Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva novog predsjednika Državne izborne komisije (DIK) da, u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa ciljem jačanja transparentnosti rada tog tijela, inicira otvaranje sjednica DIK-a za javnost i medije. CGO već duže vrijeme ukazuje na potrebu da zainteresovana javnost bude upoznata sa sadržajem sjednica, a o kojima je do sada mogla biti informisana isključivo putem šturih zapisnika objavljenih na sajtu te institucije.
Činjenica da članovi DIK-a, kako se navodi u izvještajima OEBS/ODIHR misija, još uvijek nisu obveznici kodeksa ponašanja kojim bi bio uspostavljen viši stepen njihove nepristrasnosti, opravdava i interes javnosti da bude bliže upoznata sa njihovim radom. Na taj način, podiže se i lični stepen odgovornosti svakog od članova, čije su uloge u donošenju brojnih kontroverznih odluka, koje su pratile rad tog tijela u posljednje vrijeme, ostajale na naličju kolektivnog odlučivanja.
Nažalost, političke partije nisu iskoristile priliku da pri konstituisanju novog saziva DIK-a imenuju odgovornije predstavnike, već su na te pozicije, najčešće, imenovana lica koja su tu funkciju obnašala i u prethodnom sazivu. Podsjećamo da je CGO zbog određenih odluka tog tijela iz prethodnog saziva podnio i više krivičnih prijava, od kojih je dio još uvijek u postupku pred nadležnim tužilaštvom.
Takođe, Državna revizorska institucija (DRI) je prošle godine izvršila reviziju finansijskog poslovanja DIK-a za 2020. godinu, na inicijativu CGO-a. Tom prilikom, utvrđene su brojne nepravilnosti u radu DIK-a, koje su u velikom dijelu odgovarale onome na što je CGO prethodno ukazivao.
CGO je pozdravio nedavnu odluku DIK-a kojom su ukinute naknade za prisustvo sjednicama, cijeneći da je to dobar početak novog rukovodstva u pravcu sprovođenja neophodnih reformi i otklona od nezakonitih praksi. Stoga, cijenimo da bi prvi naredni korak moralo biti stvaranje formalno pravnih i tehničkih preduslova za otvaranje sjednica za javnost.
DIK bi, takođe, upotrebom digitalnih servisa i socijalnih mreža, ali i jačanjem komunikacije sa medijima, morao uspostaviti bolji sistem komunikacije sa građanima i civilnim sektorom, što bi za rezultat imalo i razmjenu različitih opservacija, a koje bi u konačnom doprinijele kvalitetnijem radu te institucije.
Damir Suljević, saradnik na programima