Vidljive su posljedice marginalizacije brige o mladima u društvu, a što svoju refleksiju ima i u njihovom izraženom nezadovoljstvu pravcem u kojem se država kreće, institucijama, političkim akterima, uz apatiju i izostanak aktivizma, ali i činjenicu da se prepoznaju elementi retradicionalizacije, kako kroz visoko povjerenje u vjerske zajednice, tako i druge parametre kroz koje se to kapilarno širi, ukazuju nalazi istraživanja o stavovima mladih u Crnoj Gori, koje je u okviru projekta “Djelujem – mijenjam!” Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo uz finansijsku podršku Ambasade SAD, kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Dragana Vasiljević, asistentkinja na projektima u CGO-u, istakla je da je cilj ovog istraživanja identifikacija stavova mladih u Crnoj Gori kad su u pitanju oblasti obrazovanja, zapošljavanja, tranzicije u odraslo doba, slobodno vrijeme, vrijednosti, društvenog i političkog aktivizma, ali i budućnosti, a kako bi se uticalo da politike za mlade budu efikasnije i sveobuhvatnije.
Predstavljajući dio nalaza istraživanja, Vasiljević je navela da mladi u Crnoj Gori slobodno vrijeme ispunjavaju koristeći društvene mreže, slušajući muziku, provodeći vrijeme sa porodicom ili u izlascima s prijateljima, dok je najmanje kod njih popularno volontiranje u različitim inicijativama, organizacijama ili aktivnostima u okviru omladinskih krugova, uz napomenu da velika većina njih u protekloj godini nije učestvovala u nekom vidu volonterskog rada.
“Dominantna većina mladih u Crnoj Gori, njih 73%, ima praktično sve vrijeme pristup internetu, a u prosjeku provode oko pet sati dnevno na internetu, od minimalnih sat do čak 15 sati dnevno. Internet najčešće koriste za komuniciranje sa prijateljima i rodbinom preko društvenih mreža i aplikacija i za pristup društvenim mrežama. Društvene mreže su i primarni izvor informisanja za mlade“, kazala je Vasiljević.
„Poseban segment posvetili smo i određenim navikama koje nose zdravstvene rizike i stvaraju zavisnost. Nalazi ukazuju da nešto preko 43% nikada nije konzumiralo duvanske proizvode, ali i da kumulativno 48.3% mladih u Crnoj Gori puši cigare svakodnevno ili povremeno. Dodatno, konzumiranje alkohola kod mladih je izraženije, pa tek svaka treća mlada osoba ne pije, dok preko dvije trećine (66.8%) konzumira alkohol u nekom vidu frekvencije“, navela je Dragana Vasiljević.
Kada je riječ o seksualnim navikama, kao i informisanosti i upotrebi kontraceptivnih sredstava, skoro trećina mladih u Crnoj Gori tokom seksualnog odnosa uvijek koristi kontraceptivna sredstva, dok svaka peta mlada osoba to čini ponekad, a zabrinjavajuće je da skoro 20% mladih nikada ne koristi sredstva zaštite tokom seksualnog odnosa. Istraživanje ukazuje i da je petina mlađih od 30 godina u Crnoj Gori seksualno neaktivna, ali i da preko 7% ne zna šta su to kontraceptivna sredstva.
„U odnosu prema abortusu, većina mladih (42%) smatra da je pravo žene da odluči o tome, dok 29.2% njih ne podržava abortus ni u kojem slučaju, a približan je i broj (28.9%) onih koji nemaju stav o ovoj temi,”, zaključila je Vasiljević.
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u, Željka Ćetković, predstavila je ostale dijelove istraživanja, počevši od oblasti obrazovanja i zapošljavanja.
“Mladi u Crnoj Gori, generalno uzevši, su srednje zadovoljni kvalitetom obrazovanja, a što na skali od 1 do 10, označavaju u prosjeku ocjenom – 6.42. Međutim, percepcija svakodnevnog života mladih u školi, odnosno na univerzitetu, u Crnoj Gori je drugačija. Oko 72% mladih smatra da je svakodnevni život u crnogorskom obrazovanju donekle ili veoma težak i stresan, dok 24% ovaj segment života smatra podnošljivim i ne posebno stresnim, a tek je za 4% školovanje veoma lako i oslobođeno stresa. S obzirom da se radi o starosnom periodu poslije kojeg tek dolaze teže životne etape, poput nalaženja posla i osamostaljivanja, ostaje da se vidi kako će se sa njima nositi“, ocijenila je Ćetković.
Skoro 60% mladih (između 15 i 30 godina) nije zapošljeno, a blizu dvije trećine je onih koji posao bi najradije našli u državnom (javnom) ili u privatnom/biznis sektoru. “Ogledalo crnogorske realnosti je i što tek svaka treća mlada osoba smatra da su stručnost i nivo obrazovanja ključni faktori za nalaženje posla u Crnoj Gori, dok skoro 55% cijeni da su to lična poznanstva i veze i partijsko članstvo i veze, a svaki deseti da tu udjela ima i sreća”, naglasila je Ćetković.
Da proces osamostaljenja mladih ide sporo ukazuje i podatak da oko 62% njih i dalje živi u roditeljskom domu, a tek 14% mlađih od 30 godina plaćaju rentu ili su uspjeli sami, odnosno sa partnerom, da kupe nekretninu. Ostali mladi žive u nasljeđenim kućama, u nekretninama koji su im kupili roditelji ili im najam plaća treće lice.
„U nizu ponuđenih faktora koji mogu uticati na njihov život, mladi u Crnoj Gori smatraju da je imati dobar posao najvažniji uslov za srećan lični život. Slijedi želja za životom u zemlji vladavine prava, a na trećem mjesu je ostvarivanje pojedinca u ulozi roditelja, “ dodala je Ćetković.
Kakva je neko ličnost, kao i dijeljenje zajedničkih interesovanja, su najvažniji faktori za odabir supružnika kod mladih u Crnoj Gori, dok značajno manje uzimaju u obzir materijalni status. Religijska pripadnost se kristališe kao jedna od ključnih determinanti, a interesantno je da je i iznad nekih drugih identitetskih karakteristika, poput nacionalne/etničke pripadnosti.
“U dijelu oko socijalne distance mladih prema ranjivim i marginalizovanim grupama, mladi najveću netoleranciju iskazuju ka zavisnicima od narkotika i alkohola, kao i homoseksualnim parovima i HIV pozitivnim licima. Na drugoj strani, najveći stepen tolerancije pokazuju ka penzionerima, osobama sa oštećenjem vida ili sluha ili osobama sa fizičkim invaliditetom”, navela je Željka Ćetković.
Skoro 38% mlađih od 30 godina ima jasno definisan stav da želi da napusti Crnu Goru, dok 40% to ne želi, a 22% nema još definisan stav. Kao dominantne razloge za napuštanje države navode želju za boljim životnim standardom, nepostojanje perspektive u Crnoj Gori i mogućnost lakšeg zaposlenja u inostranstvu. Istovremeno, 46% mladih vjeruje da će za 10 godina biti u boljoj situaciji nego sada, dok je 27,7% uvjerenja da će njihova situacija ostati ista kao i sada, a oko 8% je pesimista koji vide mnogo negativnije budućnost.
“Čini se da su mladi nezainteresovani za politička pitanja i političke teme, i ta zainteresovanost opada kako se širi opseg tih politika, te su tako mladi najmanje zainteresovani za globalne politike, politike na Balkanu, EU politike i politike u Crnoj Gori. Ovo prati i apatija o mogućnostima uticaja na političko odlučivanje. Tako kod 2/3 mladih preovladava mišljenje da njihov glas ili nema ili ima veoma mali uticaj na djelovanje institucija”, naglasila je Ćetković.
“Distanciranost u odnosu na političke aktere se može vidjeti i kao izraz nezadovoljstva trajućom krizom, pesimizma kad je riječ o pravcu u kojem se država kreće, ali i zabrinutosti oko pitanja korupcije, problema iz ekonomske sfere i onih koji se vežu za socijalnu nejednakost a koje prepoznaju kao najveće izazove. To refleksiju ima i u odnosu prema institucijama gdje mladi najmanje vjeruju političkim partijama i ključnim institucijama države, odnosno Vladi i Skupštini Crne Gore, a najveće povjerenje izražavaju u odnosu na vjerske zajednice, dok slijede banke i nevladine organizacije“, ocijenila je Željka Ćetković.
Podrška mladih procesu pristupanja Crne Gore EU ostaje visoka (66%), i manje od petine (18%) je onih koji su protiv tog puta, a trenutno stav o evropskim integracijama Crne Gore nema njih 16%.
Po mladima, prioritetni cilj Vlade Crne Gore treba da bude obezbjeđivanje ljudskih prava i sloboda, smanjenje nezapošljenosti, ekonomski rast i razvoj kao i poboljšanje položaja mladih.
“Nalazi opominju na vidljive posljedice marginalizacije brige o mladima u društvu, kao i da mladi imaju više lica, da nisu jednoznačni, a da je jedno od tih lica i tradicionalističko u značajnom dijelu, kao i da se identifikuje izostanak aktivizma. U tom kontekstu, ove nalaze treba gledati kao poziv da donosioci odluka djelotvorno adresiraju socio-ekonomska pitanja koja uzrokuju apatiju kod mladih, kao i želju da napuste zemlju”, zaključila je Ćetković.
Istraživanje je sprovedeno od 10. do 17. decembra 2022. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 833 ispitanika/ca starosti od 15 do 30 godina. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružila je agencija DAMAR.
Nikola Banović, asistent na projektima