Uključiti mlade u procese odlučivanja

Uoči Međunarodnog dana mladih, Centar za građansko obrazovanje ukazuje na neravnopravan položaja mladih u crnogorskom društvu, koji ostaju na marginama procesa odlučivanja iako, po posljednjem popisu stanovništva iz 2011, mladi od 15 do 29 godina čine 21,4% ukupnog stanovništa.

Ranija istraživanja pokazuju da mladi dominantno smatraju da se njima manipuliše (33%), dok 21% ispitanika cijeni da se ulažu minimalni napori kako bi im se ponudile mogućnosti jednake onima koji imaju odrasli, a čak 20% konstatuje da mladi predstavljaju samo „ukras u društvu“. Participacija mladih jedan je od vodećih principa Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i bitan činilac procesa demokratizacije i društveno-ekonomskog razvoja svake zemlje.

CGO smatra da nedovoljno uključivanje mladih u proces kreiranja omladinskih politika dovodi do neefikasnog sprovođenja tih politika, obesmišljavajući njihov značaj sa aspekta suštinskog unaprijeđenja ukupne pozicije mladih u društvu. Participacijom mladih u procesima odlučivanja, na principima komenadžmenta, mladi stiču osjećaj odgovornosti, samopouzdanja i kompetitivnosti, razvijaju svoje vrijednosti kroz izbore koje prave i inicijative koje podnose, a što je najbitnije postaju građanski opredijeljeni i spremni da doprinesu svojim vremenom, idejama i talentima poboljšanju zajednice u kojoj žive.

Takođe, jedan od gorućih problema u Crnoj Gori sa kojima se mladi susrijeću je i nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori u 2015. iznosila je 37,6% od ukupnog broja mladih i bila je dvostruko veća od opšte stope nezaposlenosti koja je u istom periodu iznosila 17,5 odsto. Na tu nezaposlenost utiče i neusklađenost obrazovne ponude i potreba tržišta rada, pored inače skromnog kvaliteta obrazovanja koje se nudi mladima u Crnoj Gori. Posljedično, imamo i hiperprodukciju određenih obrazovnih profila kojih na crnogorskom tržištu rada. Stoga je neophodno pod hitno uskladiti politiku obrazovanja sa traženim kvalifikacijama na tržištu rada. Takođe, obrazovni sistem bi morao biti posvećeniji razvoju kritičke svijesti mladih i njihovog aktivnog odnosa prema stvarnosti jer se na taj način razvija demokratsko društvo aktivnih građana i građanki.

Zakon o mladima najvažniji je i prvi dokument ove vrste koji u Crnoj Gori reguliše oblast omladinske politike. Ovaj zakon, između ostalog, definiše oblasti omladinske politike, omladinskog rada, institucionalne brige o mladima, utvrđuje oblike i finansiranje organizovanja, djelovanje mladih na lokalnom i državnom nivou i druga pitanja od značaja za mlade. Njegovo donošenje predstavlja iskorak ka unaprijeđenju položaja mladih u Crnoj Gori, ali potreban je određeni vremenski period da zaživi u praksi. To će biti svojevrsan izazov za brojne strukture, te CGO apeluje na sve jedinice lokalne samouprave da se što prije angažuju u osnivanju omladinskih centara i klubova za mlade koji bi mladima dali prostor za osmišljavanje različitih ideja i akcija kako bi poboljšali svoj status u društvu.

Generalna skupština UN je Rezolucijom 54/120 usvojila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da 12. avgust proglasi Međunarodnim danom mladih. Ovaj dan zamišljen je kao prilika za prepoznavanje potencijala mladih, proslavu njihovih dostignuća i planova za bolje angažovanje da uspješno obavljaju akcije koje utiču na razvoj njihovog društva, kao i ukazivanje na važnost uključenja mladih u donošenje odluka na svim nivoima. Po ugledu na druge praznike Ujedinjenih nacija i Međunarodni dan mladih svake godine ima drugu tematiku. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih je Na putu do 2030: iskorjenjavanje siromaštva i postizanje održive potrošnje i proizvodnje.

Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe CGO-a