Crnu Goru na putu ka EU je usporavao izostanak unutrašnjeg političkog dijaloga, strano miješanje i tehnokratska mjerila, a proces pregovora je ključan, ne samo da bi dobili štrikove, već da bi se pripremili za ono što slijedi. Evropska priča je suviše ozbiljna da bi se prepustila političarima, politički diskurs je u jednom smislu manipulativan, a ovo mora da bude čista priča, dio je akcenata sa panela „Crna Gora, region i EU – da li se evropeizujemo?“ koji je organizovao Centar za za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije, dr Gordana ĐUROVIĆ, kazala je da kada je otpočeo proces evropskih integracija, u oktobru 2005. godine, niko nije mislio da će se sada govoriti da Crna Gora nema nikakvu izvjesnost kada će postati država članica.
„Mislim da bi ovu našu pristupnu priču trebalo podijeliti na tri faze. Prvih pet godina je išlo otvaranje, drugih pet smo zastali sa zatvaranjem i počela je parola ‘kvalitet prije brzine’. Sada je tako da nema više ni brzine, a baš nije i neki kvalitet. Tako da je treća faza to otvoreno pitanje – da li možemo do kraja godine završiti dio procesa ili ćemo postati dio regionalnog karavana“, rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, Crnu Goru na putu ka EU usporavao je nedostatak unutrašnjeg političkog dijaloga, strano miješanje, koje je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije, kao i tehnokratska mjerila, koja su dosta zapostavljena.
„Iz kružnog toka treba da izađemo tako što ćemo preuzeti svoju odgovornost, reći da smo mi najvećim dijelom krivi za deset godina bez izvjesnosti članstva, da smo mi ti koji treba da kažemo šta treba da se uradi i da se sada Vlada sakupi oko evropske agende“, poručila je Đurović.
Crna Gora, kako je istakla, treba da dokaže da je jedina koja moža EU da pristupi ranije.
Govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, Đurović je ocijenila da to nije ni politički, ni bezbjednosni, ni pravni, a ni ekonomski interes Crne Gore. „Treba dati u pismenoj formi šta je Otvoreni Balkan i treba sačekati septembar i Berlinski proces“, zaključila je Đurović.
Viši naučni saradnik u Programu za Evropu i Evroaziju Fondacije za otvoreno društvo, dr Srđan CVIJIĆ, smatra je da nedavni Samit EU za Ukrajinu i Moldaviju predstavio veliku nadu i svijetlo na kraju tunela. „A za nas ovdje jedno veliko razočarenje. Tako da je došlo vrijeme da se pozabavimo time gdje je problem i gdje se zakočilo na nivou EU“, pojasnio je Cvijić.
Prema njegovim riječima, glavni problem jeste jednoglasno donošenje odluka, odnosno potrebno je uvesti glasanje kvalifikovanom većinom.
„Dok to ne bude, ni Crna Gora, niti bilo ko drugi u procesu, neće imati garanciju da kad bude ispunila uslove, da će na odgovarajući način, biti nagrađena“, ocijenio je Cvijić.
Da se, kako je rekao, na Samitu glasalo kvalifikovanom većinom, Bosna i Hercegovina bi dobile status kandidata, Albanija i Sjeverna Makedonija bi otpočele progovore, a Kosovo bi dobilo viznu liberalizaciju.
„Sve je trebalo da se desi, a nije se desilo ništa. Zato predlažemo glasanje kvalifikovanom većinom, i nijesmo jedini u tome“, napomenuo je Cvijć.
On je poručio da treba pristupne fondove učiniti dostupnim za zemlje kandidate i prije članstva.
Cvijić je, govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao da bi bez Evrope taj projekat ličio na „šetnju po zatvorskom dvorištu“, uz naglasak da Otvoreni Balkan treba da bude inkluzivan i ekonomski, a ne politički.
„Znamo čija je to inicijativa, stavari se malo mijenjaju, i mislim da će u septembru biti drugačija situacija“, izjavio je Cvijić.
Bivša potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministarka vanjskih poslova i evropskih integracija, dr Vesna PUSIĆ, mišljenja je da je Zapadni Balkan apsolutno pitanje bezbjednosti Evrope.
„Koliko god da je Evropski savjet, sa svojim zaključcima što se tiče Zapadnog Balkana, bio razočaravajući, toliko mislim da ipak sazrijeva svijest o tome da je Zapadni Balkan apsolutno bezbjednosno evropsko pitanje“, decidna je Pusić.
Ona je istakla da je interes EU da konsoliduje Zapadni Balkan, jer su svih šest država nedvosmisleno teritorije Evrope.
Pusić je napomenula da ove godine slijede još dva samita, tako da sve države Zapadnog Balkana treba dobro da se pripreme, kako bi se pomak u pristupanju EU i dogodio.
Ono što je bitno, jeste pitanje – „zašto želimo EU?“
„Ne želimo tamo da bi nas neko pohvalio, da bi dobili dobre ocjene i da neko o nama ima dobro mišljenje. Želimo zato jer je to svima nama pomoć da sami sebe transformišemo u pravcu liberalne demokratije, koja će omogućiti da najbolji među nama upravljaju zajedničkim i javnim poslovima“, poručila je Pusić.
Prema njenim riječima, zastrašujuće bi bilo u ovom trenutku da Crna Gora nije članica NATO-a.
„To bi bilo zastrašujuće i za Crnu Goru, ali i za Evropu. Zato je, priključenje EU globalni interes, a ne samo interes Zapadnog Balkana. Oko toga se svi zajedno moramo okupiti“, zaključila je Pusić.
Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica, dr Nikoleta ĐUKANOVIĆ, izrazila je nadu da Crna Gora neće “slaviti“ još jednu deceniju pregovora.
„Mada, smatram da je gori scenario da uđemo nespremni i da ponesmo taj teret kasnijeg prilagođavanja kada budemo dio EU. Zato je proces pregovora ključan, ne samo da bi dobili štrikove, već da bi se pripremili za ono što slijedi“, rekla je Đukanović.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je niska participacija građana na lokalnom i na nacionalnom nivou, društvo ne karakteriše jednakost i tolerancija, a vladajuće elite otvoreno podržavaju i pospješuju nejednakost i privilegovanost.
„To smo imali priliku da vidimo i u ovoj i u prethodnoj Vladi. Mi jednostavno nismo posvećeni vrijednostima, niti suštini evropskih integracija“, smatra Đukanović.
U osvrtu na demokratsku zrelost crnogorskog društva, ona je podsjetila da se često može čuti da prvo nedostaju demokratski kapaciteti. „Mi jesmo imali demokratsku smjenu vlasti, ali od tada govorimo o pojačanom narušavanju sekularizma, nastavljamo sa političkim zapošljavanjem, unaprjeđujemo loše prakse prethodnih vlasti dok sve više rastu podjele“, ocijenila je Đukanović.
Kako je rekla, postavlja se onda pitanje da li sve to vidi EU. „Mislim da EU koristi apsolutno sve prilike da se udalji od Zapadnog Balkana, a posebno one koje regiona daje “, kazala je Đukanović.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristian TIMONIJE, poručio je da region treba da bude dio evropskog projekta i da je važno zajedničko djelovanje.
„Potrebno je promijeniti proces donošenja odluka, jer je bez toga jako teško budućim članica da stvore prostor u kojem će da napreduju u pregovorima“, pojasnio je Timonije.
On je ukazao da je nacionalizam veliki rizik, kao i da je potrebno da se svi okupe oko jednog cilja, a to je da se krene naprijed, jer se i stalno Evropa kreće.
„Ovo je težak momenat zbog ruske agresije nad Rusijom. Međutim, imamo način i zajednički cilj da Evropu učinimo bližom“, naglasio je Timonije, objašnjavajući i francuski stav oko politike proširenja i unutrašnjih reformi u EU.
Književnik Balša BRKOVIĆ ocijenio je da je ključno pitanje „koliko smo kao društvo evropeizirali“.
„Ja se sjećam kada je prije 30 godina Slavko Perović u Skupštini rekao da smo Evropejci. Tada su se svi u Skupštini smijali, jer niko nije znao o čemu priča. No, sada, kada pogledate da su ti isti postali lideri u tom procesu, ili su makar dio njega, onda možemo reći da se jesmo evropeizirali“, pojasnio je Brković.
Ukazujući na negativne tendencije u regionu i u Crnoj Gori, on je podsjetio na Čerčilove riječi da je rat suviše ozbiljan da bi se prepustio generalima.
„Isto tako možemo reći da je evropska priča suviše ozbiljna da bi se prepustila političarima. Zato držim i da je politički diskurs u jednom smislu manipulativan, a ovo mora da bude čista priča“, zaključio je Brković.
Konferencija „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“ se održava u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
PR pres servis