Centar za građansko obrazovanje (CGO) i član Savjeta RTCG Goran Đurović pozivaju sve parlamentarne stranke da bez odlaganja prostupe izradi predloga izmjena i dopuna medijskih zakona. Medijski zakoni su dio sporazuma političkih subjekata u procesu vraćanja povjerenja u izborni sistem i neophodno ih je što prije usvojiti.
Podsjećamo parlamentarne stranke i javnost da su amandmani na Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore već duži period u Skupštini. Amandmane su predložile nevladine organizacije.
Izmjenama Zakona o medijima potrebno je osigurati transparentno oglašavanje državnih institucija, lokalnih samouprava i svih organizacija koje se finansiraju djelimično ili potpuno iz budžeta u štampanim i elektronskim medijima. U tom pravcu, predloženi amandmani daju okvir koji obezbijeđuje jednake šanse za sve medije a ograničava diskreciona prava starješina državnih i lokalnih organa da usmjeravaju značajna finansijska sredstva prema medijima bez jasnih kriterijuma i procedura.
Izmjenama Zakona o elektronskim medijima potrebno je povećati obim sopstvene produkcije kod emitera koji koriste javni resurs (nacionalnu frekvenciju). Preciznije, potrebno je propisati da imalac odobrenja za emitovanje može biti pravno ili fizičko lice koje u programskoj osnovi predviđa proizvodnju najmanje 20% sopstvenog programskog sadržaja. Tako bi se osiguralo da odobrenje za emitovanje mogu imati samo održivi pružaoci AVM usluga koji doprinose boljem informisanju građana i medijskom pluralizmu. Ovim se, takođe, spriječava nelojalna konkurencija i mogućnost da mediji koji skoro da i nemaju sopstvenu proizvodnju i zapošljene, ostvaruju prihode od marketinga zahvaljujući sadržajima upitnog kvaliteta. Konačno, potrebno je propisati osnivanje Fonda za podsticanje medijskog pluralizma koji bi podržavao proizvodnju sadržaja kojim se zadovoljava javni interes u različitim oblastima.
Izmjenama Zakona o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore potrebno je uvesti obavezu obavljanja javne rasprave o programskim dokumentima koje usvaja Savjet RTCG na godišnjem nivou. To bi unaprijedilo transparentnost rada RTCG, ali i osnažilo vezu građana sa javnim servisom. Nadalje, treba povećati broj članova Savjeta RTCG sa sadašnjih 9 na 11, kako bi se omogućio bolji obuhvat oblasti od javnog interesa. Povećanjem broja kandidata iz reda NVO povećava se i nezavisnost Savjeta kao najvišeg upravljačkog tijela. Takođe, izmjenama zakona bi se povećala odgovornost Savjeta RTCG i generalnog direktora za rezultate u finansijskom poslovanju i u programskim sadržajima, a posebno informativnom programu. Osim postojećih uslova kada Skupština razrješava Savjet RTCG, to treba da se desi i ukoliko se na kraju kalendarske godine konstatuje prekoračenje godišnjeg finansijskog plana i poslovanje sa gubitkom i ukoliko na kraju kalendarske godine RTCG bude na trećem mjestu po povjerenju građana a na osnovu istraživanja javnog mnjenja Ovim se uvodi veća finansijska disciplina i smanjuje mogućnost neodgovornog trošenja novca poreskih obveznika. Takođe, pojačava se obaveza objektivnog informisanja građana što je jedan od ključnih ciljeva javnog servisa. Istraživanje javnog mnjenja se mora raditi najmanje jednom godišnje, po metodologiji koju usvaja Savjet RTCG, kako bi se pokazalo da li RTCG opravdava svoju ulogu u društvu. Konačno, potrebno je i propisati da se direktori poslovnih jedinica Radija i Televizije biraju uz saglasnost Savjeta. Ovo bi mogao da bude dobar mehanizam da se zaustave oni kandidati koji svojim profesionalnim angažovanjem nisu zaslužili da budu na tim odgovornim pozicijama.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO)
Goran Đurović, član Savjeta RTCG