Učinak u vladavini prava presudan za brzina i kvalitet pristupnih pregovora, a brzina i kvalitet su usko povezane kategorije, zaključeno je na današnjoj debati „Brzina i(li) kvalitet pregovora“, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), ambasada Finske i EU Info centar.
Kimmo Lähdevirta, ambasador Finske u Crnoj Gori, u osvrtu na aktuelno finsko predsjedavanje EU, istakao je važnost politike proširenja EU za unaprijeđenje mira, prosperiteta i sigurnosti, kao i nastavak rada na vjerodostojnoj perspektivi proširenja na zapadnom Balkanu.
„Konstruktivan pristup znači uvažavanje kritika od strane EU, kao i od stručnjaka i civilnog društva, te preduzimanje konkretnih koraka za popravljanje situacije na vjerodostojan i transparentan način. Proces pristupanja EU može uspjeti samo ako je stvarno doveo do potrebnih reformi u praksi i ako su građani saglasni da su se stvari poboljšale’’, kazao je Lähdevirta.
Komentarišući aktuelna dešavanja u EU, on je naveo da Finska žali što nije postignut konsenzus za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je pojasnio da francuski predsjednik, Emmanuel Macron, ali ne samo on, smatra da proces pridruživanja EU treba ponovno konfigurirati.
On je, takođe, naglasio da brzina proširenja EU zavisi i od ishoda reformskih procesa u zemljama kandidatima, tj. kvalitetu tih procesa. „Imajući u vidu nedostatak napretka u važnim područjima Crne Gore, ali i Srbije, kao što su medijske slobode, parlamentarni nadzor itd. postoje jaki razlozi da se još više insistira na procesima unutrašnje reforme“, pojasnio je on. Pozitivno je ocijenio izjavu Aleksandra Drljevića, glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, da će odluka Evropskog savjeta biti dodatna obaveza i podstrek Crnoj Gori da radi još više, istakavši da je važno ne koristiti činjenicu da se EU nije uspjela dogovoriti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kao izgovor da ne nastavi s reformama. ,,Za kvalitet procesa ključna je politička volja za okončanjem reformi u oblasti vladavine prava. Ignorisanje pitanja vladavine prava značilo bi da zemlje zapadnog Balkana zaključavaju svoje procese proširenja. Zato su ključevi su u vašim rukama“, zaključio je Lähdevirta.
Plamena Halacheva, šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori navela je da su brzina i kvaliteta pregovora usko povezane kategorije jer, kako je navela, bez kvaliteta ne može biti brzine. Ona je istakla da brzina dominantno zavisi od napretka u svakoj od država i da tu ima dosta nezavršenog posla. “Ljudi iz regiona očekuje da se reforme sprovode istrajno kako bi se vidjele konkretne koristi sada. Širokoj javnosti ništa ne znači broj otvorenih ili zatvorenih poglavlja, ali im znači da vide unaprijeđenje kvaliteta života u skladu sa životom prosječnog građanina Evropske unije”, ocijenila je ona.
Halacheva je podsjetila da Komunikacija o politici proširenja EU od prošlog maja ukazuje da su neke države stagnirale u svojim reformskim aktivnostima, posebno u ključnim oblastima vladavine prava i temeljnih prava i da je potrebno da pojačaju napore kako bi dostigli ambiciozne ciljeve. “Crna Gora ima uspostavljen pravni i institucionalni okvir, a sada je presudno da cijeli sistem vladavine prava donese opipljive i održive rezultate”, kazala je Halacheva dodajući da perspektiva zapadnog Balkana u EU nije dovedena u pitanje.
Odgovarajući na pitanja oko pravnog načela Vrhovnog suda kada su u pitanju smjene od strane Skupštine, kao i neotvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, ona je pojasnila da se procjenjuje pregovaračka oblast ali i ukupan kontekst u dijelu vladavine prava. “Mi pomno pratimo razvoj u poglavljima 23 i 24. Ako pažljivo čitate posljednji Izvještaj EK vidjećete da smo naglasili značaj funkcionalnog sistema podjele vlasti kada su u pitanju nominovanja i postavljenja od strane Skupstine. A samo otvaranje poglavlja nikako ne znači da je posao u toj oblasti završen. Naprotiv, mi u EK smatramo da tada počinje pravi posao i zato smo predlagali otvaranje poglavlja 8. No, isto tako kao što se poglavlja prilikom otvaranja procjenjuju individualno, na osnovu rezultata u toj oblasti, mi pratimo i ukupnu situaciju u oblasti vladavine prava. Jasno je da je put Crne Gore ka EU određen napretkom u oblasti reforme vladavine prava, i to ne mora da znači da se uvodi formalno ili neformalno klauzula balansa“, zaključila je Halacheva.
Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovarača, komentarišući odluku da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, naveo je da to pokazuje rezervu određenih država članica prema politici proširenja EU, naglasivši da je regionalna težnja ka EU izuzetno važna u osiguranju stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona.
“Cjelokupan pregovarački proces odvija se prvenstveno zbog kvaliteta života građana i građanki Crne Gore. Za Crnu Goru je značajno da dostiže evropske standarde kako bi bila spremna za fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja”, pojasnio je on. Mrdak je ukazao je da je Crna Gora postigla vidljiv napredak u 6 pregovaračkih poglavlja, te da će 2020. biti godina u kojoj će kapaciteti biti usmjereni na privremeno zatvaranje tih poglavlja. On je, takođe, izrazio uvjerenje da su kvalitet i brzina pregovora dva komplementarna procesa u kojem i Crna Gora i Evropska unija imaju svoju ulogu. “Država kandidat je svakako odgovorna za kvalitet reformi, ali i su i unutrašnja dešavanja na nivou EU od značaja za samu dinamiku, odnosno brzinu pregovaračkog procesa”, naglasio je on.
Mrdak je podsjetio da svi akteri u društvu imaju podjednako važnu ulogu u pregovaračkom procesu i dodao da je i Vlada Crne Gore to prepoznala kada je formirala radne grupe za pregovaračka poglavlja, koje uključuju ne samo državne institucije iz sve tri grane vlasti, već i akademsku zajednicu, lokalnu samoupravu, biznis asocijacije i nevladin sektor. “Uvjeren sam da će cjelokupno društvo nastaviti da pruža konstruktivan doprinos pregovaračkom procesu, pri čemu svi akteri treba da održe duh evropske ideje i utiču na stabilnu podršku građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji”, kazao je na kraju.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, smatra da u Crnoj Gori postoji visok stepen društvenog konsenzusa o Evropskoj uniji kao odredištu, ali da nastaju razlike kad je riječ o viđenjima različitih aktera o tome zašto treba ići u EU, kojom dinamikom i kroz koje domaće zadatke.
Ona je podsjetila da je Crna Gora nakon 7 godina pregovora zabilježila dobar napredak u četiri poglavlja, ograničen napredak u 28 a da u jednom ima ocjenu „bez napretka“. U ocjeni perspektive crnogorskih pregovora, ona je navela da Crna Gora sam sebe koči.
„Crna Gora se udaljava od standarda. Nijesu standardi demokratskih društava da predsjednica Vrhovnog suda treći mandat tumači kao drugi niti da Vrhovni sud uvodi građane u stanje pravne nesigurnosti kroz pravna načela koja im ograničavaju pristup pravdi. Nema te razvijene demokratske države u kojoj državni inspektori reketiraju investitore, tužailaštvo ne reaguje na to, a sam v.d. VDT-a ostaje na funkciji uprkos javnim optužbama za korupciju i činjenici da mu je desna administrativna ruka, sekretar Tužilaštva, pod istragom i to kao član organizovane kriminalne grupe. Nema te razvijene demokratske države u kojoj novinarka čekaju ispred stana i u nju pucaju a do danas nemamo napretka u istrazi, niti u demokratkskim državama mogu proći nekažnjeno oni koji su doveli do toga da imamo i javno priznanje visokih zvaničnika da nikad neće biti rasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića ili pokušaj ubistva Tufika Softića, itd. Ovo su samo neki u moru primjera, a koji ilustruju naše stanje u kojem ključne institucije ne funkcionišu. I za to nam nije kriv ni Makron ni niko van Crne Gore. Krivci su ovdje i to u strukturama izvršne, pravosudne i zakonodavne vlasti“, rekla je Uljarević.
Debatu je pratila dinamična diskusija a okupila je blizu 60 učesnika iz pregovaračke strukture, državnih institucija, nevladinih organizacija, medija, privrednih društava, vladajućih i opozicionih političkih partija, univerziteta, akademske zajednice, studentskih udruženja i diplomatskog kora.
Maja Marinović, asistentkinja na projektima