Mladi u Crnoj Gori još uvijek ne utiču dovoljno na procese donošenja odluka, a da bi se to promijenilo, pored sistemske i institucionalne podrške, potrebno je i da sami mladi budu proaktivniji, zaključeno je danas na završnoj konferenciji „Aktiviraj me!“, koju je Centar za građansko obrazovanje organizivao u okviru istoimenog projekta uz podršku Ministarstva sporta i mladih.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, podsjetila je da CGO od svog osnivanja intenzivno radi sa mladima. “Naša je namjera da pitanja mladih i omladinskih politika držimo stalno u javnom diskursu, jer one nijesu dovoljno ni kvantitativno ni kvalitativno prisutne. Naime, mladi u Crnoj Gori još uvijek nijesu prepoznati kao društveni kapital već se više tretiraju kao društveni dekor, ostajući na margini procesa odlučivanja a sistemski odgovor izostaje. Posljedično, ne treba da nas iznenadi, ali treba da nas zabrine, činjenica što mladi zbog nepovoljnog statusa u društvu imaju sve veću želju da napuste Crnu Goru u potrazi za boljim mogućnostima za sebe“, ocijenila je ona. Ona je navela i da „nema zvaničnih podataka o migracijama mladih što šalje dodatnu poruku da crnogorske institucije ne prepoznaju ovaj problem kao prioritetan“ i podsjetila na raniji apel CGO-a da se kreira baza podataka o broju mladih koji su napustili zemlju, motivima tih odlazaka i tome što ih može mlade vratiti, odnosno što može zaustaviti odliv mozgova. Uljarević je zaključila i da je vrijeme da se narativ i pristup prema mladima mijenjaju i da se ističu modeli na koje se mogu ugledati.
Nenad Koprivica, generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, infomisao je da je od svog osnivanja Ministarstvo izdvojilo za projekte omladinskih organizacija preko 800,000 EUR. „Pitanje mladih je multisektorsko i tiče se više ministarstava, ali i cijelog društva. No, velika odgovornost je i na mladima koliko će da učine za sebe i da izaberu put aktivizma. Formiranje Ministarstva sporta i mladih dokaz je i da su mladi visoko na listi prioriteta Vlade. Podsjetio bih ih i da je Crna Gora predvodnik na regionalnom nivou kad je riječ o mladima, u smislu ispunjavanja svih uslova koji su bili neophodni za formiranje regionalne kancelarije za saradnju mladih – RYCO“, istakao je on. Koprivica je ocijenio i da je važno razlikovati radnu i obrazovnu mobilnost od percepcija i želja mladih da se obrazuju i da idu. On je predstavio i ključne programe Vlade koji su naminjeni mladima ili otvoreni za mlade, poput programa aktivne politike zapošljavanja koji obuhvata i mjere profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja mladih osoba sa invaliditetom, osposobljavanja za samostalan rad namijenjen mladima sa srednjom stručnom spremom, kreditiranja mladih u biznisu, kreditiranja visokoškolaca koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica radi osnivanja malih i srednjih preduzeća, subvencija za otvaranje novih radnih mjesta, podrške mladim poljoprivrednicima, programa stručnog osposobljavanja, savjetovališta za mlade, konkursa za finansiranje naučno istraživačke i inovativne djelatnosti, Evropsku omladinsku karticu, itd.
Aleksandar Rakočević, šef Biroa rada Podgorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, pojasnio je da se Zavod, shodno zakonu, bavi aktivnostima koje pripremaju mlade ljude za posao, pružajući im informacije sa tržista rada i pomažući da se otkloni disbalans u kvalitetu radne snage kroz aktivne mjere zapošljavanja koje utiču na svakog pojedinca. „Trenutno na našoj evidenciji imamo 16,94% mladih nezapošljenih lica (do 30 godina). Nezapošljena su lica koja su bez posla a u tom momentu sposobna za rad, koja žele da rade i nemaju neke druge planove kao što su usavršavanje, putovanje“, specificirao je on. “Za srednjoškolce će uskoro biti dva programa. Jedan od njih je pripravnički staž, gdje će Zavod finansirati njihove zarade kako bi u tom periodu niske produktivnosti uslijed nedostatka iskustva nadomjestili tom poslodavcu troškove i dali mu priliku da on tog radnika ostavi kasnije da radi kod njega. U toku je i novi poziv za osposobljavanje visokoškolaca, u okviru kojeg od 3500 do 4000 visokoškolaca koji svake godine imaju priliku da u realnom okruženju steknu nivo praktičnih znanja za samostalan rad”, najavio je on.
Ivana Vujović, predsjednica Upravnog odbora NVO Juventas, govoreći o širem stanju građanske svijesti i vrijednosti mladih, podsjetila je da je „riječ o mladima koji su rođeni od 1990ih pa nadalje, odnosno u periodu snažnih turbulencija, rata, siromaštva, izbjeglištva, sloma jednog sistema i nedovršenog procesa izgradnje drugog a što je sve uticalo i na njihovo formiranje“. Ona je mišljenja da mladi treba da budu fleksibilni, nesputani i aktivni u svojim zajednicama. „Razlog odlaska mladih je nedostatak novca kojim mogu da rješavaju svoje stambeno pitanje, ulažu u kulturne, zabavne, rekreativne sadržaje“, rekla je ona. Ona se osvrnula posebno i na značaj obrazovanja. “U obrazovanju postoje strategije koje mogu dovesti do poboljšanja, ali se čini da se ne sprovode do kraja. Tako recimo predmeti Građansko obrazovanje, Medijska pismenost i Zdravi stilovi života, iako su važni i umjesto da zavise od potreba učenika, više zavise od uklapanja u norme profesora i ostaju zanemareni“, ocijenila je ona.
Dina Abazović, koordinatorka MAYA (Crnogorska-američka asocijacija omladinskih alumnista), istakla je korisnost rada na projektima koji se tiču promovisanja volonterizma, kao i društvene angažovanosti i navela da je neophodno ohrabrivati i motivisati mlade kako bi se oni sami pitali o stvarima koje ih se tiču. Ona je podijelila svoje iskustvo. „Pohađajući američku srednju školu, primijetila sam ogroman broj mogućnosti koje mladi tamo imaju i koriste. Tamo je razvijen duh volonterizma, što kod nas nije slučaj. Ovdje preovlađuje stav da je volontiranje beskorisno, a to nije tačno jer mi kroz volonterske akcije možemo mnogo učiniti. Debate, akcije uređenja i druge aktivnosti u kojima sam učestvovala su mi pomogle da porastem, omogućili su mi i da proširim značenje volonterizma među mojim prijateljima u rodnom gradu Baru. Ja sam se u tome osjećala jako dobro, jer sam uradila nešto što je značajno i za moju zajednicu“, kazala je Abazović. Ona je ohrabrila mlade da budu aktivni i istakla prednosti neformalnog obrazovanja koje pružaju nevladine organizacije a koji mogu biti i njihovi prvi koraci ka stvaranju pozitivnih društvenih promjena.
Nina Marković, novinarka TV Vijesti, ocijenila je da je ključ i u proaktivnosti mladih. „Mislim da i mladi moraju biti aktivni, da se moraju informisati i prije svega raditi na sebi, da ne trebaju odustajati jer upravo primjeri mladih koji su učesnici ove konferencije dokazuju da ne morate uvijek imati dobra leđa i oslanjati se na kume, strine, tetke itd. već da možete nešto sami pokrenuti. Mi smo svjesni situacije u našoj zemlji, ali možemo se svi zajednički potruditi da ona bude bolja i to jednostavno ne bi smjelo da nas demotiviše“, poručila je ona. Ona je navela da i ostali akteri imaju svoje uloge, pa da bi poslodavci morali imati više sluha za mlade i pružiti im priliku da pokažu svoje znanje i vještine, jer će to i mladi cijeniti. Posebno se osvrnula na svoje iskustvo kroz projekat CGO-a „Znanje i vještine za posao“, kroz koji je i dobila posao u TV Vijestima. Takođe, predsatvila je i primjer Poljske kao inspirativan za crnogorske donosioce odluka u smislu unaprjeđenje mogućnosti za mlade.
Milo Radulović, osnivač i izvršni direktor start-upa MARLEQ, pričao je o svom bogatom studentskom i radnom iskustvu u zemlji i inostranstvu. „Poslije pet godina rada u inostranstvu, morao sam da se vratim u Crnu Goru. Jako je teško doći do posla u EU, ali ne znači da nije moguće iako je neophodno više raditi od lokalnih studenata. Zato je moj savjet mladima koji žele promjene da se pokrenu i apliciraju ukoliko očekuju neki rezultat, a ne da čekaju, “ kazao je on. On je, takođe, istakao lošu klimu u Crnoj Gori za razvoj start up-a. Kao pozitivan primjer podrške mladima u cilju donošenja dobrih odluka u izboru studija naveo je Švedsku u kojoj postoji praksa rada godinu dana nakon srednje škole i razvijanja afiniteta prema određenoj oblasti, pa kasnije studiranja i usavršavanja u tom polju. Radulović je mišljenja da mladi imaju mnogo razloga da ostanu i rade u Crnoj Gori, ali navodi da razumije i one koji žele da odu.
Vuk Vujisić, pokretač kampanje „Neću da idem“ ukazao je da odlazak mladih nije sporan kada su to njihova interesovanja, želje za upoznavanjem drugih sredina, rada u njima, usavršavanja, već da problem predstavlja njihov odlazak iz ekonmskih razloga. „Veliki je problem i to što naša država, ali i druge u regionu, ne vode evidenciju o mladima koji napuštaju državu iako se radi o najznačajnijem resursu“, rekao je on. On je pojasnio da cilj kampanje „Neću da idem“ nije da zaustavi mlade kada žele da odu iz Crne Gore, jer nema argumenata za zadržavanje ako je situacija loša, već da radi na unaprijeđenju uslova. „To podrazumijeva i obrazovanje o demokratiji i ljudskim pravima i u srednjim školama, što mi sad nemamo. Mnogi srednjošskolci ne znaju kako sistem fukncioniše. Jedino ljudi koji su povučeni ličnim aktivizmom i koji su bili u programima nevladinih organizacija bivaju aktivniji u društvu, a to je jako mali procenat mladih“, kazao je Vujisić. On se osvrnuo i na problem kasnog osamostaljivanja navodeći da je stambeno pitanje jedno od ključnih za mlade i da će tu biti i fokus kampanje.
Konferencija je okupila oko 50 mladih ljudi, predstavnika nevladinih organizacija i institucija koje rade sa mladima, a na kraju su dodiljene i diplome polaznima Škole mladog liderstva, koja je bila sastavni dio ovog projekta.
Maja Marinović, asistentkinja na projektima