Donešena Strategija unaprijeđenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020 nije odraz potreba nevladinih organizacija u Crnoj Gori. Riječ je o još jednom dokumentu koji je Vlada očigledno kreirala samo za sebe i za potrebe štrikiranja svojih obaveza u procesu evropske integracije.
Od najmanje pet ključnih segmenata i predloga koji su tokom javne rasprave o nacrtu Strategije uputile nevladine organizacije u cilju poboljšanja ovog dokumenta, a koji predstavljaju potrebe civilnog društva, Vlada je prihvatila samo jedan- a to je da Savjet za razvoj NVO ne bude integrisan u Savjet za reformu javne uprave.
Vlada je izbjegla da definiše politiku dodjele prostora i zemljišta u vlasništvu na korišćenje NVO. Potreba da se ovo pitanje adekvatno uredi, te propišu jasni uslovi dodjele prostora i zemljišta za NVO prepoznata je i u Izvjestaju Evropske Komisije za Crnu Goru iz 2016. U tekstu Strategije se samo ostavlja mogućnost da se ovo pitanje uredi, ali takva konstatacija ne znači ništa kada nema svoj odraz u planu aktivnosti. Nedostatak transparentnih procedura u ovoj oblasti i dalje ostavlja otvoren prostor Vladi za diskreciono odlučivanje o tome kojoj će NVO ustupiti zemljište ili prostor, svakako u odnosu na njihovu političku podobnost.
Paradoksalno, Strategija koja treba da podrži razvoj nevladinog sektora, ne sadrži nijednu mjeru osnaživanja kapaciteta nevladinih organizacija. To je jasan odgovor Vlade da njoj nisu potrebne razvijene nevladine organizacije. Strategija pokazuje da Vlada ne želi jako civilno dru[tvo, već se aktivnostima uglavnom planira osnaživanje kapaciteta državnih službenika za saradnju sa NVO. Sa ovakvim mjerama i ovakvim odnosom prema NVO, koje nemaju podršku da razvijaju svoje kapacitete, postavlja se pitanje: sa kim će to Vlada, odnosno državni službenici, uopšte surađivati?
Vlada je odbila predlog NVO o podsticanju razvoja socijalnog preduzetništva. U dokumentu nema čak ni mjera za izradu strateškog dokumenta u ovoj oblasti koji može pomoći da se ublaži najveći problem u Crnoj Gori – nezapošljenost, i to kroz aktivnosti socijalnih preduzeća.
Takođe, iako je Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru iz 2016. istakla da “izaziva zabrinutost i to da se nastavljaju kampanje blaćenja i pokušaji zastrašivanja određenih aktivista civilnog društva”, Vlada i dalje nema nijedan strateški odgovor na ovo pitanje. Čak se ove pojave, koje i dalje traju, nisu ni konstatovale u Strategiji, iako se direktno odnose na slobodu izražavanja aktivista NVO, odnosno ambijent u kojem NVO djeluju, a što je predmet ovog dokumenta.
Odnos Vlade prema razvoju nevladinog sektora jasno se vidi i kroz finansijski segment dokumenta. Od ukupno 34 aktivnosti koje su predviđene Akcionim planom, iz budžeta će se finansirati realizacija svega 12 aktivnosti, a ukupan iznos sredstava koji Vlada ulaže u realizaciju Strategije je 12 000 eura. Suštinski, ovaj dokument će se realizovati uz finansijsku podršku EU Projekta Tehničke podrške, koji čak i nije projekat koji je obezbijedila Vlada Crne Gore. Finansijska podrška Vlade iz budžeta najbolji je pokazatelj njenog odnosa prema ovom pitanju.
Ovaj dokument je pokazao što se dešava kada NVO ne učestvuju u procesu izrade propisa. Stoga, ova Strategija predstavlja viđenje potreba razvoja civilnog društva iz ugla Vlade. Nažalost, to viđenje pokazuje ozbiljno neznanje o ključnim elemenata za razvoj civilnog društva a istovremeno i svjesno zaobilaženje pravih mjera koje suštinski mogu dopeinijeti radu i djelovanju NVO. Kao što smo i upozoravali tokom javne rasprave, ukoliko se ovaj dokument donese bez prihvatanja ključnih sugestija NVO, on neće pomoći dalji razvoj NVO, već samo služiti Vladi za formalno izvještavanje prema međunarodnim akterima.
Koalicija NVO Saradnjom do cilja trenutno okuplja 99 nevladinih organizacija iz čitave Crne Gore i predstavlja najveću organizovanu koaliciju NVO u Crnoj Gori.
Ana Novaković, predsjednica Upravnog odbora
- Centar za građansko obrazovanje (CGO) je član Koalicije NVO Saradnjom do cilja, i u tom kapacitetu ima i predstavnika u UO.