Poštovanjem ljudskih prava do boljeg društva

Od 24. do 27. septembra 2020. godine, Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, u Andrijevici, organizovao rad XXV generacije Škole ljudskih prava koju je uspješno završilo 21 srednjoškolaca/ki iz 13 crnogorskih opština.

Poštovanjem ljudskih prava do boljeg društva

Četvorodnevno interaktivno učenje o ljudskim pravima imalo je za cilj da približi mladima savremeni koncept, istorijat i razvoj ljudskih prava, mehanizme za zaštitu od diskriminacije i drugih kršenja ljudskih prava, uz osvrt na najmarginalizovanije grupe a posebno na LGBTIQ i dekonstrukciju predrasuda i stereoptipa koji ograničavaju njihovu punu inkluziju. Program je akcentirao i vršnjačku interakciju, prevenciju radikalizacije i nasilnog ekstremizma. Rad se odvijao kroz kombinaciju predavanja, radionica, projekcija filmova, „žive biblioteke“, grupnih vježbi, debata i zajedničkih diskusija.

Predavačica na Školi i izvršna direktorka Pedagoškog centra Crne Gore, prof. dr Biljana Maslovarić, koja je polaznicima Škole približila pojmove vršnjačke edukacije i vršnjačkog nasilja, ocjenila je da je pandemija korona virusa donijela i porast nasilja kojim su osobito pogođene  najranjivije grupe, poput djece, mladih i žena. „U tom smislu, svi imamo dužnost, a naročito je djelovanje nevladinih organizacija važno, da u sadejstvu sa obrazovnim institucijama budemo dodatno usmjereni ka rješavanju tih posljedica i odbrani od diskriminacije i nasilja,“ kazala je ona. Ona je naglasila i značaj permanentne edukacije. „Izuzetno cijenim napore CGO-a da utiče na rješavanje ovih i ostalih devijantnih oblika društvenih problema, a Škola ljudskih prava je jedan od tih poželjnih modela“, zaključila je Maslovarić.

Poštovanjem ljudskih prava do boljeg društva

Predavač na Školi, Petar Đukanović iz Pravnog centra Crne Gore podsjetio je da zaštita i unaprjeđenje ljudskih prava ne zavise samo od dobrog zakonskog okvira i institucija. „Presudnu ulogu imaju i mladi koji razumiju značaj borbe protiv kršenja ljudskih prava i diskriminacije i njeguju vrijednosti tolerancije i prihvatanja različitosti. Tu je obrazovenje presudno, i to ne samo u informisanju i usvajanju činjenica već i u stvaranju prostora da mladi razgovaraju, kritički promišljaju, aktivno učestvuju u izgradnji kulture ljudskih prava… Zato su pored formalnog sistema važne prilike za neformalno obrazovanje mladih poput Škole ljudskih prava koju organizuje CGO,“ navodi Đukanović.

Znamo da smo svi mi jednaki, ali je šteta što i ne bivamo svi ravnopravni. Svi smo mi isti, a razlike zbog kojih bivamo diskriminisani ne postoje u realnosti, već samo u našim glavama. Ako bi što više ljudi znalo koja su im osnovna ljudska prava i kako ih na valjan način sačuvati, svijet bi bio mnogo ljepše mjesto,“ mišljenja je učesnik Škole iz Andrijevice Marko Vulević, i učenik Gimnazije „Panto Mališić“ u Beranama.

Učesnica iz Nikšića, Milica Damjanović, i učenica Prve srednje stručne škole, naglasila je da je  „poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori ne zadovoljava potrebe uređenog društva.“ Ona je dodala i da sebi doživljava aktivnom članicom zajednice. „A svjedok sam da se često krše ljudska prava i da društvo još nije spremno da prihvati različitosti, bile one vjerske, nacionalne ili seksualne prirode. Moja motivacija je u želji da, prije svega, mijenjam sebe i svoja shvatanja, kao i da budem baš ta promjena koju želim da vidim oko sebe.

Poštovanjem ljudskih prava do boljeg društva

Predavači i radioničari XXV Škole ljudskih prava bili su aktivisti/kinje i stručnjaci/kinje za ljudska prava iz Crne Gore. Škola je okupila učesnike/ce su iz srednjih škola iz 13 opština: Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Rožaje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi, Podgorica, Bar, Ulcinj, Kotor i Budva. XXV generaciju Škole ljudskih prava uspješno su završili: Katarina Terzić, Samira Sijarić, Mihailo Labović, Stefan Bošković, Marko Vulević, Amar Fetahović, Vladana Vukobrat, Milica Damjanović, Šejla Purović, Vladimir Ivanović, Gabriela Pobrić, Iva Ilinčić, Luka Vemić, Nađa Kaluđerović, Petar Rakočević, Saša Živaljević, Teodora Senić, Dimitrije Pavlović, Diandra Kočan, Dora Ljutić i Matija Svorcan.

Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo