Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas predstavio analizu Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora sa EU – značaj, uloga i položaj članova.
Mina Kalezić, asistentkinja na programima u CGO-u, je govoreći o ciljevima analize istakla: „U junu obilježavamo četiri godine od zvaničnog početka pregovora i to je prilika da se osvrnemo na do sada učinjeno. U konkretnom slučaju, mi želimo da pružimo doprinos u ocjeni kvaliteta procesa evropskih integracija i unaprijeđenju efikasnosti i efektivnosti rada pregovaračke strukture kroz fokus na radne grupe“. Ona je naglasila da radne grupe predstavljaju stub pregovaračkog procesa, ali da njihov položaj, uloga i značaj članova/ca još uvijek nisu dovoljno akcentovani u crnogorskoj javnosti. „To je motivisalo CGO da skrene pažnju na njihov rad, kao i da pokuša procijeniti koliko je uloženo u njihovo funkcionisanje i što dalje može biti urađeno kako bi se bolje valorizovale, a posebno imajući u vidu širok spektar zainteresovanih strana koje one okupljaju“, podsjetila je Kalezić. Ona je pojasnila da su podaci prikupljeni za period od dana formiranja radnih grupe za pojedinačna pregovaračka poglavlja do marta 2016, i to za 16 ministarstava, 14 agencija, 5 fondova, 7 zavoda, 15 uprava i 58 ostalih institucija (direkcije, instituti, centri, sudovi, itd), koji imaju predstavnike u radnim grupama.
Ana Nenezić, koordinatorka programa za EU integracije u CGO-u, je prilikom predstavljanja analize podsjetila da je „Preduslov za vođenje pregovora o pristupanju bilo formiranje pregovaračke stukture, pa je u tom cilju Vlada Crne Gore 2. februara 2012. donijela Odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kojom je predviđeno formiranje 33 radne grupe za 33 pregovaračka poglavlja. Danas je u tim radnim grupama angažovano oko 1, 330 članova/ca, raznovrsnih profila i institucija i organizacija koje predstavalju, uključujući i predstavnike/ce civilnog društva. Ukupno, civilno društvo učestvuje sa 327 predstavnika/ca, od čega su 39 iz nevladinih organizacija. Broj članova/ca radnih grupa varira u zavisnosti od složenosti pregovaračkog poglavlja i kreće se od minimalnog broja 12 (poglavlje 21- Trans-evropske mreže) do 101 člana/ce (poglavlje 18 – Statistika).”
Ona je dalje navela da je Vlada svojom Odlukom predvidjela naknadu za članove/ce radnih grupa, koja se isplaćuje na teret budžetskog korisnika u kojem je član/ica te strukture u radnom odnosu, što je dovelo do neujednačenih praksi. „Ukupan iznos sredstava koje su organi javnog sektora uplatili svojim delegiranim predstavnicima/cama u RG, od marta 2012 do marta 2016. iznosi 441.235,16 EUR.», saopštila je Nenezić. Ona je istakla da je najveći procenat isplaćen predstavnicima/cama ministarstava, odnosno ukupno 391.710,20 ili 88.8 %. Slijede uprave sa značajno manjim iznosom od 22.594,00 EUR ili 5.1%, pravosuđe 11.286,96 EUR ili 2.6%, zavodi sa 10.501,00 EUR ili 2.4% , agencije 2.550,00 EUR ili 0.6% i ostali 2.593,00 EUR ili 0.6 %.
„Ministarstva su izdvojila najveći ukupan iznos sredstava za naknade članovima/cama RG, preciznije iznos od 391.710, 20 EUR. Ukupan uplaćeni iznos od 179,581.49 EUR Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) je isplatio za naknade sekretarima RG, dok članovi/ce nijesu bili dodatno plaćeni. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) sa 17 predstavnika u RG, isplatilo je ukupno 126.210,44 EUR za angažman predstavnika/ca samo u dvije RG – i to za RG 23 i RG 24. Ministarstvo pravde isplatilo je ukupan iznos od 51.308,44 EUR za 13 svojih predstavnika/ca koji su delegirani u RG 23, RG 24 i RG 31“, pojasnila je Nenezić.
Nenezić se posebno osvrnula na različite prakse u plaćanju naknada od strane organa javnog sektora. „Na primjer, pravosudni organi su, za angažman svojih predstavnika/ca u RG, izdvojili ukupno 11,286.96 EUR. Najveća nadoknada isplaćena je za dva predstavnika/ce Vrhovnog suda za rad u RG 23, preciznije 6,447.60 EUR. Za rad u istoj RG, za tri predstavnika/ce Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) uplaćeno je ukupno 2,700 EUR. Apelacioni sud ima jednog predstavnika/cu u RG 24, koji je od osnivanja RG, dakle od marta 2012, dobio naknadu od 2,139.36 EUR. Privredni sud ima ukupno 4 predstavnika/ce u RG 6, RG 7 i RG 20, ali u odgovoru CGO-u navode da nijedan od njih nije dobio naknadu za svoj rad u RG“, argumentovala je Nenezić.
Nenezić je nakon toga izdvojila i zaključke i preporuke CGO:
- Radne grupe su srce pregovaračke strukture i njihova uloga u pregovaračkom procesu je od ključne važnosti za pripremu i vođenje pregovora. Obim i kompleksnost zadataka koji su stavljeni u nadležnost članovima/cama RG često prevazilazi dužnosti, zadatke i obaveze propisane opisom radnog mjesta koje određeni član/ica, predstavnik/ca organa javnog sektora, pokriva. Tu činjenicu treba uvažiti i adekvatno nagraditi ukoliko se želi održati stepen kvaliteta rada članova/ca RG.
- Prikupljeni podaci pokazuju da ne postoji jasno definisan kriterijum po kojem se donosi odluka kojim članovima/cama RG, i po kojem osnovu, se plaća naknada za rad u RG. Najčešće se dodatno plaćaju šefovi/ice radnih grupa za pojedinačna poglavlja, koordinatori/ke pojedinih podgrupa i sekretari/ke. Međutim, može se zaključiti da se ova odluka donosi u zavisnosti od procjene rukovodioca pojedinih organa javnih sektora i da nije ujednačena, ni u smislu visine naknade ni osnova za uplatu.
- Od ukupnog iznosa od 441.235,16 EUR koji je isplaćen članovima/cama RG, od osnivanja do danas, 88,8% je isplaćeno predstavnicima/cama ministarstava, dok su značajno manji iznosi uplaćeni predstavnicima/cama ostalih organa javnog sektora. Ovu praksu bi trebalo dodatno razmotriti i redefinisati, posebno imajući u vidu specifičnost pojedinačnih pregovaračkih poglavlja i neophodnost konkretnog doprinosa od strane članova/ca RG koji ne dolaze samo iz ministarstava, a čija stručna znanja su od velikog značaja za pripremu potrebnih dokumenata, i u krajnjem za uspješnost toka pregovora.
- U cilju analize doprinosa pripremi i vođenju pregovora od strane članova/ca RG po pojedinačnih pregovaračkim poglavljima, potrebno je pripremiti analizu dosadašnjih učinaka članova/ca i RG u pregovaračkom sistemu, i u odnosu na nalaze propisati kriterijume i način vrednovanja dodatnog rada članova/ica RG.
- Pored činjenice da nije postojao jedinstveni osnov za isplatu nadoknada za rad u RG, proces je od početka išao na štetu i organičenje nevladinih organizacija jer su nevladine organizacije morale pokriti sve eventualne troškove za svoje predstavnike/ce, počev od onih koji se direktno odnose na fizičko učešće na sastancima, poput putnih troškova, kao i na ostale. Taj segment bi morao biti bolje riješen imajući u vidu da NVO imaju samo projektna sredstva kojima raspolažu a samim tim ovi troškovi ostaju nepokriveni i predstavnici/ce NVO su time stavljeni u nejednak položaj.
- Konačno, podatke nije dostavilo 25% organa javnog sektora, čime se potvrđuje ranije identifikovan trend netransparentnosti kada su u pitanju podaci o raspodjela novca iz državnog budžeta. Javne institucije i državni organi moraju da budu transparentnij u svom radu, jer je transparentnost, između ostalog, jedna od važnih kategorija čije se unaprijeđenje očekuje i od strane EU, a lošu poruku šalju oni državni organi koji kriju bazične podatke o svom radu i prema građanima i građankama Crne Gore.
Analiza je dio aktivnosti Centra za građansko obrazovanje (CGO) u okviru programa Evropske integracije.
Svetlana Pešić, saradnica na programima