Ljudska prava u Crnoj Gori nijesu prioritet donosilaca odluka, kultura ljudskih prava nije zaživjela što ima refleksiju i u efektivnom ostvarivanju tih prava, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.
Ona je na, prezentaciji ključnih izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori – Barometar ljudskih prava, pojasnila da izvještaj daje prikaz stanja ljudskih prava za period 2017. i 2018. godine, i dio 2019. godine, i identifikuje ključne izazove u postizanju standarda.
Savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), Ivana Mihajlović, ocijenila da se pravo na adekvatan životni standard najčešće krši u Crnoj Gori.
„Porazan je podatak iz prethodne godine, da se preko 23 odsto građana nalazi u riziku od siromaštva u Crnoj Gori, a više od deset odsto građana nalazi u riziku od socijalne isključenosti. Svaki četvrti građanin živi na liniji siromaštva koja se procjenjuje na 174 eura, dok je minimalna zarada, koju prima više od 50 hiljada ljudi 193 eura“, rekla je Mihajlović.
Ona je navela da posljednjih godina nema evidencije o značajnijem otvaranju novih radnih mjesta, a da osnovna karakteristika tržišta rada u Crnoj Gori ostaje visoka nezaposlenost.
Predstavnica Udruženja paraplegičara, Marina Đurović, navela je da država, iako je ratifikovala ključne međunarodne dokumente koji se odnose na osobe sa invaliditetom (OSI), ne razumije u potpunosti, kako je ocijenila, obaveze u odnosu na konkretna prava propisana tim aktima.
“Najočigledniji primjer je postojanje instituta oduzimanja poslovne sposobnosti isključivo po osnovu invaliditeta, a što je suprotno garancijama Konvencije UN. Poslovna sposobnost se najčešće oduzima OSI zbog osiguravanja nekih drugih prava, najčešće iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite. Kada slučaj dođe do suda, sudije oduzimaju poslovnu sposobnost i bez prisustva te osobe”, pojasnila je Đurović.
Ona je kazala da je primjena zakonskih rješenja, kao i mjera definisanih strategijom i akcionim planovima spora i neefikasna, zbog čega se, kako je navela, nalaze u veoma teškom socio-ekonomskom položaju.
Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha, podsjetio jeda istraživanja civilnog sektora pokazuju da pripadnost romskoj nacionalnoj manjini u velikoj manjini, 50,8 odsto, rezultira negativnim tretmanom u društvu.
“Takođe, uprkos naporima Vlade i civilnog sektora, veliki broj djece rano napušta školovanje, a preventivne mjere koje su predviđene za napuštanje ranog školovanja, nisu primijenjene dovoljno efikasno”, naveo je Jaha.
On je ocijenio da, nedovoljna zastupljenost Roma u kulturnom životu Crne Gore, nedostatak medijskih sadržaja posvećenih promovisanju romske kulture, jezika i zajednice dodatno, otežavaju proces inkluzije.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da ne postoje zakonska ograničenja za LGBTQ osobe u oblasti prava na participaciju u socijalnom, ekonomskom i političkom životu, ali da nedostaje, kako je ocijenio, samoinicijativno uključivanje te populacije.
“To je jedan od indikatora naše pozicije u društvu, jer to ne ukazuje na nedostatak inicijative kod LGBTQ, već na sami ambijent u kojem živimo”, rekao je Ulićević.
On je naveo da se i dalje dešavaju slučajevi diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osobama, uprkos postojanju antidiskriminacionog zakona, koji sprečava diskriminaciju na osnovnu seksualne diskriminacije i rodnog identiteta, „što ukazuje na nedostatak kapaciteta i političke volje da se takvi slučajevi oštro sankcionišu“.
Predstavnik NVO Centar za ženska prava, Marko Jusić, u osvrtu na dječija pravaporučio je da je neophodno da država definiše budžetske linije za djecu u nepovoljnim ili ugroženim situacijama, uključujući romsku, egipćansku i djecu sa smetnjama u razvoju.
Prema njegovim riječima, na kraju prethodne godine u Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj usvojeno je samo jedno dijete, a u domu se krajem godine nalazilo 66 djece.
“Crna Gora je uložila napore u reformi sistema socijalne i dječje zaštite i promovisanju alternativne brige, što je rezultiralo padom broja djece koja žive u institucijama. Broj hraniteljskih porodica je u porastu, međutim, problem ostaje zvanično manji broj nesrodničkih hraniteljskih porodica u odnosu na srodničke, a takođe veoma mali broj djece sa smetnjama u razvoju su u hraniteljstvu”, kazao je Jusić.
Socijalna radnica u NVO Juventas, Marija Milić, rekla je da se pojedine ustanove zdravstvene zaštite nalaze u veoma lošem stanju, koje, kako je istakla, onemogućava njihovo svakodnevno funkcionisanje.
“Civilni sektor godinama upućuje zahtijeve da se počne izgradnja nove Infektivne klinike i Psihijatrijske klinike u Podgorici, unaprijede uslovi u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, te da se hitno izgradi Zatvorska bolnica. I pored toga što su neke od ovih investicija bile predviđene kapitalnim budžetom, godinama ne dolazi do konkretnijih pomaka”, navela je Milić.
Ona je kazala da djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu i da je neophodno osnovati instituciju koja se bavi dijagnostikom i liječenjem djece sa mentalnim smetanjama, kao i obrazovanje kadra sa završenom specijalizacijom iz oblasti dječije psihijatrije.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dina Bajramspahić, navela jeda je u oblasti ljudskih prava u sektoru bezbijednosti evidentiran monopol nad upotrebom sile i tajnost rada organa u tom sektoru.
“Iako na papiru, nad Upravom policije postoji veoma složen sistem nadzora, čak deset različitih tijela ima ovlašćenje da vrši kontrolu rada ovog državnog organa. Međutim u praksi su sva ova tijela ili disfunkcionalna ili sa vrlo ograničenim uticajem na unapređenje rada ovog organa, posebno kada su u pitanju ljudska prava”,ocijenila je Bajramspahić.
Ona je ocijenila da policijski službenici nisu sankcionisani za krivična djela na adekvatan način, već da nerijetko upravo takvi napreduju u sistemu, a da nadležne institucije ne rade dovoljno kako bi se izgradila kultura odgovornosti i poštovanja ljudskih prava od strane organa.
Savjetnica za pravna pitanja u CGO, Snežana Kaluđerović, govoreći o pravosuđurekla je da izvještaju evidentirana nedoslijednost ustavnih i zakonskih rješenja, a naglasila i pitanje disciplinske dogovornosti.
“U toku posmatranog perioda stopa sprovedenih disciplinskih postupaka je izuzetno niska i kreće se od jednog ili nijednog disciplinskog postupka, kako pred Sudskim tako i pred tužilačkim Savjetom, na nivou godine. Nedostaci se mogu naći kako u normativnom okviru tako i u njegovoj implementaciji”, kazala je Kaluđerović.
Saradnica na programima u CGO-u, Mira Popović, kazala je da je obrazovanju notiran značajan broj izmijenjenih zakona, ali da mnoge boljke ostaju i dalje.
“Jedan od najizraženijih problema u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, u smislu kršenja ljudskih prava,predstavljanačin imenovanja direktora škola.Osim što je to svjesno normativno loše riješeno od strane Vlade jer se sve centralizuje u rukama ministra koji bira i razriješava direktore, u praksi se bilježe nikad brojnija diskreciona imenovanja.”, navela je Popović.
Saradnica na programima u CGO, Tamara Milaš, kazala je da su do sada, u svim dosadašnjim procesuiranim ratnim slučajevima, donešene čeiri osuđujuće presude, ali da ni one nisu odražavale razmjeru počinjenih zločina.
Ona je ukazala da ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite i podrške svjedoka, koji su u dosadašnjoj praksi bili izloženii dugim sudskim postupcima.
“Takođe, u Crnoj Gori ne postoji sveobuhvatan program reparacije porodica nestalih lica, ne samo kroz materijalna obeštećenja, već i kroz krivičnu pravdu, kulturu sjećanja kroz memorijale, postavljanjem spomena obilježja. Primjetan je nastavak polarizacije u komemoraciji ključnih istorijskih događaja iz 20. vijeka. Državne institucije isključivo posvećuju pažnju kulturi sjećanja koja može biti podržavajuća za dnevno-političke poene vladajuće strukture”, istakla je Milaš.
Predsjednik Skupštine Media centra, Duško Vuković, rekao je da u Crnoj Gori ne postoji suštinski medijski pluralizam.
“U Crnoj Gori postoje svi oblici medija, radio, televizija, portal i to je odraz kvantitativnog pluralizma. Međutim, izostaje suštinski medijski pluralizam. Prvi nagovještaj da država ima namjeru da nešto promijeni u tom pogledu je Nacrt novog medijskog zakona”, rekao je Vuković.
On je ocijenio da taj zakon ne bi doprinio unapređenju stanja medija u Crnoj Gori, jer predviđa finansiranje samoregulatornog tijela koje, kako smatra, ne obuhvata sve medije, „već dio koji se obilježava kao prorežimski”.
Prezentacija ključnih izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori – Barometar ljudskih prava je završni događaj projekta “360 stepeni – Pun krug za ljudska prava” koji CGO realizuje u parnerstvu sa Kućom ljudskih parava iz Zagreba i Atakom iz Podgoricom, finansiran od strane Evrospke unije, a Izvještaj je kofinansirala australijska ambasada.
PR pres servis