Centar za građansko obrazovanje (CGO) danas je, u okviru projekta „SPINoFACT 2 – političko oglašavanje između spina i činjenica“, predstavio konačne nalaze monitoringa medijske kampanje za predsjedničke izbore koji su održani 15. aprila 2018. godine.
Bojana Knežević, asistentkinja na projektima u CGO-u, naglasila je da je monitoring rađen od 15. marta do 15. aprila (do 20h) i podsjetila je da su a prvi nalazi monitoringa predstavljeni u martu, po isteku roka za dostavljanje kandidatura za predsjednika Crne Gore. „Kao i ranije, sam monitoring obuhvatio je kvalitativno i kvantitativno istraživanje. Praćen je ukupan broj medijskih objava kandidata po tipu medija i po kandidatima, zastupljenost kandidata u medijima, planiranost i neplaniranost objava, ton kampanje kandidata, teme koje su dominantne u kampanji, međusobni napadi i kritike predsjedničkih kandidata “, kazala je ona. Dodatno, pojasnila je da je istraživanjem obuhvaćeno 17 štampanih i elektronskih medija, i to televizije – RTCG1, Vijesti, PinkM i Prva; dnevni listovi – Vijesti, Dan, Pobjeda, Dnevne novine i Sloboda, kao i portali – Cafe del Montenegro (CdM), Analitika, Vijesti, RTCG, Antena M, Standard, FOS Media i IN4S.
Željka Ćetković, saradnica na programima u CGO-u, predstavila je detaljno rezulate monitoringa medijske kampanje i tom prilikom istakla da je: „Ukupan broj objava za temu „Predsjednički izbori 2018“ kod sva tri tipa medija (televizija, štampani mediji, portali) bio 4534, od čega najviše na portalima 55,12%, zatim u štampanim medijima 26,91% i na kraju u elektronskim medijima 17,98%. Takođe, vrijedi naglasiti da je primijećena veća zastupljenost negativne u odnosu na pozitivnu kampanju.“
Podaci monitoringa medijske kampanje pokazuju da se ukupno 2 091 563 mm2 odnosi na pokrivenost ove teme u novinama, odnosno 68 923 sekunde na TV stanicima. Ovo temi su najviše prostora posvetili: dnevni list Dan (u prosjeku 1379 mm2 po članku) i TV Pink (u prosjeku 124 sekunde po objavi). Najviše objava o temi Predsjednički izbori 2018 bilo je u: dnevnim novinama Dan (387), na televiziji Vijesti (299) i portalu Vijesti (473). Najmanji broj objava o izborima evidentiran je na javnom servisu RTCG1 – 129, portalu Standard – 227 i dnevnom listu Pobjeda – 158. Gledajući ukupan broj objava o izborima najmanje su izvještavali RTCG1 (2,85%) i Pobjeda (3,48%), a najviše portal Vijesti (10,43%).
„Čak 43% objava dominantno se odnosilo na izborne procedure, dok su se sa druge strane, iznad 10% našla samo ekonomska pitanja i pitanje korupcije i kriminala. Socijalna i identitetska pitanja u nešto većem procentu zastupljena su kod sporadičnih pominjanja“, saopštila je Ćetković.
Predsjednički kandidat Milo Đukanović izdvojio se po broju objava, jer je pomenut u sadržaju 2744 objave, pri čemu je monitoring za Đukanovića počeo od dana njegove zvanične kandidature 19. tj. 20. marta 2018. Slijede Mladen Bojanić sa 1830, Draginja Vuksanović sa 1001, Marko Milačić sa 730, Vasilije Miličković sa 475, Dobrilo Dedeić sa 327 i Hazbija Kalač sa 226.
„Planiranih istupanja, svojih i partijskih, u posmatranom periodu, najviše je imao Mladen Bojanić (971) i to na portalima CdM, IN4S i Vijesti, a najmanje na TVCG1. Predsjednički kandidat Milo Đukanović najviše je pominjan od strane drugih subjekata i to na portalu Vijesti i u dnevnom listu Dan, a najmanje na TVCG1 i TV Prva. Kod planiranih medijskih istupanja u promociji sopstvenog izbornog programa (u cjelokupnoj objavi ili većem dijelu) najaktivniji je bio predsjednički kandidat Milo Đukanović (39%), a u kritici najaktivniji je bio Mladen Bojanić (44%)”, saopštila je Ćetković.
U drugom dijelu kampanje, a bliže danu izbora, više se pričalo o korupciji/kriminalu, kao i ekonomskim i identitetskim pitanjima. Pri tom, sami predsjednički kandidati su fokus stavljali dominantno na ekonomiju.
„Pojedinčno gledajući Milo Đukanović je najviše govorio o ekonomiji, identitetskim pitanjima i evropskim integracija, Mladen Bojanić o kriminalu i korupciji, ekonomiji i regionalnoj saradnji, Draginja Vuksanović o ekonomiji, kriminalu i korupciji, i socijalnim pitanjima, itd. Identitetska pitanja su potencirali samo Milo Đukanović i Dobrilo Dedejić, a NATO samo Marko Milačić, “ precizirala je Ćetković.
Ona je naglasila i da o „i predsjedničkim nadležnostima koje su propisane članom 95 Ustava Crne Gore kandidati gotovo da i nisu govorili“
Ćetković je istakla da „analiza tona i ukupne slike ukazuje da je najviše negativnih medijskih objava bilo o predsjedničkom kandidatu Milu Đukanoviću i to 49,6% dok je pozitivnih imao 31,3%. Pozitivnih medijskih pominjanja kod predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića bilo je 42,7%, a negativnih 18,08%. Kod ostalih kandidata dominirao je neutralan ton, pri čemu je predsjednička kandidatkinja Draginja Vuksanović imala duplo više pozitivnih nego negativnih objava.“
Kada je riječ o kvantitativnoj zastupljenosti, pojedinačno, po štampanim medijima, najviše prostora (mm2) za planirana istupanja dao je dnevni list Sloboda i to kandidatu Mladenu Bojaniću – 142 264 mm2, Dnevne novine kandidatu Milu Đukanoviću – 123 607 mm2 kao i Pobjeda sa 89 587 mm2, dok je kandidatkinja Draginja Vuksanović najviše prostora dobila u Danu – 52 058 mm2. Pojedinačno, najviše sekundi za planirana istupanja dobio je Milo Đukanović na TV Pink M – 9 570 sekundi, a Mladen Bojanić na TV Vijesti – 4 684 sekunde. Najveći procenat planiranih istupanja Mladen Bojanić je imao na TV Vijesti – 62%, Milo Đukanović na TV Pink M – 48%, a Draginja Vuksanović je podjednako bila zastupljena na TV Vijesti i RTCG1 – 47%, pri čemu treba naglasiti da Đukanović nije dolazio u debatne emisije koje su organizavali javni servis RTCG i TV Vijesti.
Svi predsjednički kandidati su iskoristili mogućnost predstavljanja u vaniformativnim emisijama na javnom servisu, a samo je Đukanović imao planirana istupanja u vaninformativnim emisijama na TV Pink M i TV Prva.
Bojana Knežević je predstavila i rezultate monitoringa političkog marketinga. „Prvi sa reklamiranjem počeli su Vasilije Miličković i Marko Milačić i nisu imali značajnih oscilacija tokom posmatranog perioda. Predsjednički kandidat Milo Đukanović je sa reklamiranjem počeo 28. marta i značajno se izdvojio brojem reklamnih klipova/izvještaja do samog kraja kampanje.“ Dodatno, ona je ukazala na podatke da je „predsjednički kandidat Mladen Bojanić je imao najviše reklama u štampanim medijima (Vijesti – 12, Sloboda – 10 i Dan – 13), dok se predsjednički kandidat Milo Đukanović predstavljao u Dnevnim novinama (11) i Pobjedi (18). U štampanim medijima nisu se reklamirali Draginja Vuksanović, Hazbija Kalač, kao ni Vasilije Miličković.“
„Građani su za 30 predizbornih dana mogli vidjeti čak 28,37 sati predstavljanja predsjedničkih kandidata i to kroz političko-propagandne TV-klipove, kao i izvještaje/prenosa sa promotivnih skupova. Predsjednički kandidati su iskoristili svoje pravo na besplatno predstavljanje na TVCG, gdje se emitovalo čak 57% klipova/izvještaja (sec), zatim na TV Pink M – 26, 62% i na TV Prva 14,98% dok se na TV Vijesti emitovalo svega 1,5% klipova/izvještaja predsjedničkih kandidata“, podvukla je Knežević.
Ona je ukazala i da je „od ukupno 16,15 sati obezbijeđenih besplatno za politički marketing (TVCG1 i TVCG2) najviše iskoristio Vasilije Miličković, čak četvrtinu od ukupnih sekundi, a najmanje Mladen Bojanić – 8%. To vrijeme uključuje i političko-propagandne TV-klipovove i izvještaji sa promotivnih skupova.“
Sa druge strane, predsjednički kandidat Mladen Bojanić reklamirao se na TV Prva, TV Pink M i TV Vijesti, u ukupnom trajanju od 1 254 sekunde (20 minuta i 9 sekundi), dok je Milo Đukanović kupio čak 33 puta više sekundi na TV PinkM i TV Prvoj (41 894 sec – 698 minuta i 23 sekunde)“, precizirala je Knežević.
Tokom izborne tišine mediji su plasirali 165 objava od čega 126 oko izbornih procedura. U televizijskom sadržaju našle su se 24 objave, u štampanim medijima 40, a na portalima 101 objava. „Shodno tome, kršenje izborne tišine je identifikovano u štampanim medijima i to u: ND Vijesti, Sloboda, Dnevne novine, kao i na portalima Vijesti i IN4S“, ukazala je Ćetković
Projekat „SPINoFACT 2 – Političko oglašavanje između spina i činjenica” ima je za cilj da doprinese promociji dobrih praksi i unaprjeđenju zakonodavnog okvira kada je riječ o političkom oglašavanju i predstavljanju izbornih ponuda u medijima u Crnoj Gori. Osim toga, cilj projekta je i unaprjeđenje saradnje između medija, relevantnih institucija, političkih partija i nevladinih organizacija, kao i podizanje svijesti javnosti o značaju kvalitetnog i objektivnog informisanja građana/ki tokom izbornih kampanja. Stručni dio istraživanja za potrebe projekta uradila je kompanija Arhimed. CGO je sa Arhimedom iz podršku Kraljevine Holandije već pratio medijsku pokrivenost i zastupljenosti izbornih aktera kroz istoimeni pilot projekat, a na primjeru lokalnih izbora u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju koji su održani krajem novembra 2017. godine.
Miloš Knežević, PR/saradnik na programima