Lokalne samouprave trebalo bi da prepoznaju koruptivne radnje i da, u dijelu svojih nadležnosti, prema službenicima koji ih čine, preduzmu mjere disciplinske odgovornosti, ocijenio je potpredsjednik Opštine Berane, Rade Kljajić.
On je danas, u drugom dijelu nacionalne konferencije „Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou!“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru istoimenog projekta, a koji finansira Evropska unija, kazao da je problem korupcije u prethodnom periodu u toj opštini bio prisutan, „ali od nadležnih institucija nije bilo povratnih reakcija“.
„Samo povratnim efektima državnih organa i onih koji su zaduženi da se u punoj mjeri uhvate u koštac sa korupcijom, koja je prisutna ne samo na lokalnom nivou, nego daleko više na državnom nivou, može se suzbiti korupcija“, smatra Kljajić.
Na opštinama je, kako je rekao, da ustanove i prepoznaju šta su koruptivne radnje i da u dijelu svojih nadležnosti, prema službenicima koji ih prave, preduzimaju mjere disciplinske odgovornosti ili ih, kako je kazao, odstrane sa posla.
„Međutim, manja je odgovornost opštinskih organa u odnosu na državne. Ako mi prepoznamo da se radi o krivičnim djelima mi ne možemo voditi krivični postupak. To treba država da procesuira“, ocijenio je Kljajić.
Predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje, Džemal Ljušković, kazao je da su transparentnost rada lokalne samouprave i javnih službi ključni preduslovi u stvaranju pozitivne atmosfere i povjerenja građana u rad javnih službi i, kako je dodao, pouzdana su brana korupciji i koruptivnim ponašanjima u društvu.
„Subjekti uključeni u borbu protiv korupcije moraju još istrajnije i upornije nastaviti sa sprovođenjem antikorupcijskih mjera u cilju smanjenja ove bolesti našega društva na najmanju moguću mjeru. Rezultati koje postižemo su vidljivi i ohrabruju“, rekao je Ljušković.
Naredni zadaci na polju borbe protiv korupcije, kako je kazao, definisani su novim Akcionim planom, koji je urađen za tekuću i narednu godinu.
„Njime su precizirani ciljevi na prevenciji korupcije na lokalnom nivou i njihovo praćenje. Time će se obezbijediti kontinuitet aktivnosti na planu borbe protiv korupcije na lokalnom nivou“, rekao je Ljušković.
Menadžerka integriteta opštine Tivat, Jela Mrdak, kazala je da rizik od korupcije postoji uvijek i svuda, napominjući da je visokorizična oblast upravljanje imovinom.
„Tu smo oblast definisali kroz mjere i aktivnosti Akcionog plana za borbu protiv korupcije, gdje smo svim opštinama sugerisali da se osvrnu na taj dio, jer je to oblast koja je prepoznata u svim segmentima, zbog toga što ne postoji evidencija i popis imovine na način kako bi trebalo. Na zaposlenima je da pomognu i uspostave sistem da rizik spuste na što manji nivo“, rekla je Mrdak.
Potpredsjednica opštine Nikšić, Sonja Nikčević, kazala je da je svaka sredina pogodna da se uradi koruptivna radnja ukoliko, kako je rekla, postoji ambicija da se tako nešto čini.
„Međutim, napor koji ova lokalna uprava čini jeste da u svim segmentima napravi transparentan i vrlo otvoren rad. Postoji kvalitetna saradnja sa civilnim sektorom, a NVO su prisutne u izradi svih naših akcionih planova, jer se jedino na taj način postiže veći stepen komunikacije sa javnošću“, pojasnila je Nikčević.
Glavna administratorka Opštine Budva, Danica Kovačević, odgovarajući na pitanje šta je konkretno urađeno kada je u pitanju ispunjavanje reprogramiranih poreskih obaveza, kazala je da se sve zarade zaposlenima u toj lokalnoj upravi redovno isplaćuju.
„Što se tiče svih ostalih reprograma, to je takođe u sistemu Sekretarijata za finansije i privredu i svaki sporazum koji se tiče doprinosa, ili bilo kakvih troškova koji su nastali u ranijem periodu, se sprovodi do kraja. Nastojimo da teškoće sa kojima se suočavamo na najbolji mogući način rješavamo“, kazala je Kovačević.
Glavni administrator opšine Danilovgrad, Dejan Vuković, kazao je da ta opština posebno prati problem zapošljavanja i da se posljednjih nekoliko godina sva zapošljavanja sprovode javno i transparentno.
„Imamo i obavezu da za bilo koje zapošljavanje tražimo saglasnost od resornog Ministarstva finansija“, pojasnio je Vuković.
U planu je, kako je rekao, nova digitalizacija uprave.
„Sve to prati izrada novoga sajta, koji će biti usmjeren na interakciju sa građanima“, rekao je Vuković.
Izvršna direktorica NVO Mladiinfo Montenegro iz Nikšića, Milica Žugić, pojasnila je da je projekat „Penicilin za korupciju“ pokazao da u zdravstvenom sistemu nikšićke opštine postoje koruptivne radnje koje vode u korupciju.
„Mislim da smo uspjeli da zagrebemo po površini, jer mjesec dana nije dovoljno da otkrijemo neke velike stvari, ali je dovoljno da vidimo da nečege ima“, objasnila je Žugić.
Ona je rekla da su tokom trajanja monitoringa zdravstvene institucije posjećene 82 puta prilikom čega je, kako je dodala, utvrđeno da postoje radnje koje mogu ukazati na to da korupcija postoji.
„Jedan od primjera jeste da je pacijentkinja u hodniku čekala sa kesom u kojoj je bila kafa i čokolada. Nazvala je doktora, on je došao i pokupio tu kesu. Drugi primjer je bio kada je pacijent kod interniste unio čokoladu i vratio se bez nje. To su sitni primjeri, ali je upravo to osnov korupcije“, pojasnila je Žugić.
Predstavnik NVO Da zaživi selo, Miloš Ostojić iz Pljevalja, istakao je da je sprovedena anketa, u kojoj je učestvovalo 300 osoba, pokazala da građani pljevaljske opštine smatraju korupciju prihvatljivim ponašanjem.
„Više od 70 odsto njih ne izražava spremnost da u budućnosti prijavi korupciju, jer ne vjeruje nadležnim institucijama. Oni ne vjeruju da ima lijeka za korupciju i smatraju da bi tada imali većih problema ukoliko bi prijavili neke slučajeve korupcije“, naveo je Ostojić.
Izvršni direktor NVO Ul info iz Ulcinja, Mustafa Canka, rekao je da je projekat koji je sprovodila ta organizacija trajao pet mjeseci, a da je njegov glavni cilj bio povećanje transparentnosti rada lokalne samouprave u borbi protiv korupcije na lokalnom nivou.
„Prije ovoga projekta, lokalna samouprava je odgovarala na 70 odsto zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Kod nas je to bilo preko 90 odsto, što znači da smo „razdrmali“ malo lokalnu samoupravu. Dobijali smo odgovore i imali dobru saradnju, što znači da je naš ključni cilj postignut“, ocijenio je Canka.
Izvršna direktorica NVO ATAK iz Podgorice, Dragana Tripković, rekla je da je projekat „Jačanje integriteta mladih“, imao za cilj da se osnaži lični integritet mladih od 14 do 18 godina, u pogledu povećanja njihove spremnosti da prijave koruptivna djela i da se ponašaju u skladu sa Zakonom.
„Tokom trajanja radionica u četiri škole u dva grada smo uspjeli da direktno radimo sa 150 učenika i učenica. Svijest o korupciji je podignuta kod dvije hiljade učenika ovih srednjih škola i nadamo se unaprijeđena svijest o važnosti podrške mladima u procesu borbe protiv korupcije“, pojasnila je Tripković.
Predstavnik NVO Za druga iz Petrovca, Đorđe Gregović, naveo je da su sve države nastale na prostoru bivše Jugoslavije muzeji korupcije.
„Jedan od ključnih ciljeva našeg projekta bio je da se uradi veb platfoma, kao jedan moderan izraz dostupan svima na jednostavan način. Adresa je www.muzejkorupcije.org i vjerujem da je to dobra osnova i mogućnost svima da anonimno ili javno prilažu eksponate za muzej, koji je virtuelan“, objasnio je Gregović.
Predstavnica NVO Aktivna zona sa Cetinja, Milena Stanojević, pojasnila je da su kroz projekat „Otvoreno o korupciji“, edukovani mladi o tome šta je korupcija, kako je prepoznati, kako i kome je prijaviti.
„Tokom rada na ovom projektu smo ostvarili saradnju sa predstavnicima drugih NVO iz našeg grada. Ostvarili smo saradnju sa lokalnom upravom. Sarađivali smo i sa Agencijom za sprečavanje korupcije i pružili smo priliku zainteresovanim mladim ljudima da posjete Agenciju i da se na licu mjesta upoznaju sa njenim funkcionisanjem“, rekla je Stanojević.
Predstavnica NVO Građanski kreativni centar sa Cetinja, Marta Martinović, objasnila je da je formirana koalicija „Zajedno protiv korupcije“ koju čine četiri omladinske nevladine organizacije sa teritorije Cetinja.
„One su potpisale memorandum o saradnji i napravile su zajednički komunikacioni plan za djelovanje u narednom periodu“, istakla je Martinović.
Miloš Knežević, saradnik na programima/PR