Cijena koju plaćaju žene za visoke pozicije veća od one koju plaćaju muškarci, a to se vidjelo i u kampanji za parlamentarne izbore, na što ukazuju i nalazi medijskog monitoringa, ali i u drugim aspektima, zaključeno je, između ostalog, na prvom dijelu konferencije „Rodna ravnopravnost i mediji u izbornoj kampanji“ koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Vlade SR Njemačke.
Nj.E. Peter Felten, ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori, naveo je da su u Crnoj Gori, na određenim ključnim pozicijama žene – predsjednica Skupštine, potpredsjednica Skupštine, v.d predsjednica Vrhovnog suda, v.d. Vrhovna državna tužiteljka, pola sudija Ustavnog suda, gradonačelnica i predsjednica Skupštine Glavnog grada… Uz to je, ipak, rekao da to ne daje kompletnu sliku i da žene nijesu dovoljno zastupljene na rukovodećim mjestima u Crnoj Gori, kao i da to predstavlja širi, globalni problem. „Jako malo žena će predstavljati građane i građanke nakon ovih parlamentarnih izbora, što vidimo i po najavljenom konstitutivnom sazivu Skupštinu. Treba naglasiti da je cijena koju plaćaju žene za visoke pozicije veća od one koju plaćaju muškarci. Kao neko ko je u okviru Ministarstva vanjskih poslova radio i u oblasti zaštite ljudskih prava ističem da sva bića imaju jednaka prava koja streba da se poštuju, štite, promovišu i ispunjavaju, a što je u prvom redu odgovornost države“, kazao je Felten. On je istakao važnost uključenosti žena na svim poljima, objašnjavajući da mogu mnogo doprinijeti društvu, a da to nijedno društvo ne smije izgubiti ili odbaciti. „Gubitak svakog društva je ako žena pruža samo dio onog što može, uz ograničenja, jer društva u kojima žene u socijalnom, ekonomskom i političkom životu doprinose su mnogo plemenitija. Stoga, jednako uživanje prava je korisno za sve“, podvukao je Felten. On je mišljenja da za postizanje većeg angažovanja žena mora biti više ulaganja u obrazovanje koje neće biti zasnovano na činjenicama već i na vrijednostima i pravima. „Njemačka je usvojila feminističku vanjsku politiku koja kao sintagma nekima zvuči opasno, ali zapravo ide ka prostom cilju – istinskom radu na rodnoj perspektivi. Iako kod nas imamo sve više žena na rukovodećim mjestima, pitanja podjele poslova koja su važila ranije, a koja se vezuju za pol, ipak treba dalje sistematski rješavati“, zaključio je Felten.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, istakla je da su pitanja rodne ravnopravnosti i u ovoj izbornoj kampanji ostala na margini, kako u izbornim programima tako i u narativno izbornih listi, kao i da se procenat žena na listama uglavnom kretao oko zakonskog minimuma. Ona je ukazala i da je medijski monitoring potvrdio snažnu podijeljenost na crnogorskoj medijskoj sceni, sa primjetnim navijačkim umjesto izbalansiranim izvještavanjem. „Rodna ravnopravnost je temeljni princip modernog društva, a izborni proces i mediji imaju ključnu ulogu u njenom promovisanju. Važno je raditi na podsticajnom okruženju u kojem će se glas žena jače i jasnije čuti, i u kojem neće biti „staklenih plafona“ za žensku političku participaciju. U tom kontekstu, rodno osjetljivi stereotipi moraju biti svakodnevno suzbijani, posebno kroz političke partije i izborne procese, jer je to prostor koji u značajnom omogućava ili oneomogućava ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama odlučivanja. Kvote nisu dovoljne, a to pokazuje i novi sastav Skupštine, koji će na konstitutivnoj sjednici imati svega 21% žena”, kazala je Uljarević. Ona je podvukla na značaj kontinuirane edukacije i jačanja kapaciteta različitih aktera kako bi se mijenjala svijest o ovom pitanju. “Eliminisanje uvrijedljivog i diskriminišućeg jezika kroz medijsko izvještavanje predstavlja imperativ. Crna Gora mora biti društvo jednakih šansi, a one koji to ograničavaju moramo kao takve i označiti – kako kroz prozivanje, javno sramoćenje, ali i procesuiranje gdje god za to postoje elementi”, poručila je Uljarević.
Opšte karakteristike predizborne kampanje bile su izrazito veliki broj objava u medijima (9861 objava), što je u skladu sa velikim brojem izbornih ponuda, dominantne teme korupcija, kriminal, vladavina prava, zatim opšta politička pitanja, pa ona iz oblasti ekonomije, dok je pitanje rodne ravnopravnosti bilo slabo zastupljeno. Drugi dio kampanje imao je karakter tzv. napadačke ili negativne, neki su od ključnih nalaza danas predstavljenog medijskog monitoringa parlamentarnih izbora 2023 koji je obuhvatio kvalitativno i kvantitativno istraživanje u periodu od 11. maja – 09. juna 2023. godine. Monitoring je obuhvatio 10 televizija (TVCG, TV Vijesti, Nova M, Prva TV, Adria TV, Gradska TV, TV E, TV 7, TV A+, PINK M), 3 dnevna lista (Dan, Vijesti, Pobjeda) i 12 portala (Vijesti, CdM, Analitika, RTCG, Antena M, IN4S, Standard, Gradski, Borba, Dan, Pobjeda, Aktuelno), a sproveden je uz stručnu podršku agencije Arhimed.
Damir Nikočević, koordinator za razvoj u CGO-u, predstavljajući nalaze monitoringa istakao je da je najveći broj objava bio na portalima – sa 80%, dok je u broju objava po ka tegoriji medija među televizijama u vrhu TV Vijesti, među štampanim medijima Dan, a od portala najviše objava imao je Gradski.me.
Monitoring tim je kao posebnu oblast imao analizu pitanja participacije žena u politici, prava žena, političkog i ekonomskog osnaživanja žena, te nasilja nad ženama, a koje su, kako navodi Milica Zindović, saradnica na programima u CGO-u, bile nisko zastupljene. „Pitanja rodne ravnopravnosti i u kampanji za ove parlamentarne izbore bila su na margini, sa svega 2% objava koje su se ticale rodne ravnopravnosti. Takođe, u tom malom ukupnom narativu, samo 3% medijskih objava tokom kampanje za parlamentarne izbore 2023. stvarale su pozitivnu sliku o ženama”, ističe Zindović, dodajući da je muški glas u medijski objavama bio više od 6 puta zastupljeniji od ženskog. „Muški glas kao dominantan se pojavljuje u 64% objava u odnosu na 11% u kojima dominira ženski”, kazala je Zindović.
Tokom kampanje za parlamentarne izbore, analizirano je ukupno 655 pojedinačnih bilborda iz 21 opštine, a najviše bilborda imala je lista „Aleksa i Dritan – Hrabro se broji“ – 27.3% bilborda odnosno 179 bilborda, zatim „Zajedno za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“ 20.3% ili 132 bilborda, dok je na trećem mjestu Pokret Evropa sad – 17.4% ili 114 bilborda. U ovom dijelu analize, na čak 81,4% bilboda nije bilo nijedne ženske figure.
„Istraživanje je obuhvatilo i 220 političkih spotova u uzorkovanom periodu. U čak 56.4% spotova žene su prisutne, ali bez glasa, a uloge u spotovima najčešće su bile stereotipne – žene koje pričaju o majčinstvu, a muškarci o diplomatiji i razvoju. Ipak, suprotan primjer bili bi spotovi koalicije Mi možemo u kojima su žene prikazane na inžinjerskim i tradicionalno muškim poslovima“, navela je Zindović.
Najčešće pominjane listu u medijima su DPS koalicija – 3222, Pokret Evropa sad koalicija – 2691 I Pokret URA – 1972, dok su partije manjinskih naroda imale najmanju zastupljenost u medijima. „Dobijeni podaci jasno ukazuju na ono što je uočeno tokom predizborne kampanje, odnosno na činjenicu da se glavna politička polemika vodila među nekoliko političkih subjekata, tj. da je tzv. napadačka kampanja u najvećem obimu uočena kod medijskih istupanja nekoliko vodećih političkih subjekata (DPS koalicija, Pokret Evropa sad koalicija, bivši DF, Pokret Ura, Demokrate…). Takođe, generalni je utisak da DPS nije više jedna politička partija koja trpi negativne kritike od ostalih političkih subjekata već je takvih političkih subjekata više, prvenstveno Pokret Evropa sad koji je bio izložen izraženoj negativnoj kampanji (i generalno i dodatno vezano za slučaj „Do Kvon“), pojasnio je Nikočević.
CGO monitoring tim je zabilježio tek oko 1% praćenog sadržaja na društenim mrežama koji je tokom kampanje za parlamentarne izbore u fokusu imao pitanja rodne ravnopravnosti. „U odnosu na raniji period, uočen je manji broj mizoginih komentara, što se može pripisati činjenici da je samo jedna žena bila nositeljka liste, ali i da žene generalno nisu bile vodeća lica kampanja. Takođe, zabilježen je i znatan broj pozitivnih komentara ispod postova na društvenim mrežama, što govori o postepenom sazrijevanju i povećanom razumijevanju generalne javnosti o neophodnosti afirmacije ženske političke participacije. Posmatrano po društvenim mrežama zasebno, na Facebook-u ova pitanja su najviše komunicirali Mi možemo, Boris Mugoša, BS, SD, PzP, SNP, Forca, Nik Đeljošaj, DPS, Demos, GP URA, na Instagramu Mi možemo, SNP, DPS, SD, GP URA, BS, Albanski forum, Albanska alijansa, dok su na Twitteru u ovim temama bili najaktivniji DPS, SD, BS, LP“, kazala je Zindović.
Konferencija je nastavljena sa panelom “Žene i mediji kroz prizmu parlamentarnih izbora 2023”, na kojem su učestvovale predstavnice najjačih parlamentarnih subjekata, medija i NVO sektora.
Konferencija „Rodna ravnopravnost i mediji u izbornoj kampanji“, koja je okupila blizu 60 učesnika/ca, dio je projekta projekta „SPINoFACT 7 – Medijski monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. sa fokusom na rodnu perspektivu” koji CGO sprovodi uz podršku Vlade SR Njemačke.
Maja Marinović, saradnica na programima