Centar za građansko obrazovanje (CGO) smatra da bi Crna Gora morala imati strategiju prevencije samoubistava uzimajući u obzir crni saldo koji se bilježi kad je u pitanju broj samoubistava. Podaci Uprave policije da je prvom kvartalu ove godine 30 osoba sebi oduzelo život, a među njima pretežno mladi ljudi, su alarmanti i traže hitno djelovanje struke i nadležnih institucija koje kreiraju politike javnog zdravlja.
CGO podsjeća da je Crna Gora godinama unazad u vrhu po broju izvršenih samoubistava na svjetskom nivou, a po riječima stručnjaka te visoke brojke prati višestruko veći broj pokušaja, što ukazuje na ozbiljnu krizu mentalnog zdravlja.
Samoubistvo je splet uticaja različitih individualnih i društvenih faktora. Epidemija korona virusa produbila je, inače, tešku socio-ekonomsku situaciju, osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti pretačući društvenu u brojne lične krize. Prethodno smo već živjeli u društvu koje je prilično ispražnjeno od empatije, solidarnosti, a pri tom sa niskim povjerenjem u institucije. Veliki broj građana i građanki ne uspijeva da se snađe u razbijenom i izokrenutom sistemu vrijednosti, što su sve faktori koji podižu nivo rizika po mentalno zdravlje i na kraju osjećaja bezizlaznosti koji se završava i samoubistvom. Mladi su u tom smislu posebno ranjivi, ali i zanemareni.
Samoubistvo nije samo individualni čin, već spada u domen odgovornosti cijelog društva koje bi trebalo da funkcioniše kao preventivni mehanizam. Na žalost, problemi mentalnog zdravlja još su tabu teme kod nas. Mnogi odustaju i od namjere da se obrate za pomoć jer se plaše osude njihove “slabosti” u porodici, na poslu, u široj okolini.
U tom smislu, CGO cijeni da sistem podrške mentalnom zdravlju mora biti razvijeniji i vidljiviji, a institucije javnog zdravlja da kontinuirano rade na osmišljavanju mjera kako bi se prekinuo začarani krug tihe patnje i stigmatizacije. Strateški pristup prevenciji, osim javno zdravstvenih institucija, trebalo bi da uključi i sistem obrazovanja od najranijeg uzrasta koji će mlade osnaživati da razumiju značaj brige o mentalnom zdravlju i da prevazilaze predrasude sa kojima se govori i razmišlja o samoubistvu. Djelotvorna strategija može omogućiti lakši i brži pristup stručnoj podršci u kriznim situacijama, ulaganje u javne kampanje informisanja usmjerene na razumijevanje značaja mentalnog zdravlja, osnaživanje građana i građanki da traže podršku i pomoć, posebno ciljanih kampanje za grupe u riziku.
U lancu prevencije, važnu ulogu imaju i mediji kroz edukativno izvještavanje na bazi relevantnih izvora, bez senzacionalizma, i uz upućivanje na podršku što može da ohrabri ranjive grupe da potraže pomoć.
Na kraju, svi možemo da doprinesemo stvaranju atmosfere i okruženja koje je ohrabrujuće za nekog ko ima problem da ga sa nama podijeli, da zajednički potražimo način kako da ga prevladamo.
Petar Đukanović, programski direktor