Dekadu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) karakterišu brojne izgubljene šanse i krajnje je vrijeme za promjenu pristupa, istinsko suočavanje sa izazovima na putu ka EU, iznalaženje unutrašnjeg konsenzusa oko toga kakva nam država Crna Gora treba i kako da je usmjerimo ka EU, a prije svega u kvalitativnom smislu.
To je saopšteno tokom uvodnih izlaganja na konferenciji „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Izvršna direktorka CGO, Daliborka ULJAREVIĆ, kazala je da su prvu dekadu pregovora Crne Gore EU obilježile brojne afere, neefikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, urušavanje institucija, napadi na novinare, nezrela politička nadgornjavanja koja su, kako je navela, dovela do opasne polarizacije u društvu, praćene klerikalizacijom i radikalizacijom i dovođenjem u pitanje nekih sloboda za koje se činilo da su osvojene, ali i ugrožavanjem građanskog koncepta države Crne Gore. Među uspijesima je apostrofirala članstvo u NATO-u.
„Sve naše Vlade su se trudile da napredovanje vežu za sistem rokova i tehničkih štrikova, a ne zasluga i kvalitativnih promjena, te je ta olako obećana brzina kreirala i nerealna očekivanja, koja prijete da se okrenu evroskepticizmu, iako postoji još snažna javna podrška“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, iznimno je važan kvalitet, a ne brzina procesa integracije.
„Mi imamo visok stepen podrške građana i građanki članstvu u EU, imamo i podršku EU i značajnog dijela država članica. I to ogoljava stvari – naši su donosioci odluka, iz različitih razloga, kočničari ovog voza“, rekla je Uljarević.
Ocijenila je da prvu dekadu pregovora Crne Gore sa EU karakterišu i brojne izgubljene šanse.
„Dodatno, svaka nova Vlada se ponaša kao da ovaj proces počinje od nje, čime je ogroman dio institucionalne memorije marginalizovan ili izgubljen, a ona je ključna za ova proces, pored naravno političke volje koja mora biti u službi državnog interesa. Određena pitanja se ne smiju pojednostavljivati do mjere banalnosti, jer zahtijevaju ozbiljne analize i rasprave, uključujući i inicijativu Otvoreni Balkan“, kazala je Uljarević.
Smatra da je posljednji čas za istinsko suočavanje sa izazovima na putu ka EU, ali i da se nađe unutrašnji konsenzus oko toga kakva nam država Crna Gora treba i kako da je usmjerimo ka EU.
„Široki međustranački dijalog o reformama u pravosuđu, prije svega kroz imenovanje novih članova Sudskog savjeta i Ustavnog suda, sinhronizovanija saradnja između Vlade i Skupštine, depolitizacija i optimizacija javne uprave, politička i finansijska nezavisnost RTCG, beskompromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, snažna zaštita manje zastupljenih naroda i ranjivih grupa, puno poštovanje slobode izražavanja i jačanje regionalne saradnje pod snažnim kišobranom EU vrijednosti – ovo su znakovi pored puta koje treba da slijedimo da bi izašli iz kružnog toka, simulacija i nedovršenosti“, poručila je Uljarević.
Uljarević je u svom izlaganju ukazala da su očekivali da premijer bude u Crnoj Gori, sa progresivnim snagama, i doprinese upravo danas analizi procesa i iznalaženju načina izlaska, a da je simbolički interesantno da je on u zvaničnoj posjeti Beogradu imajući u vidu da srbijanskim vlastima sada prijeti blokada pregovora sa EU.
Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela ĐUROVIĆ, rekla je da je članstvo u EU važan kapital koji se ne smije propustiti.
„U ovom trenutku, mislim da nam je ovo poslednja prilika i šansa. Ukoliko je ne iskoristimo, moramo biti svjesni da ćemo ući u konvoj. U konvoju se ritam određuje prema onome koji je najsporiji. Mislim da to ne smije biti put iz Crne Gore prema EU“, kazala je Đurović.
Smatra da smo sada u fazi kada moramo raditi na kvalitetu.
„Vjerujem da ćemo imati dovoljno kapaciteta, političke odgovornosti i zrelosti da do proljećnog zasijedanja isporučimo određene rezultate. Prvenstveno mislim na dio koji se odnosi na kompletiranje Sudskog savjeta. Svakako, apsolultno je nedopustivo da dođemo u situaciju da ne sprovedemo postupak i ne izaberemo sudije Ustavnog suda obzirom da znamo da ćemo sredinom septembra doći u situaciju gubitka kvoruma i nemogućnosti rada Ustavnog suda, što je ne samo zbog izbornog procesa bitno, već i zbog zaštite ukupnih interesa države“, istakla je Đurović.
Poručila je da niko ne smije da dovede u pitanje održavanje lokalnih izbora 23. oktobra, ističući da politički subjekti moraju dodatno doprinijeti da se ni na koji način ne dovede u pitanje tih izbora i ukupnog sistema u Crnoj Gori.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino PICULA, kazao je, u videu poruci, da je Crna Gora i dalje predvodnica politike proširenja, uprkos činjenici da, kako je ukazao, više od četiri godine nije zatvoreno nijedno poglavlje.
„Crna Gora ima veliku podršku Evropskog parlamenta i proevropskih grupa, ali postoji i konsenzus oko reformi nužnih za korigiranje nedostataka. Crnogorske institucije ne smiju usporavati proces. Podrška građana Crne Gore pristupu Evropskoj uniji ne jenjava“, istakao je Picula.
Ocijenio je da danas perspektiva Crne Gore izgleda bolje zahvaljujući nedavno imenovanoj manjinskoj vladi koja je, kako je kazao, na ključna mjesta za zatvaranje poglavlja „postavila ljude koji svojim radom svjedoče o tome da znaju kako ubrzati procese, a otvorena pitanja iz pregovaračke agende uskladiti sa iskazanim vanjskopolitičkim ambicijama“.
Poslanica Evropskog parlamenta i članica Spoljno-političkog odbora, Viola fon KRAMON, u videu obraćanju, ocijenila je da, pristupni pregovori traju mnogo duže nego što se očekivalo, kao i da ima još toga da se uradi, naročito u oblasti vladavine prava.
„Za to smo odgovorni i vi i mi. Istina je da su tok reformi, kao i istrage i krivično gonjenje ljudi bliskih DPS-u, mogli biti intenzivniji. Ali, ni EU ne uspijeva predugo da pokaže svoj kredibilitet kada je riječ o procesu proširenja EU i njenim obećanjima na Zapadnom Balkanu. Najprije zbog zamora od proširenja i nedostatka geopolitičke strategije, nismo uspjeli da ispunimo svoja obećanja, uključujući i ona davno data i još uvijek neispunjena – početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zatim liberalizacija viznog režima za Kosovo i status države kandidata za Bosnu i Hercegovinu. To neminovno utiče na naš kredibilitet zbog čega raste evroskepticizam, a reforme se odlažu“, navela je Kramon.
Prema njenim riječima, iako nedavni samit EU-Zapadni Balkan nije dao nikakve rezultate za region, ali je Kramon uvjerena da je Crna Gora sljedeća država članica EU.
„Moramo i da unaprijedimo proces koji je zakočen i koji nikome ne donosi rezultate“, kazala je ona uz naznaku da Crna Gora zaslužuje završna mjerila
„Principi Berlinskog procesa – inkluzivnost, standardi i principi EU, regionalna saradnja i povezanost – su u njegovom središtu. Za nas nije prihvatljiva nikakva alternativa ovome, kao što je inicijativa Otvoreni Balkan,“ istakla je Kramon.
Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Oana-Cristina POPA, naglasila je da se politika proširenja vratila na vrh agende EU, navodeći da je Crna Gora najbolje pozicionirana zemlja za odlučan korak naprijed.
„Da bi to učinila, Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj se pruža i odmah preduzme akciju. Potrebna nam je snažna posvećenost reformama. Svi politički akteri i institucije moraju da rade u konstruktivnom duhu kako bi postigli suštinski napredak. Nakon višemjesečne neizvjesnosti, često obilježene tenzijama i nepovjerenjem među političkim akterima, očekujemo da se zajednički rad obnovi, u konstruktivnom duhu i u skladu sa očekivanjima 76 odsto građana i građanki Crne Gore koji podržavaju proces pristupanja EU“, rekla je Popa.
Prema njenim riječima, vladavina prava je ključna.
„Država članica EU mora biti u spremna da se nosi sa nacionalnom korupcijom i organizovanim kriminalom; a to mora biti unutar efikasnog, kompetentnog i nezavisnog sudstva. Crna Gora treba da napravi napredak u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava. Nijedna dalja poglavlja ne mogu biti zatvorena pre nego što se ispune prelazna mjerila postavljena u oblasti vladavine prava. Ispunjavanje prelaznih mjerila iz Poglavlja 23 i 24 treba da bude jasan prioritet vlade uz jasno planiranje unaprijed. Nedjelje prije ljetnjeg odmora su ključne“, poručila je Popa.
Ukazala je i da Skupština treba da postane mjesto za funkcionalan demokratski dijalog, navodeći da je redovan i konstruktivan rad u cilju izgradnje konsenzusa među svim političkim snagama je od ključnog značaja.
Direktor kancelarije Friedrich Ebert fondacije u Beogradu (FES)dr Max BRÄNDLE, kazao je, u online obraćanju, da je deset godina radio na projektima u Jugoistočnoj Evropi, navodeći da je to period pristupa pregovora Crne Gore sa EU.
„Možemo da se zapitamo da li je to period napretka ili je to jedna decenija koja nas zabrinjava i uzrokuje frustacije. Vjerujem da je proces pristupanja EU najveći pokretač promjena na Zapadnom Balkanu. On daje mapu puta, podsticaje, spoljne pristiske koji su neophodni, iskustva iz prethodnih krugova proširenja. Trebalo bi da se pozabavimo gorućim pitanjima u državama kandidatima, a to su demokratska tranzicija, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, diverzitet, tolerancija. Ta pitanja nisu samo domaći zadatak prilikom pristupanja EU, već je to i interesu građana i društava Zapadnog Balkana“, rekao je Brändle.
Smatra da promjena konstelacije vlasti može biti način da se krene naprijed.
„Nadam se da će nova vlast u Crnoj Gori naći način da se pozabavi gorućim pitanjima koje sam pomenuo i da dođe od inkluzivnih rješenja za pitanja identiteta, vjeroispovjesti, i sličnih, koja su trenutno na stolu“, rekao je Brändle.
Konferencija „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“ se održava u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
PR pres servis