovenije (OSRS), 45 pripadnika JNA i 12 stranih državljana.
Najviše je ljudi stradalo u ratu u Bosni i Hercegovini (BiH), od 6. aprila 1992. do 16. decembra 1995. Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra objavljenim u Bosanskoj knjizi mrtvih, ukupno je 95.940 ljudi izgubilo život, i to 62.013 Bošnjaka, 24.953 Srba. 8.403 Hrvata i 571 osoba drugih nacionalnosti.
U ratu na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine život je izgubilo ili je nestalo još 1.678 osoba, državljana Srbije ili Crne Gore, pripadnika oružanih snaga Savezne Republike Jugoslavije. Od toga, u ratu u BiH poginulo je ili nestalo 669, a u ratu u Hrvatskoj 1.009 osoba.
U ratu na teritoriji Hrvatske, od 1. januara 1991. do kraja decembra 1995, život je izgubilo ili je nestalo oko 17.000 državljana Hrvatske – 11.000 Hrvata i oko 6.000 Srba.
U ratu na Kosovu je ukupno 13.527 ljudi izgubilo život ili je nestalo. Samo u 1998. godini, stradalo je ili je nestalo 2.065 ljudi, i to 1.724 Albanaca, 280 Srba i 61 osoba iz zajednica Roma, Bošnjaka, Crnogoraca i drugih. Od januara 1998. do 10. juna 1999. stradalo je, među kojima su i osobe čiji posmrtni ostaci još uvek nisu nađeni, 11.881 ljudi – 10.196 Albanaca i 1.685 Srba i pripadnika drugih ne-albanskih zajednica. Od 1. januara 1999. do 10. juna 1999. ukupno je stradalo ili je nestalo 9.816 ljudi – od toga 8.472 Albanaca, 953 Srba i 391 osoba iz ostalih nealbanskih zajednica. Nakon povlačenja srpskih snaga sa Kosova i dolaska međunarodnih vojnih snaga, od 11.06.1999. do 31.12.2000, na Kosovu je u vezi sa ratom izgubilo život ili je nestalo 1.646 ljudi, i to 947 Srba, 354 Albanaca, a za 345 osoba još uvek nije utvrđena nacionalna pripadnost.
U vrijeme NATO bombardovanja, na teritoriji Srbije (bez Kosova) i Crne Gore poginulo je 266 osoba. U toku unutrašnjeg oružanog sukoba na jugu Srbije, od januara 2000. do 31. maja 2001, stradalo je ili je nestalo oko 60 osoba – pripadnika Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), MUP-a Srbije/VJ i civila.
Dostupni podaci govore da je u Makedoniji, tokom unutrašnjeg oružanog sukoba od januara do kraja decembra 2001. život izgubilo oko 200 ljudi.
Kontakt osobe:
Mirela Rebronja, koordinatorka inicijative za REKOM u Crnoj Gori, Centar za građansko obrazovanje (CGO), mirela@cgo-cce.org
Dragoljub Vuković, član Regionalnog tima zagovarača inicijative za REKOM, duskov@t-com.me