U prevenciji radikalizma i nasilnog ekstremizma posebnu ulogu igra komunikacija u samoj zajednici, jer se bez adekvatne komunikacije javlja strah, koji stvara prostor za manipulaciju i može dovesti do konflikata, zaključeno je na današnjoj, drugoj po redu, javnoj debati “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koju je u Baru organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Miloš Vukanović, istoričar i saradnik na programima u CGO-u, istakao je da problem radikalizma na globalnom nivou postaje i te kako očigledno zbog slabljenja demokratskih mehanizama i sužavanja građanskih prava, što stimuliše nasilne tonove i različite pojavne oblike ekstremnog ponašanja. „Dakle, ovo je globalan, ali i vrlo lokalan problem gdje se na prvoj linije fronta nalaze lokalna zajednica i obrazovni sistem koji treba da spriječe radikalizam i ekstremnih ideja“, zaključio je on.
Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, naglasio je da se u osnovi svake religije može naći radikalizam „jer bez radikalnih poimanja određenih pojmova nema religije, a za idealan primjer ekstremizma možemo navesti i više nego skroman način monaškog života“. On je rekao i da „religija kao takva podrazumijeva emocije, razvijanje ljubavi prema Bogu koji je nevidljiv, a otuda se javlja i ljubav prema ljudima. Ipak, često ljudi, i pored primjera širenja mira, praštanja i ljubavi prema drugima, na religiju gledaju kao na nešto radikalno. Stoga se kao zaključak nameće da je upoznavanje, istraživanje i ispitivanje svega navedenog pravi način da se suzbiju negativni stavovi.“
Viktor Ganc, sveštenik katoličke crkve i direktor Don Bosko centra, naveo je da „radikalizam kao pojava ne mora biti negativna, već može biti i pozitivna i izražena kroz, na primjer, radikalizaciju edukacije. Jako je važno da u zajednici svi njeni pojedinci budu uključeni, da je u centru pažnje čovjek, bez ikakvih podjela na osnovu nacionalnih, vjerskih i drugih pripadnosti, što je i jedan od ciljeva djelovanja obrazovnih centara“. On je zaklučio da je „negativne stavove prema različitim grupama, kao što su izbjeglice, ali i drugi koji su jednostavno drugačiji od nas, prema kojima mi imamo predrasude, najbolje riješiti dijalogom, slušanjem drugih, kao i kroz kako formalnu i neformalnu edukaciju“.
Vladimir Pavićević, predsjednik Crnogorske, mišljenja je da u prevenciji radikalizacije i nasilnog ekstremizma ključni faktor predstavlja dijalog. „Mladi ljudi razvijaju svoj sistem vrijednosti, ideje i na osnovu njih percipiraju i komentarišu ono sto se dešava oko njih. Ali, kao individue ne živimo sami, u sebi, sa sobom, već čovjek kao socijalno biće djeluje u društvu u kojem se srijeće sa istim, sličnim ili različitim stavovima. Društvo čiji smo dio treba da njeguje načela i principe koji omogućavaju dobar život u zajednici, a na radikalizam i šovinizam koji su vrlo opasani treba reagovati i sprječavati da se ne razviju kako ne bi postali dominanti“, kazao je on. „Princip koji uvijek biram i kojem uvijek treba dati legitimitet jeste princip umjerenosti, što znači racionalno djelovanje u zajednici“, pojasnio je Pavićević.
Neđeljko Đurović, građanski aktivista, kazao je da „u borbi protiv ovih fenomena, veliki značaj na formiranje mišljenja imaju formalno, neformalno ali i infomalno obrazovanje, sa jedne strane, a sa druge strane i mediji koji mogu kroz svoje objektivno izvještavanje, bez mržnje, stvarati dobru klimu u zdravoj zajednicu, otjerati zablude i razbiti stereotipe.Dijalog služi da proširi znanje, ali i da preispita naše pozicije što u našem društvu i nije dominantno.“ Kao negativan segment današnjeg funkcionisanja mladih on izdvaja društvene mreže koje su oduzele vrijeme čitanju knjiga, druženju oči u oči i direktnoj komunikaciji sa vršnjacima kako bi razmijenili mišljenja.
Javna debata je okupila oko 40 učesnika, učenika Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar i odbornika barskog parlamenta. Naredne javne debate „Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma” su planirane za Tuzi, Plav, Rožaje i Bijelo Polje, a organizuju se u okviru dva projekta Sigurna mrežai Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.
Maja Marinović, asistentkinja na projektima