Iako su ekstremisti koji propagiraju određene stavove obično prepoznati kao osobe sa vjerskim, sociološkim ili političkim motivima, veliki broj ovih ekstremističkih radikalnih stavova povezani su sa nekom ekonomskom dobiti i nisu u vezi sa nekim od ova tri motiva, zaključeno je na završnoj javnoj tribini Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma, koju je u Rožajama organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Miloš Vukanović,istoričar i saradnik na programima u CGO-u, ukazao je na značaj akcije sa lokalnog i obrazovnog nivoa. „Obrazovni sistem i lokalna zajednica su na prvoj “liniji fronta” da spriječe širenjeradikalnih i ekstremnih ideja. U tom pravcu idu i aktivnosti ovih naših projekata uz potenciranje “umreživanja”obrazovnog kadra i podsticaj obrazovanju radi promocije vrijednosti kojima ćemo sesuprotstaviti ekstremističkim elementima. Takođe, bitnostunaprijeđenja ravnopravnosti i poštovanja manjinskih naroda, znanja i razumijevanja multikulturalne i interkulturalne različitosti, kao i suočavanja i razgovora o kontroverznim irazličitim stavovima predstavljaju prirodne pratioce ovog procesa.“ On je istakao da mladi u Crnoj Gori premalo uče o različitostima svoje zemlje. „Ponosni smo na svoju dugu istoriju tolerancije. Međutim, da li država i obrazovni sistem adekvatno šire znanje o tome kakva je suština naše države? Zar nije porazno da, u maloj Crnoj Gori, đaci u srednjoj školi ne znaju da u njihovoj državi postoje opštine i gradovi u kojima je većina populacije druge vjere ili u kojima postoji i drugi zvanični jezik?“, rekao je Vukanović.
Ervin Ibrahimović, šef poslaničkog kluba manjinskih partija u Skupštini Crne Gore i član Predsjedništva Bošnjačke stranke, naglasio je vrijednost da multietnički i multivjerski sklad, dobrosusjedski odnosi i dijalog obavezuju da se te vrijednosti čuvaju. “Crna Gora ima bogato istorijsko nasljeđe. Mnogi ljudi iz različitih pobuda mogu pokušati da to nasljeđe ugroze kada nešto doživljavaju ili prezentuju kao opasnost, strah, neprijateljstvo, kao i da izopšte različitost ili druge nacije iz društva.“. Ibrahimović je pohvalio rad i doprinos Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Ministarstva kulture u promovisanju različitih kultura, kao i prijedlog zakona koji štite različitost kultura i posebnosti manjina u Crnoj Gori. Akcentovao je i značaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Centra za očuvanje kulture i razvoj kulture manjina, ali i nevladinih organizacija koji postavljaju Crnu Goru kao pozitivan primjer multietničkog i multivjerskog sklada kao jednog od temelja savremene države. „Najveća opasnost je strah.Zato, moramo bolje upoznati i neutralisati strah i zajedničkim promovisanjem humanosti, jasnim osuđivanjem govora mržnje, netrpeljivosti i onih koji to promovišu djelovati na suzbijanje radikalizma“,zaključio je Ibrahimović.
Lewis Gitter, šef Političko-ekonomske sekcije u Američkoj ambasadi u Podgorici, govorio je o naporima koje ulaže Vlada SAD u prevenciji i borbi protiv terorizma na globalnom nivou. Istakao je značaj stvaranja partnerstava i umrežavanja između lidera iz vladinog, vjerskog i civilnog sektora u edukaciji zajednica o tome kako bolje da zaštite sebe i pomognu onima sa sklonosti ka radikalnom ponašanju prije nego što ih teroristi regrutuju. „Terorizam postoji u širokom ideološkom spektru“, napomenuo je Gitter. On je podsjetio da se ovi pokreti sami sobom hrane dovodeći do recipročnog radikalizma. Gitter je naveo da je prevencija terorizma esencijalni dio sveobuhvatnog društvenog pristupa borbi protiv terorizma.“Prevencija je “meka sila” koju koristimo da osiguramo da ljudi ne radikalizuju, mobilišu, regrutuju ili inspirišu druge da počine terorizam. Prevencija radikalizma je komplementarna sa vojnim akcijama i sprovođenjem zakona od strane nadležnih istražnih i pravosudnih organa“, istakao je Gitter. On je ukazao na snagu žena i činjenicu da nijesu dovoljne prepoznate kao partner u ovim naporima. Takođe, naglasio da je na globalnom nivou State Department pomogao u uspostavljanju Mreže jakih gradova koja okuplja 125 lokalnih uprava sa šest kontinenata, uključujući Rožaje, kako bi podijelili dobru praksu u formiranju partnerstava u zajednicama i jačanju otpornosti ranjive omladine.
Fuad Čekić, direktor Medrese “Mehmed Fatih“, naglasio je da je pokušaj pronicanja u suštinu Božije volje najvažnije u monoteističkim religijama. „Bog stvara svijet u različitosti, ne samo ljudskim nego u ukupnom stvaranju: od iste vrste, rase, preko različitih razmišljanja, vjere… S druge strane, za razliku od Boga, čovjek tezi unifikaciji,“ rekao je on. Unutar svih tih različitosti, po njemu, postoji nešto što je zajedničko svima – univerzalne ljudske vrijednosti. „Ljudi su stvoreni na isti način i podijeljeni na različite narode kako bi se upoznavali,“bio je decidan Čekić. Njegoo je stanovište da termin tolerancijaima negativno određenje prema onome ko je drugačiji, jer podrazumijeva navikavanje drugoga da trpi drugoga i nešto što izaziva negativne posljedice, jer izraz te žrtve ima granicu. „Različitosti treba da izučavamo, da međusobno upoznajemo različitosti od pojedinaca do naroda, a ne da se međusobno trpimo. Niko se ne može u vjeru ugoniti silom, jer vjera traži slobodu, da se o njoj priča. Ona traži samo snagu argumenata i pravo na slobodu vjeroispovjesti, a nikako nametanje vjere kroz prisilu,“ objasnio je Čekić.
Dr Adis Balota, dekan fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, istakao je značaj dijaloga u suzbijanju radikalizacije i ekstremizma. Podsjetio je da se u sajber prostoru dešava 95% svih komunikacija, da četiri milijarde koristi internet i da se svakih 60 sekundi na Youtube postavi preko 150 sati, ukazujući da to prepoznaju kao resurs i ekstremisti. „Virtuelni svijet donosi mnogo koristi, ali i opasnosti, jer i kriminalne grupe koriste ovaj prostor. Ukoliko govorite najmanje jedan svjetski jezik, možete preko interneta doći do informacija kako da za trideset dana napravite oružje koje može da izazove masovno uništenje“, upozorio je Balota. Naglasio je da su najranjivije grupe na ekstremističke i radikalne stavove mladi i žene. Kada je u pitanju prevencija, Balota je istakao značaj porodice, zajednice i medija, obrazovanja i nastavnog kadra kroz osnovne i srednje škole, ali i formalnog i neformalnog obrazovanja. „Najefikasniji i najjeftiniji način borbe protiv radikalizacije je obrazovanje, pomoću kojeg mladi ljudi sa određenim stepenom vještina, kompentencija i znanja postaju ’otporniji’ na sve ove stavove i uticaje,“ zaključio je on.
Mirsada Šabotić, profesorica u Gimnaziji „30. maj“, mišljenja je da pojava devijantnih ideja ne predstavlja samo pitanje za psihologe, već za cijeli svijet koji treba da teži humanijem društvu. „Razbijanje zidova nacionalizma, fašizma na našim prostorima, saniranje posljedica rata je naljbolje kroz zbližavanje ljudi, a naročito kroz povezivanje mladih kako bi shvatili da smo različiti i da različitost treba da nas ujedini. “ Ona je istakla rad rožajskih nastavnika koji u posljednja tri mjeseca realizuju projekat Magična interkulturalna mrežakroz koji je došlo do povezivanja trideset škola širom svijeta i omogućeno upoznavanje djece iz različitih krajeva, vjera i kultura, što vidi kao jedan od načina za razbijanje predrasuda među njima. „Potrebno je raditi na tome da ljudi shvate da se trebamo voljeti, cijeniti i vrjednovati jedni druge, upoznavati se i povezivati u našim različitostima.“ Ona je, takođe, naglasila značaj obrazovnog sistema. „Potrebno je povećati broj časova građanskog obrazovanja i u okviru redovne nastave uvesti još predmeta koji će propagirati čovjekovu humanost. Znanja imamo, potrebna nam je ljudskost“, poručila je Šabotić.
Debata u Rožajama okupila je preko 50 odbornika Skupštine opštine Rožaje, predstavnika nevladinog sektora, političkih partija, zapošljenih u opštini, nastavnika, i drugih. Organizovana je u okviru dva projekta Sigurna mreža i Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.
Maja Marinović, asistenkinja na projektima