Povodom 15. septembra – Međunarodnog dana demokratije – Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na nedovoljno razvijen stepen demokratije i primjenu demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori, a naročito u oblasti vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i sloboda i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Tema ovogodišnjeg Dana demokratije Ujedinjenih nacija je jačanje demokratskih institucija u cilju unaprijeđenja mira i stabilnosti. Crna Gora je, na žalost, i poslije više od dvije decenije tranzicije, daleko od države jakih institucija, a prevagu još odnose jaki pojedinci nezavisno od toga da li imaju formalne ili neformalne poluge moći ograničavajući profesionalizaciju i konsolidaciju institucija. Procesuiranje slučajeva “visoke korupcije” ostaje neizvedeno, čak i onda kada se pokrenu neke istražne radnje, izostaje utvrđivanje odgovornosti za milionske štete koje trpi državni budžet, a vrlo rijetko se uvažavaju i konstruktivne kritike nevladinih udruženja koja godinama ukazuju na propuste u vršenju vlasti u oblastima poput zapošljavanja u državnoj upravi, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijeđenja obrazovnog sistema, efikasnog odgovora na diskriminaciju, ali i na sve težu ekonomsku situaciju građana.
Crna Gora nije zrela demokratija što potvrđuju i brojni međunarodni izvještaji. Tako Freedom House, u svom izvještaju Nacije u tranzitu 2017, Crnu Goru kategoriše kao polukonsolidovanu demokratiju. Economist u ocjeni stanja demokratičnosti rangira u 2017.godini Crmu Goru najgorom ocjenom od referenduma i svrstava je u države sa tzv. blagim hibridnim režimom. Izvještaj Evropske Komisije o Crnoj Gori za 2016, kao i oni za ranije godine, opominje na niz obaveza koje Crna Gora mora ispuniti kako bi dostigla bazične demokratske standarde. Krajnje su zabrinjavajuće ocjene poput: “Uprkos preduzetim koracima, mjerljivi rezultati u dijelu uspješnih istraga i presuda, u prvom redu za visoku korupciju i prevenciju korupcije, izostaju”, “Ne postoji napredak u riješavanju slučajeva napada na novinare”, itd.
Selektivna primjena zakona i zaštita visokih funkcionera od postupaka utvrđivanja odgovornosti i pratećih sankcija; glasno zalaganje za poštovanje prava na izražavanje a neadekvatno procesuiranje napada na novinare i medije i intenziviranje mehanizama tzv. meke cenzure; deklarativna saradnja sa NVO sektorom uz pokušaje diskreditacije rada kritički orijentisanog dijela NVO; postojanje periodičnih izbora bez smjenjivosti vlasti koja institucije tretira kao partijski plijen –ukazuju da je Crna Gora samo formalno demokratija, koja je suštinski fasadna, što je čini demokraturom – hibridom formalne demokratije sa elementima diktature.
Stoga je poruka ovogodišnjeg Međunarodnog dana demokratije u dijelu potrebe postojanja i jačanja demokratskih institucija važnija možda nego ikada ranije, a posebno imajući u vidu i odsustvo dijaloga vlasti i opozicije a kako bi se složena politička i ekonomska kriza počela prevazilaziti i društvo konsolidovati na održivim osnovama.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2007.godine proglasila 15. septembar Međunarodnim danom demokratije i pozvala sve države članice, kao i vladine i nevladine organizacije da obilježavaju taj dan kao borbe za ostvarenje demokratskih ideala
Željka Ćetković, saradnica na programima