Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da je stanje u prosvjeti alarmirajuće, a što potvrđuje, između ostalog i činjenica da je početak školske godine obilježen brojnim gorućim problemima o kojima dnevno dobijamo informacije. Posebno brine niz dokaza da nijesu razriješeni direktori javnih ustanova obrazovanja koji su trebali odavno biti razriješeni jer su zloupotrebljavali službeni položaj.
CGO ukazuje i ukazivaće na propuste u radu i postupanju Ministarstva prosvjete. Upravo su inicijative CGO-a pokrenule mnoge teme i pitanja odgovornosti nadležnih u obrazovnom sistemu Crne Gore. Od Ministarstva prosvjete se očekuje da sprovodi svoje nadležnosti, a od ministra kao menadžera da koordinira institucijama nad kojima je to Ministarstvo nadležno, kao i da prati nalaze nadzornog organa nad njihovim radom kako bi obrazovni sistem nesmetano funkcionisao. To nije pitanje dobre volje već obaveza po propisanom horizontalnom i vertikalnom modelu. Nepoštovanje rada i djelovanja nadzornog organa, odnosno prosvjetne inspekcije, povlači ozbiljnu odgovornost za štete koje proisteknu iz nepostupanja.
CGO podsjeća da je, shodno zakonskom okviru, do maja 2023. godine ministar prosvjete imenovao i razrješavao rukovodioce javnih obrazovnih ustanova. Primjetno je da su imenovanja išla lagano, ali da su izostala razrješenja, za koje je postajala dokazna građa o zloupotrebama službenog položaja. Javnost mora da zna zašto su brojni prijedlozi za razriješenje direktora, koje su podnijeli različiti prosvjetni inspektori uz prateće detaljne zapisnike, ostali skriveni u ladicama Ministarstva prosvjete.
Javnost je upoznata, proteklih dana, da ministar prosvjete nije htio da razriješi direktora JU Srednje pomorke škole u Kotoru, Ratka Petrovića, za ozbiljnu zloupotrebu službenog položaja. Ministarstvo je pokušalo da se opravda time da nema eksplicitni prijedlog za njegovo razrješenje, iako je to demantovao nadležni inspektor. Takođe, ni nakon medijskih objava i inicijative CGO-a Ministarstvo nije zatražilo od nadležne inspekcije dokumentaciju za razriješenje Petrovića što bi bilo logično ukoliko nije postojala namjera da se slučaj zataška.
Dalje, ministar prosvjete je ignorisao tri uzastopna prijedloga za razrješenje direktora JU Srednje elektro-ekonomske škole u Bijelom Polju, Velibora Karličića (prvi od 10. juna 2022, drugi od 31. marta 2023. i treći upućen Školskom odboru te ustanove 12. juna 2023. godine). Po dva prva prijedloga ministar je bio dužan da direktno postupi, a u trećem da se profesionalno zainteresuje. Ukoliko ministar ni ove predloge nije dobio, onda se mora otvoriti istraga i utvrditi gdje nestaje dokumentacija koja je morala biti u Ministarstvu prosvjete.
CGO ukazuje ovi prijedlozi za razrješenje po kojima nije postupljeno svjedoče o kontunuiranom kršenju člana 83, po bilo kojoj od 18 tačaka, da se radi o obligaciji ministra sa obavezujućom zakonskom snagom da postupi po tim prijedlozima da ne bi došlo do imperativa koji povlači i krivičnu odgovornost. Međutim, izgleda da je diskreciono pravo ministra da donosi odluke preuzelo primat nad zakonskim obavezama i postalo praksa, a na štetu poštovanja jasno propisanih zakonskih obaveza, bilo da su obligatornog ili imperativnog karaktera. Treba naglasiti i da su predlozi za razrješenja direktora potkrijepljeni argumentima kršenja i nepravilnosti u rukovođenju javnim ustanovama obrazovanja, a u pojedinim slučajevima i u produženom trajanju, i da se po njima mora postupati, odnosno da se ti direktori moraju razrješavati.
Posljednje reagovanje Ministarstvo prosvjete na ovu temu kroz navodna „objašnjenja“ inkriminiše upravo ministra i Ministarstvo, a dodatno šalje opasnu i pogrešnu poruku i školskim odborima, čija je sada nadležnost da imenuju i razriješavaju direktore, kako da se odnose prema prijedlozima prosvjetne inspekcije za razrešenje direktora koji argumentuju kršenja i zloupotrebe. Ovo može otvoriti i pitanje nekih drugih vrsta odgovornosti, a posebno onih koje se odnose na štetu koju takvi direktori proizvedu.
CGO naglašava i da se ne može diskriminatorno odlučivati po prijedlozima prosvjetne inspekcije, pa onda kada kršenja nadležnima odgovara razriješavati rukovodioce, a u slučajevima kada su interesi drugačiji ne sprovoditi razriješenja.
CGO apeluje i da se Odsjek za prosvjetnu inspekciju, koji radi u okviru Upravi za inspekcijske poslove, ojača dodatnim kadrom sa integritetom. Takođe, CGO očekuje od novih prosvjetnih vlasti, kada se formira nova Vlada, da Ministarstvo i ministar budu podržavajući za rad prosvjetne inspekcije, umjesto što ignorisanjem njihovih rezultata diskredituju i obesmišljavaju rad prosvjetnih inspektora.
Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica