Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, izražava zabrinutost rastućim trendom siromaštva u Crnoj Gori, uzrokovanim sveprisutnom korupcijom koja razjeda institucije, ali i izostankom kvalitetnih i odgovornih odluka vlasti. CGO poziva vlasti, ali i druge političke i društvene aktere, da otvore argumentovan dijalog o načinima prevazilaženja ovakve situacije kako bi se doprinijelo ukupnom razvoju crnogorskog društva.
Usljed siromaštva građani/ke mogu iskusiti različite dodatne probleme, poput nezapošljenosti, loših stambenih uslova, neadekvatne zdravstvene zaštite, te prepreka u obrazovanju i zadovoljenju kulturnih potreba. Ovo vodi daljem isključenju siromašnih iz učešća u političkom životu zajednice, ali i u društvenim, ekonomskim i kulturnim aktivnostima, koje se smatraju normama za razvijena demokratska društva. Konačno, pristup fundamentalnim pravima može biti ograničen jer je osoba koja živi u siromaštvu ranjivija, često diskriminisana i lišena dostojanstvenog života što su sve negacije koncepta socijalne pravde.
Po zvaničnim podacima, stopa apsolutnog siromaštava siromaštva u Crnoj Gori za 2013. iznosila je 8,6 %, odnosno oko 54 000 stanovnika imalo je na raspolaganju mjesečno manje od 186,45 EUR, a negativan trend se nastavlja. Ukupna stopa nezapošljenosti je 15,12%. Prosječna plata za 2014. je duplo manja od vrijednosti minimalne potrošačke korpe što čini da jedan zanačajan broj građana/ki nije u stanju dostići ni minimalan nivo zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih, kulturnih i socijalnih potreba. U takvoj situaciji, otvara se širok prostor za različite vidove manipulacija, ucjenjivanja i korupcije, pa je zadovoljenje ovih prava važno kako za unaprijeđenje života onih koji su najpogođeniji, tako i za veći stepen funkcionalne demokratije.
Ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu garantovana prava, država ih poštuje u skladu sa svojim mogućnostima. Činjenica je da Crna Gora to sve manje može i zato treba potencirati neophodnost racionalnog i odgovornog korišćenje postojećih resursa, a to znači i intenziviranje borbe protiv kriminala i korupcije na svim nivoima. Naime, upravo korupcija i kriminal društvene resurse, umjesto u funkciju javnog, stavljaju u službu privatnog interesa pospješujući siromaštvo. Suzbijanje korupcije mora postati integralni dio zaštite ljudskih prava i borbe protiv siromaštva, kako bi se stvorili suštinski uslovi da Crna Gora ima u praksi primijenjenu ustavnu kategoriju države socijalne pravde.
Koncept socijalne pravde je definisan Ustavom, zakonima i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela. Ovaj koncept bi država morala da sprovodi na proaktivan, odgovoran, multidiscipliniran i mjerljiv način, ali i kroz obezbjeđivanje uslova civilnom društvu da slobodno i bez pritisaka istražuje i prati primjenu politika koje doprinose njegovom ostvarenju i stalnom unapređivanju. Stoga je obaveza svih, a posebno donosilaca odluka, da svakodnevno doprinosimo razvoju koncepta socijalne pravde koju karakterišu vrijednosti poštenja, jednakosti, uvažavanja različitosti a imajući u vidu da se društvo bez siromaštva može graditi jedino na temeljima solidarnosti i međusobne odgovornosti.
Generalna skupština UN 2007. godine proglasila 20. februar Danom socijalne pravde, čije obilježavanje treba da doprinese unaprijeđenju borbe međunarodne zajednice protiv siromaštva, promociji prava na rad, jednakosti polova i ostvarivanju jednakih šansi i socijalne pravde za sve.
Petar Đukanović, koordinator na programima