Integralna izjava sa konferencije za medije Daliborke Uljarević, izvršne direktorke CGO-a, koja je predstavila ishod mjera i radnji koje je Tužilaštvo sprovodilo u proteklih 20 mjeseci protiv CGO-a kao i dalje aktivnosti CGO-a u vezi sa ovim pitanjem
Proces koji se vodio u Tužilaštvu po prijavi NN lica protiv CGO-a i mene kao odgovornog lica imao je sve elemente političkog procesa. Ne u onoj mjeri kao u Pekićevim godinama koje su pojeli skakavci, ali zaista više nego u ozbiljnom i zabrinjavajućem okviru u trenutku kada se Crna Gora nalazi u pregovaračkom procesu sa EU, i to protiv organizacije prepoznate po kritičkom odnosu prema donosiocima odluka i konstruktivnom djelovanju u afirmaciji evropskih standarda.
Hronologija:
• Anonimna prijava od strane NN lica podnešena je Tužilaštvu 12.decembra 2012. i na osnovu iste je ODT formirao predmet Kt.br. 1786/12 desetak dana kasnije – 24.decembra 2012.
• Postupajući tužilac u tom predmetu bio je Miloš Šoškić, na osnovu čijih usmenih naredbi je CGO-u u četiri navrata – 21. i 23. januara, i 6. i 13. februara 2013. izuzimana obimna finansijska dokumentacija. Jedini dokazi koji postoje o izuzetoj dokumentaciji su zapisnici koje je CGO napravio i koje su potpisali prisutni predstavnici CGO-a i inspektori za privredni kriminal UP. Radi se o 2633 strana izuzete osnovne dokumentacije, pri čemu je taj dio postupka obustavljen kad su predstavnici CGO-a, prilikom posljednje primopredaje (13.februara 2013) policiji rekli, što je i zapisnički konstatovano, da sljedeći put mogu doći u kancelarije CGO-a samo sa pisanim nalogom tužioca. Šoškić nikad nije izdao pisani nalog pa ni policija više nije dolazila. Činjenica da je tužilac Šoškić izbjegavao pisane tragove brojnim našim sagovornicima iz međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava bila je vrlo interesantna.
• Predmet je, po saznanjma CGO-a, trebao biti tokom proljeća 2013. zatvoren jer je dokumentacija bila uredna, ali je tužilac Šoškić isti držao otvorenim i neposredno prije unaprijeđenja za višeg tužioca angažovao sudskog vještaka finansijsko-ekonomske struke Aleksandru Anđelić (13.septembra 2013). Ona je svoj nalaz dostavila Tužilaštvu 11.decembra 2013.
• CGO je upoznat sa nalazom vještaka 30.decembra 2013. Istog dana, u prisustvu ovlašćenog advokata CGO-a Vladimira Čejovića, po prvi put je pročitana anonimna prijava na osnovu koje je Tužilaštvo u tom trenutku postupalo više od godinu dana. Nikada CGO niti ovlašćeni advokat nijesu dobili kopiju te prijave, a na osnovu takve ničim potkrijepljene prijave NN lica, Tužilaštvo je pokrenulo mjere i radnje protiv CGO-a a mene, kao ovlašćeno lice, sumnjičilo za sljedeća krivična djela:
o Nesavjesan rad u privrednom poslovanju iz čl. 272 KZ, st.1 – za koji je zaprijećena novčana kazna ili kazna zatvorom do 3 godine;
o Utaja iz čl. 243, st. 2 – za koji je zaprijećena kazna zatvora od 1 do 6 godine;
o Prevara iz čl. 244, st. 3 – za koji je zaprijećena kazna zatvorom od 1 do 8 godina;
o Utaja poreza i doprinosa iz čl. 264, st. 1 – za koji je zaprijećena kazna zatvorom od 3 godine i novčana kazna.
Znači, Tužilaštvo je u toku proteklih 20 mjeseci postupalo na osnovu jednog krajnje neozbiljnog papira i mene sumnjičilo za vrlo ozbiljna krivična djela za koja su zaprijećene dugogodišnje zatvorske kazne, kao i visoke novčane kazne.
• Treba naglasiti i lutanje Tužilaštva u ovim krivičnim djelima. Naime, ja sam u svojstvu osumnjičene bila na dva saslušanja za jedno od ovih krivičnih djela, dok se kroz druge dokumente koje je CGO dobio iz Tužilaštva pominju ostala, tako da je ovo kumulativni prikaz svega onog što je Tužilaštvo pokušalo da nam iskonstruiše. Konačno, 24. jula 2014. uručeno nam je «obaviještenje» od strane Tužilaštva da se odbacuje navedena anonimna krivična prijava u dijelu koji se odnosi na pobrojana krivična djela i svako drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti jer nije pronađena ni osnovana sumnja da sam ih počinila.
Procjena troškova:
• U ovom postupku koji je trajao 20 mjeseci, koliko je nama poznato, direktno je učestvovalo najmanje 5 tužilaca (Miloš Šoškić, Ljiljana Klikovac, Enes Baković, Vukas Radonjić i Veselin Vučković), 1 vještak, 3 službenika Uprave policije, 1 advokat, zatim indirektno jedna dnevna novina “Pobjeda” i dvije televizije “Pink M” i 777. Naša je procjena da je ukupni utrošak da se CGO i ja lično diskreditujemo oko 100, 000 EUR. Najveći domet ove operacije bila je potpuno neodrživa procjena vještaka da je CGO utajio 8 025.91 EUR po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i pripadajućeg prireza. U istom kontrolisanom periodu, CGO je državi Crnoj Gori po osnovi istih poreza i prireza uplatio 167 489.00 EUR, što svakako ne ukazuje ni da smo imali motiv za to niti da smo izbjegavali plaćanje obaveza prema državi. Na kraju, na osnovu izvršene inspekcijske kontrole, inspektori Poreske uprave su konstatovali da za isti period nije utvđena nijedna nepravilnost a da su obaveze koje CGO ima prema državi Crnoj Gori po osnovu svih poreza 0, 00 EUR!
Time je ovaj slučaj okončan u jednom dijelu. Jer, za nas sad počinje drugi dio kojim ćemo se podjednako posvećeno baviti kao što smo se bavili dokazivanjem toga da radimo u skladu sa zakonom proteklih 20 mjeseci. Mi smo na svom primjeru osjetili koliko je opasna zloupotreba položaja u državnim organima, i to nas obavezuje da ovu priču dovedemo do kraja – a što uključuje rasvijetljavanje kompletne uloge prvog postupajućeg tužioca Šoškića i vještaka Anđelić.
Dodatne informacije:
• Naime, mi smo za nalaze vještaka saznali prvo iz medija – državnog lista «Pobjede» i televizije «Pink M» (za koju je nedavno u medijima objavljeno da je pod kontrolom premijera Mila Đukanovića, a što on nikada nije demantovao). O tome smo 23. decembra obavijestili VDT-a tražeći da nam objasni situaciju i da nas Tužilaštvo neposredno, a ne preko medija, upozna sa svim detaljima slučaja koji pokušava izgraditi protiv nas. Tek tada je uslijedilo prvo saslušanje 30.decembra 2013. kojem je prisustvovalo dvoje tužilaca: Ljiljana Klikovac i Enes Baković, a drugo je održano 24. januara 2014. u prisustvu tri tužioca: Ljiljane Klikovac, Enesa Bakovića i Vukasa Radonjića. Ostaće vjerovatno za anale i broj tužilaca po saslušanju, jer to je daleko od uobičajene prakse i samo ukazuje na to koliko je ovaj predmet bio važan Tužilaštvu, a vremenom ćemo dokazati i zašto – jer svakako nije zbog težine čak i onih krivičnih djela koja su se pokušavala iskonstruisati.
• Mi smo 31. decembra, dan nakon što smo se upoznali sa Nalazom vještaka, poslali VDT-u Veselinu Vučkoviću i ODT-u Ljiljani Klikovac zahtjev za pokretanje istrage oko dostavljanje informacijama medijima od strane Tužilaštva u vezi sa ovim predmetom. Konkretno, iskazali smo sumnje da je tužilac koji je u ovom predmetu postupao od njegovog otvaranja (kraj decembra 2012. do polovine septembra 2013) Miloš Šoškić bio (ne)posredan izvor «Pobjede» iz Tužilaštva i to potkrijepili osnovama sumnje koje su bile dovoljne za pokretanje postupka Tužilaštvu, a u više navrata kasnije smo iste i dopunjavali dokazima. Takođe, tražili smo da se ispitaju odnosi između Šoškića i Anđelić, kroz pojedinačna saslušanja o načinu na koji koji je ista odabrana da obavi vještačenje, da li se od ranije znaju i na privatnoj osnovi, i da li postoje elementi konflikta interesa oko ovog angažovanja. Tražili smo da se Anđelić sasluša i o tome sa kim je prilikom sastavljanja nalaza komunicirala, kome je isti dostavila nakon što ga je sačinila, kao i da li je jednu kopiju istog dostavila i tužiocu Šoškiću ili bilo koju informaciju iz istog nakon što je prestalo njegovo formalno zaduženje sa navedenim predmetom.
• Dalje, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu podnijeli smo VDT-u zahtjev da pokrene postupak utvrđivanja Šoškićeve disciplinske odgovornosti. Naši napori da se do kraja rasvijetli uloga tužioca Šoškića su bili i ostaće izraz našeg opredijeljenja da kroz različite aktivnosti doprinesemo osnaživanju Tužilaštva. Sumnje da postoji koordinacija djelovanja tužioca Šoškića i ljudi koji su mjesecima vodili brutalnu medijsku hajku protiv CGO-a, mene lično ali i dijela mojih kolega iz civilnog sektora, potkrijepili smo i određenim dokazima.
• Nakon dva i po mjececa 4. aprila 2014, dobili smo dopis od ODT (jedini pisani odgovor na naše intervencije od 23.12.2013, 31.12.2013, 16.1.2014. i 13.2.2014), koji potpisuje Ljiljana Klikovac i taj dopis je važan prilog za analizu o tome kako Tužilaštvo nevješto prikriva «trule daske» u sopstvenoj strukturi. Naime:
1. Dopis je zaveden pod predmet Kt. Br 1786/12 tj. postao je sastavni dio postupka protiv CGO-a, pokrenutog po anonimnoj prijavi, na osnovu čega smo tada već osnovano sumnjali da se radi o politički motivisanom postupku;
2. Tužilaštvo nije otvorilo poseban postupak po krivičnoj prijavi CGO-a protiv Šoškić i Anđelić niti pokrenulo postupak predviđen Zakonom o državnom tužilaštvu i Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštvu, što znači da Šoškić i Anđelić nijesu bili jednako tretirani pred zakonom kao zapošljeni u CGO-u kad je protiv nas pokrenuta anonimna prijava!
3. U tom dopisu stoji da je predmet protiv CGO-a formiran «zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju iz čl. 272 st. 1 Krivičnog zakona», što je jeste krivično djelo od kojeg je tužilac Šoškić inicijalno krenuo, ali je kasniji poziv za saslušanje odgovornom licu u CGO-u stigao po osnovu sasvim drugog krivičnog djela, iako se radi o istom broju predmetu. To znači da ni u aprilu 2014, poslije 17 mjeseci i svih preduzetih istražnih radnji od strane Tužilaštva, još uvijek nijesmo znali zbog kojih se sve krivičnih djela konstruiše predmet protiv nas, a očito je Tužilaštvo bilo u velikom problemu da definiše biće krivičnog djela a samim tim i da odredi krivično djelo po kojem bi postupalo;
4. U konačnom i najgore, Tužilaštvo se bavi špekulacijama i pretpostavkama, direktno optužujući, a bez ijednog dokaza, navodne anonimne građane podnosioce prijave i policijske službenike koji su prikupljali podatke i izuzimali finansijsku dokumentaciju, a odbijajući da slučaj objektivno istraži. Da pojasnim, nalaz vještaka su mogle imati samo tri strane – vještak, Tužilaštvo i CGO – a mi u CGO-u smo dijelove tog nalaza prvi put pročitali u «Pobjedi» što znali da nije bilo teško ući u trag raznosaču informacija.
CGO nije imao problem da ovaj slučaj vodi i medijski. Odabrali smo za nas teži pristup i uložili smo maksimalne napore da uvažimo institucije sistema i da prvo tim kanalima iskomuniciramo sve, o čemu svjedoči i ova obimna dokumentacija. To ne znači da smo odbijali da odgovorimo na pitanja novinara – “Pobjeda” je svaki put dobila odgovore koje je tražila od CGO-a i tome postoji pisani trag. Kao što postoji i pisani trag da ih nije objavila, i da je kršenje novinarskog kodeksa u izvještavanju o ovom slučaju utvrdilo i Novinarsko samoregulatorno tijelo i monitoring NVO Akcije za ljudska prava. Isto se odnosi na Pink M – čija ekipa je bila u prostorijama CGO-a, snimila razgovor sa mnom, ali pošto se valjda urednicima nijesu dopali moji odgovori isti nijesu emitovani nikad na Pink M. Ali, to im nije smetalo da im nedjeljama budem tema u Informativnom programu “Minut, dva” kroz jednostrano izvještavanje. I u tom slučaju su Novinarsko samoregulatorno tijelo i NVO Akcija za ljudska prava utvrdili kršenje novinarskog kodeksa. Evo prilike “Pobjedi” i Pinku M da sada pokušaju ispraviti dio štete koju su nanijeli nama i našim saradnicima tako što će makar trećinu prostora, odnosno vremena koju su posvetili našoj diskreditaciji sada posvetiti činjenicama.
Dalje aktivnosti:
Mi ćemo protiv vještakinje Aleksandre Anđelić pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za brisanje iz registra sudskih vještaka zbog neprofesionalnog odnosa, površnosti, pristrasnosti i Nalaza sačinjenog na osnovu nepotpune dokumentacije. Takođe, bićemo uporni i u osvijetljavanju uloge tužioca Miloša Šoškića, kako kroz krivični postupak, tako i po Zakonu o državnom tužilaštvu i Etičkom kodeksu tužilaca. Ovo će biti svojevrsni test i za tužilaštvo u smislu spremnosti ispunjavanja mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23 koje obavezuju na sprovođenje postupaka odgovornosti tužilaca u skladu sa zakonom. U međuvremenu, podnijeli smo pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću zbog nepostupanja ODT-a po prijavi protiv Šoškić i Anđelić i Zaštitnik nas je obavijestio da je otvorio predmet i tražio izjašnjenje ODT-a u vezi sa ovim pitanjem, što je za pohvalu.
Mi vjerujem da uloga Tužilaštva nije da zloupotrebom svojih ovlašćenja i vođenjem slučajeva preko medija bude “udarna pesnica” onih kojima rad CGO-a juče ili danas ili nekog drugog sjutra nije po volji. Od početka smo bili sigurni da ćemo dokazati zakonitost svog rada i besmislenost angažovanja ovolikih kapaciteta Tužilaštva u našem slučaju. Ali, ovo postaje problem države Crne Gore jer takvi primjeri pokušaja pritisaka na rad nevladinog sektora koji doživljavaju sve brutalnije razmjere, kao i kontinuirani i nerasvijetljeni napadi na medije, jasno ukazuju na nepostojanje vladavine prava i elementarne sigurnosti u Crnoj Gori za sve one koji se usuđuju da se kritički odnose prema stvarnosti u kojoj žive.
Ovaj slučaj je imao za cilj da nanese štetu CGO-u i meni lično zbog naših kontinuiranih i javno iznešenih kritičkih stavova prema strukturama vlasti, ali i onim centrima moći koji upravo zloupotrebljavaju institucije radi svojih partikularnih interesa. Jasno nam je da takav pristup, u društvu u kojem se još borimo za osnovne postulate demokratskog vladanja, smeta mnogima, ali nedopustivo je da se institucije sistema zloupotrebljavaju radi obračuna sa nama ili bilo kim drugim iz istih ili sličnih razloga.
Koristim ovu priliku da se javno zahvalim na korektnosti u komunikaciji i iskazanom profesionalizmu pripadnicima Uprave policije koji su radili na ovom slučaju, inspektorima Poreske uprave koji su izvršili detaljnu kontrolu rada CGO-a, kao i onim medijima koji nijesu bili dio prizemne kampanje u pravcu diskreditacije i urušavanja ugleda CGO-a i mene lično.
Zahvaljujem se kolegama iz NVO sektora, saradnicima, prijateljima, donatorima i brojnim zainteresovanim stranama iz međunarodne zajednice koji su nam bili podrška u ovom periodu, a posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori i Američkoj ambasadi.
I na kraju, želim da se zahvalim svojim kolegama i koleginicama iz CGO-a na kontinuiranoj posvećenosti radu čak i onda kada to nije bilo nimalo lako i kad su i oni sami trpjeli pritiske iz okoline zbog ovakvog postupanja nadležnih državnih institucija. To nas je sve u CGO-u osnažilo a naročito u opredjeljenju da učinimo sve što možemo da se ovo ne desi nekom drugom, i da se još odlučnije zalažemo da Tužilaštvo, u čijim je rukama ogromna moć ne zloupotrebljava tu moć u obračunu sa slobodomislećim građanima i građankama već da radi u javnom interesu, da ima snage da se odupre moćnicima koji institucije tretiraju na ovako ponižavajući način i da gradi sistem vladavine prava.
Igrom slučaja, i ovo je naš neplanirani doprinos u tom pravcu.