Demokratija nikada nije bila i ne smije postati anarhija – da se bilo kada i bilo gdje može raditi što hoće. Sloboda da, ali nikad na račun tuđe slobode. Demokratija da, ali nikad ako se demokratska prava uskraćuju nekom drugom, poručio je Stipe Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, na završnom panelu Podgoričkog plenuma – Quo Vadis Balkan?, koji su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) i fondacija Fridrih Ebert (FES).
Mesić je izrazio žaljenje što se danas ne vide dobri trendovi kad je riječ o pitanju nacionalizma. “Ne samo da su etničke tenzije i nacionalizam odoljeli nego su se i ponovo uzdigli i pretvorili u dominirajuću komponentu mozaika događanja na jugoistoku Evrope. Čini mi se da je jedan od osnovnih uzroka to što su u državicama nastalim na ruševinama Jugoslavije vladajuće elite zaključile kako će najlakše prikrivati svoju neposobnost, isprepletenost s korupcijom i nerijetko kriminalom – usmjerujući ih na neprijatelja, postojao taj neprijatelj ili ne”, ocijenio je on. Dalje je dodao da su oni shvatili da nastavljanje i jačanje nacionalizma sa primjesama šovinizma i rasizma, mogu vratiti i trajno zdržati vlast u svojim rukama, stvaraju atmosferu stalnog i rastućeg straha i uče javnost da sve drukčije od njih treba mrzjeti.
Posebno je ukazao na potrebu uspostavljanja odgovornosti za javnu riječ i demokratske standarde, koji se danas, po njegovoj ocjeni, besramno zloupotrebljavaju. “Niko nema pravo pozivati se na demokratiju i sloboodu riječi ako njima zloupotrebljava i širi mržnju. Najvažnija je potpuna odgovornost za svako učinjeno djelo ili nedjelo, svaku izgovorenu i napisanu riječ”, decidan je on.
“Ako mene pitate mislim da oni koji jesu socijaldemokrate, koji se tako osjećaju i koji žive socijaldemokratiju, moraju imati više hrabrosti da se bore za svoje ideje i ne plaše onih koji sada zloupotrebljavaju ono što se izvojevalo u drugom svjetskom ratu”, zaključio je Mesić.
Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva i potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH, kazala je da je ključno da svi, posebno sacijaldemokrate, koji su na izabranim pozicijama, poput gradonačelnika gradova, rade na unaprjeđenju svih onih pozitivnih projekata i aktivnosti od značaja za očuvanje mira, stabilnosti i prosperiteta lokalnih zajednica, ali i država. “Ideje koje nosi socijaldemokratija nisu prolazne niti vremenski ograničene, i niko ih ne može ugasiti niti zaustaviti”, rekla je ona u osvrtu na perspektive ljevice u regionu.
„Tu je posebno važno da našim vlastitim primjerom pokažemo pozitivnu promjenu, a onda možemo očekivati pomoć drugih, kao i ohrabrenje i podršku za dalji rad. Ono što je sigurno je da je evropski put naša budućnost i da najviše trebamo raditi na napredovanju do članstva u EU”, poručila je ona.
Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), mišljenja je da neka istorijska poglavlja nijesu zatvorena. “Dok je trajala postjugoslovenska politička drama, na ovom prostoru su stasale generacije čiji su svjetonazori nešto drugačiji, konzervativniji, i u dobroj mjeri i velikom broju oblikovani u duhu naglašene religioznosti, a čija je perspektiva znatno uža u odnosu na tu generaciju koja je živjela u partijskom sistemu. Uz to i neizvjesnost naše evropske perspektive, i kada se euroatlantsko savezništvo testira, a Balkan pada u drugi plan, kreira se plodno tlo za razvoj najretrogradnijih političkih ideja, čak i među mladom generacijom“, kazao je on.
On je istakao da na zapadnom Balkanu postoji jedna linija podjele na društveno političkoj sceni – „linija koja razdvaja one koji vjeruju da je normalno i prirodno da budemo srećni što živimo u multietničkim demokratijama, da se trudimo da gradimo građanska društva i evropsku perpektivu i s druge strane, one koji smatraju da su to neprirodni politički konstrukti i udaljavanje od naših istorijskih korijena i da bi trebalo da odbacimo sve što je importovano i vještačko”.
Danijel Server, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, navodi da Balkan nije imao lak period i da danas stanje jeste bolje od onog 90ih, ali i da je današnji svijet globalno drugačiji od onog koji je postojao tada, pa pažnju Vašingtona i EU preuzimaju neka druga dešavanja, dok Balkan prelazi u drugi plan.
„Od mnogih ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine sam čuo da se od raspada Jugoslavije ništa nije promijenilo, što odražava njihovo nezadovoljstvo postignutim prethodnih godina, a koje je i meni vidjljivo. Ipak, objektivno nije u potpunosti istina da se ništa nije promijenilo – slobodno se može putovati, možete slobodno govoriti u svim bivšim jugoslovenskim državama, iako objavljivanje nije još uvijek slobodno”, kazao je on, a posebno se osvrnuo i na problem korupcije u regionu.
„Spremni ili ne, odgovornost za održavanje zapadnih ideja živi, sada je sve na ljudima sa Balkana, njihovim vladama, građanima i društvu. Ključ za uspjeh su i političari posvećeni liberalnoj demokratiji, spremni da glasove dobiju ostvarivanjem potreba građana”, poručio je Server.
„Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan?“ ima za cilj osnaživanja progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam u regionu. Plenum je okupio učesnike iz političkih stranaka, nevladinih organizacija, medija, institucija, akademske zajednice i diplomatskog kora, uz poštovanje epidemioloških mjera.
Maja Marinović, saradnica na programima