Tranziciona pravda i sučavanje sa prošlošću su među ključnim segmentima procesa demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, održanog u Petrovcu od 7. do 10. marta 2024. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje, koji je omogućen kroz regionalni projekat Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Kroz ovaj program, studenti/kinje, mladi istraživači/ce i oni koji tek grade svoje profesionalne karijere, imali su priliku da uče o konceptu tranzicione pravde, suočavanju sa prošlošću u domaćem i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90ih, načinu na koji se ova pitanja adresiraju kroz međunarodno humanitarno pravo, ulozi medija u procesu tranzicione pravde u Crnoj Gori i regionu, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, ali i o kulturi sjećanja i antiratnim pokretima u Crnoj Gori. Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari i novinari/ke. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija Politička volja kao impuls ili prepreka suočavanju sa prošlošću, na kojoj su govorili poslanik Skupštine Crne Gore i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović, potpredsjednik Bošnjačke stranka, Jasmin Ćorović, i potpredsjednik Mladih Crne Gore DPS-a, Andrija Klikovac. Takođe, izlaganje je imala i Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
“Škola tranzicione pravde je vrlo korisno iskustvo koje mi je pružilo dublje razumijevanje procesa tranzicione pravde i njenog značaja u postkonfliktnim društvima. Smatram da je važno da se organizuju ovakvi seminari s obzirom da u školama nemamo priliku da čujemo nešto iz ove oblasti,” navodi Sara Arifović, jedna od učesnica.
Sličan utisak dijeli i Andrea Eraković. “Ovo je bilo odlično iskustvo, a prije svega inspirativno. Pružila mi se mogućnost da dublje istražim činjenice o ratnim zločinima 90ih godina. Proces tranzicione pravde i kultura sjećanja u crnogorskom drustvu predstavljaju kompleksnu temu o kojoj ne govorimo dovoljno, a trebali bi kako se zločini nikada više ne bi ponovili,” poručuje ona.
“Škola tranzicione pravde je odlična prilika da se mladi upoznaju sa slučajevima ratnih zločina na prostoru Crne Gore. Slušajući uvažene predavače saznao sam mnogo važnih stvari, ali o njima jedva da se govori u našem društvu. Drago mi je da ovo neće biti posljednja škola ove vrste u organizaciji CGO-a, te da će još mladih imati priliku da unaprijede svoje znanje vezano za ratove 90ih, ” kaže Balša Knežević u refleksiji na ovaj program.
“Moj utisak je da su učesnici odabrani jako pažljivo i da su svi bili vrlo zainteresovani. Možda i zato sto im je ovo bila jedna od retkih prilika da slušaju o ovim stvarima, ali su bili stvarno uviđavni, pažljivi i spremni da čuju i da daju svoje mišljenje, što je, takođe, značajno danas. Treba ih podsticati da oni sami promišljaju i diskutuju, a ne da im mi stalno nesto serviramo,” kazala je Jelena Krstić, zamjenica direktora Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, koja je imala izlaganje o suočavanju s prošlošću kao regionalnom izazovu i mehanizmima odgovora.
Filip Kuzman, istoričar, koji je govorio o antiratnim pokretima na području Crne Gore tokom 90ih, takođe, cijeni da je Škola korisna kako za suočavanje s prošlošću, tako i za budući razvoj društva. “Ovo je dobra prilika da se mladi upoznaju sa nekim svijetlim tačkama domaće istorije u jednom mračnom vremenu, ali i da budu promoteri tog znanja među svojim vršnjacima,” naglašava on.
„Škola tranziciona pravda je od suštinskog značaja za razvoj kritičke svijesti mladih o događajima iz ratova 90ih, kompenzujući nedostatak zvanične nastave o ratovima na području bivše SFRJ, koji je doveo i do neutralnosti i nezainteresovanosti mladih za ove teme. Ovakvi programi vraćaju to interesovanje i pružaju objektivno i inkluzivno obrazovanje mladima o prošlim događajima u nadi da se oni neće ponoviti,” smatra Bojana Malović, koordinatorka u Akciji za ljudska prava (HRA) i jedna od predavačica.
“U zemlji koja se nije suočila sa ratnom prošlošću, u kojoj su kontrolu nad obrazovanjem decenijmama imali oni koji su ispisali ratne stranice Crne Gore, a o kojima se danas mahom ćuti, dok paralelno u javnom diskursu ne nedostaje istorijskog revizionizma i ideologije 90ih, Škola tranzicione pravde koju organizuje CGO od velike je važnosti. Zadovoljstvo je vidjeti mlade ljude koji su danas spremni da uče o procesu tranzicione pravde, suočavanju sa prošlošću i ostalim za ovo društvo izuzetno važnim temama,” ocjenjuje Milena Perović, novinarka i direktorka nedjeljnika Monitor, koja je, tokom Škole, dala osvrt na ulogu medija u izvještavanju o ratnim zločinima.
Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kada će učesnici/e imati studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.
Maja Marinović, saradnica na programima