Crnogorska medijska scena je polarizovana, funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija, mehanizmi samoregulacije su nedovoljni, javni prostor kontaminiran dezinformacijama i sve češćim govorom mržnje, a kako bi se ovakvo stanje u medijima popravilo neophodni su dijalog i nova optimalna rješenja.
To je ocijenjeno na otvaranju i prvom panelu tokom završne konferencije “Mediji u Crnoj Gori – kako do oporavka?”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u okviru projekta „Mediji za mene”, koji su podržali Ambasada Kraljevine Holandije, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Balkanski fond za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, kazala je da se uoči punoljetstva ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika Dana, može konstatovati da medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija, jer najveći broj takvih slučajeva ostaje nerasvijetljen u cjelosti, istučući da se bilježi 21 napad u 2021.godini i pet napada u prvih pet mjeseci 2022.godine.
Prema njenim riječima, meku cenzuru, koja je deceniju karakteristična za crnogorski medijski sektor, upotpunjuju i selektivne odluke u dijelu državne pomoći, često upitne zakonitosti.
„Dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, bivša Vlada Zdravka Krivokapića je nastavila lošu praksu Vlada DPS-a. Ostaje da se vidi kako će se primjenjivati odredbe Zakona o medijima koje se odnose na transparentnost oglašavanja i drugih vidova javnog finansiranja medija“, kazala je Uljarević.
Ukazala je da RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tački u oblasti slobode medija.
„U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor generalnog direktora, a čime je ugrožen i kredibilitet Savjeta RTCG-a, zatim problematični prilozi, ali i načini na koje su određene teme otvarane na javnom servisu, posebno, uključujući i one koji se odnose na relativizovanje agresije Rusije na Ukrajinu“, primijetila je Uljarević.
To su, kako je pojasnila, samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora.
„Tome treba i dodati neodrživu finansijsku poziciju RTCG-a gdje su planirana lična primanja tokom 2021. godine činila 51.72 odsto ukupnih planiranih rashoda RTCG-a, a troškovi proizvodnje i emitovanja programa tek 24,29 odsto. I to sve plaćaju poreski obveznici Crne Gore“, jasna je Uljarević.
Ona se osvrnula i na mehanizme samoregulacije i regulacije koji moraju da se unaprjeđuju, kako je navela, ali i na potrebu da se jača medijska pismenost.
„Širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv dijela medija iz Srbije. Javni prostor je kontaminiran govorom mržnje na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, obično usmjeren ka licima crnogorske ili srpske nacionalnosti, a često i pripadnicima manjinskih naroda, LGBT populaciji, uz rastuću mizoginiju“, smatra Uljarević.
Ministarka kulture i medija, Maša Vlaović, kazala je da je cilj da građani budu što više medijski pismeni, ali i pravovremeno, objektivno i tačno informisani, pa država, kako je pojasnila, ima veliku obavezu da pomogne medijima, a sve u cilju njihovog daljeg snaženja i uspješnog obavljanja vrlo složene uloge u društvu.
„Zato je naša obaveza i da podstičemo medijski pluralizam i tako doprinosimo jačanju demokratije i stvaranju modernog evropskog društva. Da bismo unaprijedili medijsko tržište, kroz sagledavanje potreba svih subjekata koji u njemu participiraju, počev od vlasnika medija, novinarki i novinara, medijskih radnica i radnika, kao i javnosti, moramo ponuditi nova optimalna rješanja“, poručila je Vlaović.
Upravo zbog toga, prioritet Ministarstva kulture i medija biće, kako je najavila, izmjene Zakona o medijima, Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, a kako bi se što bolje regulisala ova oblast i ispunile obaveze iz Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
„Vjerujem da je jedan od načina oporavka medija stvaranje ambijenta u kojem možemo doprinijeti uspješnom rješavanju brojnih slučajeva napada na novinare, medije i njihovu imovinu. Riješenost Vlade i jaka međusektorska saradnja u pružanju brzog odgovora u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva, te Izmjene Krivičnog zakonika kojim će se propisati strožije kazne, doprinijeće da se medijski radnici osjećaju sigurnije“, smatra Vlaović.
Vjerujući da je podrška snažnim nezavisnim medijima najbolji način suprotstavljanja dezinformacijama, Ministarstvo će, kako je kazala, uskoro raspodijeliti 312 hiljada eura na konkursima za dnevne, nedjeljne, lokalne štampane medije i internetske publikacije, te lokalne javne emitere.
„Takođe, realizovana je pomoć elektronskim medijima koji program emituju putem predajnika Radio-difuznog centra sa ukupno 400.000 eura“, kazala je Vlaović.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori, kao i gotovo svuda u Evropi, postoje pritisci i pokušaji pritisaka na nezavisnost medija, ali i nekada evidentne veze pojedinih medija sa političkim partijama i drugim centrima moći.
„Sve to ugrožava profesionalno, nezavisno, a posebno istraživačko novinarstvo. Ova Vlada očekuje da Radio Televizija Crne Gore permanentno proizvodi nezavisnu uređivačku politiku oslobođenu svakog političkog uticaja i da ova medijska kuća bude javni servis svih građana Crne Gore“, rekla je Vlaović.
Urednica Pobjede, Kaćuša Krsmanović, ocijenila je da je put oporavka medija poštovanje standarda i Kodeksa novinara, ali i da tu postoji ozbiljan problem, jer se, kako je pojasnila, mediji nisu oporavili od rata 90-ih.
„Naši mediji sve više bježe u senzacionalizam, u objavljivanje neprovjerenih i netačnih informacija. Mediji su zatrpani površnim, nepotpunim pričama i to je nešto sa čime moramo da se izborimo. Za mnoge ljude mediji su bili usputna stanica do nekog boljeg posla. To je ono što me brine u kontekstu budućnost novinarstva“, istakla je Krsmanović.
Ona smatra da je potrebno naći model finansiranja medija iz državnih fondova.
Krsmanović je ukazala i da postoji i politički i ekonomski pritisak na medije, a da se Crna Gora još uči pluralizmu medija.
„Ono što je jako ozbiljan problem je i taj strani politički uticaj, upravo kroz vlasništvo u medijima. Mene to brine, plašim se toga“, rekla je Krsmanović.
Direktor Radija Berane, Tufik Softić, vjeruje da je ostvaren određeni napredak kada je riječ o profesionalizmu medija, ali lokalni javni servisi su još uvijek u velikoj krizi i daleko od oporavka.
„Ne generalizujem medije, ali volio bih da napravimo paralelu sadržaja medija od prije 10-ak godina i onoga što u medijima imamo danas. Tvrdim da su pojedini profesionalni mediji zakoračili u Evropu prije nego što će Crna Gora zakoračiti u Evropu“, mišljenja je Softić.
On je istakao da nije trpio nikakve političke pritiske, „osim finansijske“.
Urednik portala RTCG.me, Marko Vešović, smatra da je politizacija medija danas manja nego što je bila ranije, ali da taj problem opstaje.
„Teško možemo govoriti o slobodi medija i slobodi novinara da pišu i istražuju kada nad sobom imaju teret neriješenih napada“, ukazao je Vešović.
„Nedovoljno se insistira na razmjeni iskustava sa kolegama iz inostranstva, iz velikih medijskih kuća“, naveo je on naglašavajući značaj obuka i profesionalnog razvoja novinara.
Odgovarajući na kritike rada javnog servisa, on vjeruje, ipak, da je „Javni servis zabilježio ozbiljan pomak naprijed, da je konačno uključena druga strana i napravljena raznovrsnija uređivačka politika“.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara, Mila Radulović, smatra da je jedino rješenje da mediji vrate povjerenje građana.
„Poruka koju nam država šalje je loša. Ako je ranije problem bio sa vlašću koja je trajala tri decenije, ta se vlast promijenila, ali ne vidim da se ništa promijenilo u posljednjih godinu i po, dvije. Tužilaštvo ništa nije uradilo da se istraže napadi na novinare“, istakla je Radulović.
Ona je, takođe, podvukla značaj poštovanja Kodeksa novinara.
Tokom diskusije, generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić, ocijenio je da se stiče utisak da je atmosfera u društvu takva da je veoma mali broj ljudi koji žele istinski Javni servis u Crnoj Gori.
„Mi smo se otvorili prema svim stranama i izbalansiranost je osnovni preduslov. Ali, Javni servis je mnogo više. Sama televizija proizvodi 25 emisija, koje nemaju veze sa ovim o čemu se ovdje govori. Mi smo promijenili kompletnu organizacionu šemu, radnu kulturu, povećali produkciju za 40 odsto, počeli proces digitalizacije rada, pokrenuli serijale o ekološkim aktivnostima, po prvi put smo krenuli sa umrežavanjem sa javnim servisima iz regiona“, naveo je Raonić.
Smatra da se ne može na osnovu tri afere koje su napravile anonimne ili botovske desničarske strukture pokušati predstaviti Javni servis.
PR pres servis