Nema demokratije bez multikulturalnosti i interkulturalnosti

Politički ambijent umnogome doprinosi gradnji ili razgradnji multikulturalizma i demokratije. Demokratija i multikulturalnost počivaju na različitostima u pogledu kulture, društvene zbilje i politike, a sve to treba da se objedini pod kišobranom građanske, pristojne, kulturne Crne Gore,” poručeno je sa konferencije “Prepreke i izazovi u izgradnji multikulturalnog i interkulturalnog društva” koju je organizovao Centar za građansko obrazovane (CGO), uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine Crne Gore, istakla je da Crna Gora predstavlja sjajan primjer kako različite kulture, religije i tradicije mogu koegzistirati i činiti državu bogatijom. “Međutim, suočeni smo sa brojnim izazovima i preprekama u izgradnji zdravog multikulturalnog i interkulturalnog društva. Među njima su predrasude, stereotipi, netolerancija, kao i ekonomske i socijalne razlike koje često produbljuju podjele među različitim zajednicama, narušavaju društvenu koheziju i usporavaju proces integracija”, naglašava Popović. Ona je apostrofirala značaj obrazovanja. “Edukacija je temelj svake zajednice i društva. Zato je potrebno unaprijediti obrazovni sistem kako bi se promovisala interkulturalna pismenost, razumijevanje i poštovanje raznolikosti od najranijeg uzrasta,” ocijenila je ona. Popović je istakla i ulogu institucija, medija i civilnog društva.  “Institucije su  ključne u promovisanju prava manjinskih zajednica i osiguravanju potpune integracije. Mediji moraju biti odgovorni i promovisati pozitivne primjere, dok NVO mogu doprinijeti kroz različite projekte koji promovišu međusobno razumijevanje”, poručila je ona.

Emir Dacić, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, naglasio je važnost učešća predstavnika Skupštine koja je osnivač Fonda. “Fond je osnovan s ciljem podrške aktivnostima značajnim za ostvarivanje prava i očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta. Crna Gora je bogata raznolikostima, što nam daje obavezu da ih čuvamo i unaprijeđujemo, te da društveno odgovorno doprinosimo njihovom očuvanju“, kazao je on. Dacić je naveo da je Fond od svog osnivanja podržao preko 25,000 projekata, uključujući, između ostalog, i podršku štampanim medijima koji izlaze na jezicima manjinskih naroda. Ovo je značajno u dijelu očuvanja bogatstva koje je danas tema, čemu i ovaj projekat doprinosi u stvaranju pozitivnog ambijenta,” zaključio je Dacić.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, podsjetila je na nalaze istraživanja CGO-a koji ukazuju da su ispod narativa o multikulturalnosti su brojne distance i predrasude koje treba da probude ozbiljnu zabrinutost.Pri tom, nalazi istraživanja opominju i da se pripadnici manjinskih zajednica sve više povlače u svoje krugove, a što indicira na neki vid osjećaja ugroženosti”, kazala je ona. “ Oblikovanje društva u kojem multikulturalnost živi nije zadatak koji se može ostvariti preko noći. To je kontinuirani proces koji zahtijeva posvećenost svih nas – od pojedinaca, preko civilnog sektora, do institucija. To zahtijeva i fokus na promociji dijaloga, modernizaciji nastavnog procesa koji bi morao afirmisati multikulturalnost, kao i podršku inicijativama koje doprinose povezivanju različitih zajednica, a kako bi se promovisalo bogatstvo i raznolikost našeg društva“, naglasila je ona.

“Kultura je stil i način života, a pitanje identiteta intimno osjećanje pripadnosti jednoj grupi…Razlika je u tome što multikulturalizam prihvata razlike, dok nas interkulturalizam približava jedne drugima,”  kazao je u prvom dijelu panela Seid Hadžić, poslanik Pokreta Evropa sad, govoreći o konceptu multikulturalnosti i ističući da je multikulturalnost prvi korak ka interkulturalnosti.

Hadžić je podvukao i važnost kulture pamćenja. Moramo imati kulturu pamćenja i izvući pouku iz prošlosti. Građansko uređenje države znači stvaranje ambijenta u kojem možete izraziti sebe i biti jednaki. Ne postoje rezolucije koje ja neću podržati. Želim da sve što ima rezolucije u našoj državi pobrojimo u jednu i krenemo da pravimo moderno društvo lišeno predrasuda, jedno građansko drustvo bez kojeg nemamo budućnosti,” naglasio je Hadžić komentarišući prijedlog Rezolucije o Jasenovcu koje je u skupštinskoj proceduri.

“Crna Gora je multikulturalna država, što se može pripisati različitim kontekstima koji su formirali različite kulturne grupacije,” rekao je Damir Gutić, poslanik Bošnjačke stranke, naglašavajući da ima još dosta da se radi u dostizanju istinskog multikulturalnog sklada u Crnoj Gori.

On je kao pozitivnim ocijenio nedavno glasanje Crne Gore o Rezoluciji u Srebrenici u UN.

“Prošlost je bila raznovrsna, a događaji u zadnjih 30 godina ne smiju biti zaboravljeni. Crna Gora nije bila u ratnom sukobu, ali je država propustila da se bavi zločini poput Deportacija, zločina u Štrpcima, Bukovici i Kaluđerskom Lazu. Crna Gora, i kao nasljednica zajedničke države, mora učiniti sve da zločinci budu privedeni pravdi. Ova četiri zločina su tamna mrlja na obrazu Crne Gore i sudski i tužilački organi moraju obnoviti procese i riješiti ih osuđujućim presudama, pružajući pravdu za nastradale,” zaključio je Gutić.

“Svi želimo da sačuvamo svoj identitet, ali pripadnost jednom zajedničkom identitetu može ga ugroziti. Dok god se susrijećemo sa stereotipima nešto nije u redu,” rekao je Nikolla Camaj, poslanik Albanskog foruma, navodeći da je velika odgovornost na političkim partijama.

Manjine su doprinijele da Crna Gora bude dobar primjer multikulturalizma. Naša dobra volja da živimo u Crnoj Gori i izgradimo zajednički identitet povezan sa imenom Crne Gore iskazana je 2006. godine,” kazao je i naglasio da lideri moraju raditi na zaživljavanju multikulturalizma tako da se niko ne osjeća ugroženo i da se prihvatanje odvija u svim sferama.

On je ocijenio da je podrška države Crne Gore Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u UN bila neophodna. “Odnos onih koji negiraju i veličaju zločine pravi razliku između Srebrenice i Jasenovca. Međunarodne institucije su te koje će odrediti imena zločina, ali za svaki zločin i svaku žrtvu vrijedi imati rezoluciju i suočiti se s prošlošću,” zaključio je Camaj.

Nikola Rakočević, poslanik DPS-a, istakao je važnost inkluzivnog pristupa u rješavanju problema. “Imali smo probleme i užase rata 90ih, ali Crna Gora je uspjela sačuvati mir i nadograditi građansku i multietničku supstancu, što je vodilo do značajnih dostignuća, poput obnove nezavisnosti, dobrih spoljno-političkih prioriteta, ali i određenih ekonomskih uspjeha,” rekao je Rakočević.

Dodao je da ga brine trenutni ambijent koji ne doprinosi multikulturalnom povezivanju, a već je doveo i do konfrontiranja sa susjedima. “UN je predložio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici iz više razloga, od kojih je ključan  – nestabilnost u regionu, koja se prenosi na Evropu, a produkuje se državnim politikama koje negiraju genocid,” izjavio je Rakočević.

Da je tada postojao termin genocid, Jasenovac bi bio označen kao takav. Taj zločin zaslužuje osudu u svakom vremenu. UN nije predložio rezoluciju o Jasenovcu zato što niko normalan ne negira da se tamo dogodio zločin, uključujući i državno rukovodstvo Republike Hrvatske,” ocijenio je on.

Događaj je okupio oko 50 predstavnika/ca institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju multikulturalizma i interkulturalizma u crnogorskom društvu.

Konferencija je završni dio projekta “Obrazovanjem do multikulturalnog društva”, koji sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Maja Marinović, saradnica na programima