Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom danas objavljenog komentara komesara za ljudska prava pri Savjetu Evrope Nilsa Muižnieksa o uspostavljanju pravde i pomirenja u zemljama bivše Jugoslavije, podsjeća da obezbijeđenje pravde za žrtve i suočavanje sa ratnom prošlošću moraju biti prioritet u procesu demokratizacije postjugoslovenskih društava.
U komentaru (Justice and reconciliation long overdue in the Balkans) je ocijenjeno da i 20 godina nakon ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije naslijeđe nasilja još uvijek lebdi nad regionom. Zvanična statistika pokazuje da se više od 12 000 ljudi vodi kao nestalo, 423 000 izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, a oko 20 000 ljudi su još uvijek apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu. Pored toga, najmanje 20 000 žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još uvijek nije dobilo adekvatnu podršku, što, kako je ocijenio, komesar Muižnieks, u kombinaciji sa nekažnjivošću za ratne zločine, ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.
CGO, u samostalnim akcijama ili sa partnerima, već godinama ukazuje na rizike koje nosi sistemsko nesuočavanje sa prošlošću, kao i odugovlačenje i obesmišljavanje sudskih procesa u slučajevima ratnih zločina. Ratni ratni zločini ne zastarjevaju, i bez obzira koliko dugo ih gurali pod tepih, neriješena pitanja iz ratnih devedesetih se uporno vraćaju. Stoga je neophodno izgraditi jake mehanizme, koji će učiniti da se sadašnje, ali i buduće, generacije konačno oslobode teškog bremena ratne prošlosti koje opterećuje naše i društva regiona decenijama.
U komentaru se, takođe, navodi da države u regiji imaju i moralnu i zakonsku obavezu da rasvjetle sudbine nestalih lica, izvedu pred lice pravde počinitelje svih zločina, ali i kontinuirano pružaju podršku onima koji su najviše stradali. U tom procesu neophodna je jaka regionalna saradnja, koja se, bez obzira što su načinjeni neki vrlo bitni koraci ka djelotvornom dijalogu i pomirenju među državama, mora konstantno unaprijeđivati. Pored država, važnu ulogu imaju i drugi subjekti, među kojima komesar Muižneks ističe i inicijativu za REKOM, čiji je cilj utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima ocjenjujući da je ova inicijativa je unaprijedila među narodima u regiji shvatanje procesa pomirenja.
On zaključuje da se proces suočavanja sa prošlošću na zapadnom Balkanu više ne može odgađati, jer pomirenje mora doći kroz pravdu, a CGO će u ovom kontekstu nastaviti da zagovara osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM) ali i da insistira na procesuiranju svih slučajeva ratnih zločina i zadovoljenju pravde za žrtve, kao jedinom putu ka obezbjeđivanju trajnog mira i stabilne budućnosti.
Mirela Rebronja, koordinatorka programa