Potrebno je uvesti više nastavnih tema koje adresiraju LGBTIQ prava u srednjim školama, a profesorima treba omogućiti više prostora da budu podrška LGBTIQ učenicima, poručeno je sa treninga za profesore srednjih škola o metodama podučavanja o LGBTIQ temama koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovo 23. decembra 2022, u Podgorici, u okviru projekta “LGBTIQ – Sloboda bez etiketa!”, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
Na treningu su obrađene teme ljudskih prava i diskriminacije, podučavanja o LGBTIQ temama, rad sa LGBTIQ učenicima, prevencija diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama, istorija LGBTIQ pokreta u Crnoj Gori, LGBTIQ književnost, itd. Istovremeno je predstavljen i materijal koji su treneri detaljno obradili sa učesnicima, a koji profesori u srednjim školama mogu koristiti u cilju obogaćivanja nastavnih tema za teme ljudskih prava.
Obrazovne institucije prepoznate su od strane građana/ki i samih LGBTIQ osoba kao važni akteri u afirmaciji prava LGBTIQ osoba što pokazuju istraživanja CGO-a, a istovremeno dva od tri srednjoškolaca navode da tokom školovanja nijesu dobili dovoljno adekvatnog znanja na osnovu kojeg bi formirali mišljenje o LGBT osobama.
“Pedagoško-psihološke službe u školama se uglavnom koriste kao način kažnjavanja učenika, kojima se učenici šalju kad nešto pogriješe i zgriješe, a u radu sa LGBTIQ zajednicom, jako je važan osjećaj povjerenja, pogotovo kad dođe do različitih vidova nasilja prema LGBTIQ učenicima,” naglasio je Miloš Knežević, izvršni direktor Crnogorske LGBTIQ asocijacije Queer Montenegro, koji je bio i jedan od trenera.
“Važno je zadobiti povjerenje učenika/ca jer zaposleni u školama su ti koji mogu prevenirati određene probleme kada je u pitanju diskriminacija i nasilje u školama. Potrebno je kreirati sistem podrške u školama, sa kojim i učenici/e moraju biti upoznati kako bi znali kome, kako i kada se mogu obratiti ukoliko su u problemu“, poručio je Knežević.
Katica Maksan, profesorica crnogorskog jezika i južnoslovenskih književnosti i predavačica na treningu, smatra da predrasude koje se tiču LGBT osoba počinju od najranijeg djetinjstva i da ih nose ih u sebi i roditelji i nastavnici. „Sve počinje od priče o tome šta dječaci i djevojčice treba da obuku i kojim igračkama treba da se igraju, do mišljenja o tome sa kim i kako treba da se druže i romantičnih veza koje treba da ostvare. Nastavnici, bez obzira na lične stavove, moraju da pruže podršku LGBT djeci koja su često žrtve vršnjačkog nasilja. Danas, kad ima sve više volje i načina da u obrazovanje udju inovativne metode učenja, nastavnici mogu da iskoriste ono što učenike najviše interesuje da im približe nastavni sadržaj“, kazala je ona.
„Vremena se mijenjaju i povećan je broj nastavnika/ca koji žele da nauče više o tome kako da pruže podršku svim učenicima, ali je i dalje zadatak škola i Ministarstva prosvjete da omoguće da se konstantna edukacija nastavnika nastavi, na korist cijelog društva,“ zaključila je Maksan.
„Potrebno je uložiti puno više energije sa svih strana u razbijanju predrasuda i stereotipa, kao i razumijevanja i poštovanja prava LGBTQ osoba. U tom dijelu, evidentno je da je velika odgovornost upravo na prosvjetnim radnicima, na pedagozima, svim osobama koje čine jedan vaspitno obrazovni sistem, koji provode puno vremena sa mladim ljudima i koji jesu neka vrsta autoriteta,” ocijenio je Danijel Samardžić, profesor biologije i zdravih stilovih života iz Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“ iz Budve.
“Važno je da se na institucionalnom nivou sprovode reforme koje će ići u pravcu konkretnog djelovanja, na primjer da predmet Zdravih stilova života koji obrađuje temu roda, pola i LGBTIQ prava postane obavezan, umjesto izborni, da nastavni plan premeta poput biologije, psihologije takođe zauzmu više prostora.”, podvukao je on.
Milena Jelić Šuntić, profesorica sociologije u Gimnaziji “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu, ukazuje i na druge kontekstualne probleme. „U urušenom sistemu vrijednosti i samom poštovanju ljudskih prava, nemam nikakvu iluziju, a ni nadu da će sistem to riješiti. Djeci i mladima, ali i svim LGBTQ osobama treba podrška, njihovim roditeljima treba podrška, a sistemu i državi treba reanimacija. Dok čekamo da se sistem reanimira, mi profesori, kao neko ko je u stalnim kontaktu sa mladima trebamo, možemo i moramo da pružimo podršku LGBTIQ osobama. Treba im otvoreno reći da smo tu za njih,“ kazala je ona.
Osvrćući se na govor mržnje i nasilje prema LGBTIQ osobama, ona je ukazala na značaj prihvatanja onih koji su drugačiji od većine i izbjegavanja bilo čega što može voditi nasilju. „Tako ćemo i mi biti bolji kao osobe, a oni za koje smatramo da su drugačiji bice makar malo sigurniji,“ navela je ona.
Profesori su fokusirani na praćenje nastavnih programa, orijentisani na ocjenjivanje učenika, opterećeni papirologijom, te je potrebno da se promijeni pristup sa vrha kako bi se omogućilo uvođenje više nastavnih tema koje adresiraju i LGBTIQ prava a profesorima se omogućilo više prostora da budu bolja podrška LGBTIQ učenicima, zaključeno je na treningu za profesore srednjih škola o metodama podučavanja o LGBTIQ temama.
Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo