Mjesta stradanja treba da budu dio istorije i obrazovanja a ne odmora i zabave

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ovog septembra odaje poštovanje svim nastradalima i zatočenima u logoru Mamula tokom II svjetskog rata, a među kojima je bilo većinsko stanovništvo iz Boke Kotorske. Razvoj kulture sjećanja i poštovanja, priznanja i suosjećanja sa svim žrtvama predstavlja dio temelja demokratskog društva, ali i prevencije zločina, o čemu bi odgovorne vlasti morale voditi računa.

Na žalost, u Crnoj Gori imamo hronični nedostatak svijesti donosilaca odluka o potrebi uspostavljanja kulture sjećanja, ali i generalno kulture ljudskih prava kada su u pitanju stradanja građana i građanki uslijed ratnih dešavanja. Dodatno, pravosudne institucije su zanemarile procesuiranje ratnih zločina i preispitivanje predmeta koji su bili u njihovom radu prije mnogo godina, a koji se nisu okončali utvrđivanjem odgovornih niti pravdom za žrtve i njihove porodice. Na ovo uporno ukazuju relevantne nevladine organizacije i međunarodne institucije, upozoravajući da bez adekvatnog suočavanja sa prošlošću i kulture sjećanja istinske demokratizacije i evropeizacije društva.

Odnos prethodnih vlasti prema Mamuli, kao antifašističkom stratištu, nije odlika zrelog društva niti su u ovom slučaju političke strukture koje su odlučivale o ovom objektu pokazale privrženost antifašističkim tekovinama.

CGO cijeni da su ovakvom transformacijom tvrđave Mamula, na ostrvu Lastavica, iz nekadašnjeg koncentracionog logora u luksuzni hotelski rizort ponižene žrtve okupatorske represije u XX vijeku. Takođe, izgubljeno je nekoliko šansi da se osigura adekvatna zaštita tog istorijski važnog lokaliteta, a i obezbijedi njegova održivost u javnom interesu.

Podsjećanja radi, CGO se zalagao za osnivanje Memorijalnog centra Mamula, kako bi ovaj lokalitet postao dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma. Na ovaj način bi se omogućilo novim generacijama da uče o istoriji i antifašističkoj borbi, ali i turistima iz drugih država da uče o našoj prošlosti koja je važna i sa aspekta oblikovanja modernog crnogorskog društva. Na žalost, takvi zahtjevi su potpuno ignorisani, na komemorativnim skupovima koje antifašistička udruženja godinama organizuju, i na kojima je i CGO-a redovno učestvovao, nikada nije bilo predstavnika izvršne vlasti, što je bila takođe loša poruka.

Danas koristimo priliku da posebno odamo poštovanje Ivu Markoviću, koji je preminuo u avgustu ove godine. On je godinama bio na komemorativnim skupovima dijeleći iskustvo iz logora u kojem je bio zatočen sa svojih devet godina. Dio te njegove priče prenijeće i dokumentarni film na kojem radi reditelj Aleksandar Reljić, a koji koproducira i CGO.

Crnogorsko društvo, a posebno institucije sistema, moraju čuvati od zaborava slavnu antifašističku borbu uz poštovanje prema herojima te borbe, kao i žrtavama fašističke ideologije.

Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava