Javno obećaju a kasnije ne dostavljaju podatke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo ukazuje na problem netransparentnosti organa državne uprave, posebno Ministarstva finansija koje se, nakon obavljivanja preliminarnog izvještaja CGO-a “Koliko su rukovodioci u organima državne uprave zaradili u 2012”, oglasilo 28. jula 2013. u medijima sa obećanjem da će u najkraćem roku dostaviti informacije CGO-u kada je u pitanju visina novčanih zarada rukovodećih lica u tom organu. No, i nakon više od 20 dana takve informacije nijesu dostavljene CGO-u. Time ovo Ministarstvo zadržava svoju poziciju, iz navedenog istraživanja, jednog od najzatvorenijih organa. Dodatno, pokazuje se i kao organ koji javno daje jedna obećanja, a u praksi drugo sprovodi.

Projekat “Koliko su rukovodioci u organima državne uprave zaradili u 2012?” osmišljen je u okviru potprograma Centra za građansko obrazovanje (CGO) Odgovornost i transparentnost vlasti sa ciljem da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore. S tim u vezi, specifični cilj ovog projekta bio je utvrđivanje visine novčanih iznosa koji su rukovodioci u organima državne uprave ostvarivali za vrijeme obavljanja svojih dužnosti tokom 2012, kao i bilo kakvih drugih dodatnih nadoknada za isti period a na teret budžeta Crne Gore. Te podatke je CGO prikupio, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u period od 3. juna do 25. jula 2013, a objavio na konferenciji za medije 26.jula 2013. Samim projektom je inicijalno obuhvaćeno 45 državnih organa, od kojih 7 nije pružilo tražene informacije.

Ministarstvo finansija, Ministarstvo prosvjete i sporta i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, nijesu dostavili nikakve odgovore, čime su se pozicionirali na tzv. “crnu listu” transparentnosti, skrivajuće sve tražene informacije.

Ministarstvo nauke, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pravde, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo bez portfelja su dostavili odgovore, ali nerijetko neblagovremeno ili nepotpuno.

Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavljaju najažurnije organe državne uprave jer su u predviđenom zakonskom roku i precizno dostavili tražene informacije, pozicionirajući se na tzv. “bijelu listu”, kad je riječ o ovom istraživanju.

Drugi organi državne uprave, u većini slučajeva, poštovali su zakonske odredbe dostavljajući blagovremeno i sadržinski kvalitativno tražene informacije. Dobijeni podaci uključivali su precizne mjesečne ili godišnje neto naknada svih rukovodećih lica za 2012, uz organizacionu strukturu datih državnih organa, ali i prateće nadoknade ako ih je bilo.

U toku 2012. rukovodećim licima organa državne uprave (38 od 45 organa za koje su dobijeni podaci – ministarstva, uprave, direkcije, agencije, zavodi i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore) na ime dobijanja godišnjih neto zarada i drugih naknada po bilo kojem osnovu ukupno je isplaćeno 2 446 745 € po osnovu podataka koje je CGO prikupio u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. U ovu sumu ne spadaju prihodi sedam organa državne uprave - tri ministarstva (Ministarstva finansija, Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva saobraćaja i pomorstva) i četiri uprave (Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Uprava za igre na sreću, Uprava za nekretnine i Uprava za mlade i sport) koji nijesu dostavili tražene informacije, uz različite vidove izbjegavanja istih, čime su limitirali ovo istraživanje u sveobuhvatnosti. Imajući u vidu da se radi o velikim ministarstvima, ali i nekim od uprava realno je pretpostaviti da je gore navedena suma koja predstavlja ukupni zbir dobijenih podataka značajno veća.

Takođe, kasnija reagovanja koja su nastala nakon objavljivanja ovog istraživanja ukazuju da je do danas ostalo javnosti nepoznato koliko neki ministri zapravo zarađuju http://cgo-cce.org/2013/08/03/mnogo-nejasnoca-koje-traze-odgovore-nadleznih-institucija/#more-4596

U organima državne uprave, u značajnom broju slučajeva, ne postoji svijest o svrsi i značaju Zakona o slobodnom pristupu informacija, obaveznosti poštovanja istog, kako u rokovima koje propisuje, tako i u sadržaju. Utisak je da mnogi državni organi nemaju ni minimalan osjećaj odgovornosti kad je riječ o poštovanju ovog zakona. Posebno je zabrinjavajuće da se o ovaj zakon oglušuju neka od najvećih ili sistemski najvažnijih ministarstava poput Ministarstva finansija, Ministarstva prosvjete i sporta, i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ali i značajnih organa uprave.

Nalazi ukazuju na svjesno odabrani netransparentni pristup, koji je kod nekih organa kontinuirano prisutan, otvarajući prostor za zabrinutost o stepenu poštovanja drugih zakona od istih organa državne uprave. CGO cijeni da bi bilo korisno kada bi NVO i mediji pravili «crne» i «bijele» rang liste postupanja po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od strane organa državne uprave, kako bi se uticalo na veći stepen njihove otvorenosti, ali i odgovornosti nadležnih rukovodilaca koji nijesu plaćeni od novca poreskih obveznika da bi informacije skrivali od građana i građanki i kršili zakone, već da bi radili u javnom interesu.

Čak i površnim poređenjem sa načinom postupanja organa državne uprave u Crnoj Gori tokom 2012. i 2011, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, sa identifikovanom praksom u 2013. odnosno otvorenošću, brzinom i kvalitetom informacija koje su se po istom principu u ovoj i u prethodne dvije godine dobijale, CGO stiče utisak da se organi državne uprave zatvaraju prema javnosti, da pokazuju veći stepen ignorisanja zakona koji ih obavezuju na transparentnost ali i netrpeljivosti kada je riječ o komunikaciji čiji je cilj dobijanje informacija od javnog značaja.

Konstatovanje negativnog trenda u transparentnosti državnih organa, u kontekstu daljeg napretka Crne Gore ka Evropskoj uniji, zabrinjava i svakako dovodi u pitanje istinsku posvećenost Vlade Crne Gore ovom procesu koji Crnoj Gori treba da donese i kvalitet u dijelu uspostavljanja vladavine prava, a što uključuje dosljedno poštovanje zakona prije svega od onih koji zakona pišu i usvajaju. Dodatno, ovakvo «zatvaranje» organa državne uprave nije ni dobra poruka ukupnom procesu saradnje Vlade i civilnog sektora, jer se ta saradnja ne može svoditi samo na informativno-obrazovne programe, odnosno ona mora postojati i kad je u pitanju razmjena informacija, ma kako se one ponekad činile osjetljive organima državne uprave.

Vladimir Vučković, Asistent na programima