„Stanje ljudskih prava još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou uprkos određenom napretku zbog čega je veoma važan dijalog svih zainteresovanih strana koji može produkovati kvalitetnija rješenja i pristupe“, istakao je Petar Đukanović, koordinator na programu Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) na današnjoj 63. sjednici Odbora za ljudska prava i slobode Crne Gore, pozdravljajući dobru praksu Odbora da na svoje sjednice poziva NVO sektor.
On se osvrnuo na Izvještaj o radu Odbora za 2015. i istakao da je obuhvatan i da daje jasan pregled rada Odbora u prethodnoj godini, ali i iskazao zabrinutost zbog izostanka jednog broja članova/članica Odbora velikom broju zasijedanja.
Govoreći o Planu rada za 2016. primijetio je da je vrlo važno što Odbor nastavlja da se u oslanja na ocjene međunarodnih izvještaja i rezolucija, ali i da bi Odbor morao biti i proaktivniji, odnosno da ne čeka da se određena pitanja nađu u ovim dokumentima da bi se njima bavio. U tom kontekstu, Đukanović je podvukao da bi se Odbor više morao baviti pitanjem slobode izražavanja i medija koje se, i po ocjenama međunarodnih subjekata, urušavaju u Crnoj Gori. „Sloboda izražavanja osnovno je ljudsko pravo i Odbor svakako ima svoju obavezu da doprinese kroz iskazano mišljenje unapređenju poštovanja ovog prava“, podvukao je Đukanović. Takođe, Đukanović je ukazao da i pitanje stranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću treba da bude u fokusu Odbora. „Sa aspekta ljudskih prava, ali multietničkog i multikonfesionalnog konteksta u Crnoj Gori, bitno je i pitanje tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću, a posebno okončavanja nekažnjivosti ratnih zločina i utvrđivanja odgovornosti počinilaca i nalagodavaca. Pitanje nekažnjivosti ratnih zločina se godinama unazad nalazi u rezolucijama i izvještajima institucija EU, ali njega nema u onim pitanjima kojima Odbor ima namjeru da se bavi. Želio bih da naglasim da ovo nije pitanje samo istražnih i pravosudnih organa, već i predstavnika građana u Skupštini pa samim tim i ovog Odbora, pri čemu, naravno, svako u skladu sa svojim mogućnostima može doprinijeti učinkovitijem suočavanju sa prošlošću.”
Takođe, Đukanović je u susret nastupajućim izborima savjetovao da bi Odbor trebao više da se bavi i političkom podzastupljenošću žena, ali i drugih aspekata ugrožavanja ljudskih prava žena i nasilja nad ženama.
“Podsjetio bih i da posljednje istraživanje percepcije diskriminacije u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo u februaru 2016, ukazuje na zabrinjavajući nivo homofobije, koja se snažno opire svim do sada uspostavljenim institucionalnim i zakonodavnim rješenjima, strategijama, kampanjama… Obrazovanje je ključni faktor na koji bi trebalo djelovati, a mi sad trenutno imamo formalni sistem čiji su programi i udžbenici “očišćeni” od ovih tema, a na visokoškolskoj ustanovi kakav je Filozofski fakultet u Nikšiću zabranjena je javna tribina o LGBT pravima. Vjerujem da Odbor može dati određene preporuke i za naš formalni obrazovni sistem kako bi se kvalitet života LGBT osoba unaprijedio,” poručio je Đukanović.
Istraživanje percepcije diskriminacije pozicionira kao najdiskriminisanije grupe siromašne i stare osobe, pa je Đukanović savjetovao da se više pažnje u radu Odbora posveti i ovim kategorijama stanovništva koje se u ostvarivanju i zaštiti prava susrijeću sa brojnim problemima. “Siromaštvo postaje ključna prepreka u pristupu pravima, pravdi i ostvarivanju osnovnih potreba, te je stoga problematizovanje procesa koji dovode do ovakvog stanja nužno što prije kako bi se razvile efektne i sveobuhvatne politike. Osobe sa invaliditetom, Romi, seksualne manjine, žene, HIV pozitivne osobe, bivši ovisnici o narkoticima, bivši zatvorenici takođe su u vrhu liste diskriminisanih po percepcijama građana“.
CGO cijeni da pored dobre prakse uključenja NVO sektora od strane Odbora u raspravu o izvještaju o radu i planu rada, Odbor mora napraviti i korak naprijed odnosno više uključivati sugestije iz NVO sektora kako se ovakvi susreti ne bi pretvorili u formu bez sadržaja.
Svetlana Pešić, saradnica na programima