Povodom 08. aprila – Međunarodnog dana Roma, Centar za građansko obrazovanje (CGO) koristi priliku da ukaže na izuzetno težak položaj romske zajednice u Crnoj Gori, pogotovo u uslovima pandemije korona virusa, koja dodatno otežava egzistencijalni okvir romske populacije. S druge strane, sve izraženija diskriminacija i marginalizacija ovu društvenu grupu čini posebno ranjivom.
CGO podsjeća da su od početka pandemije korona virusa u Crnoj Gori zabilježeni primjeri grubih kršenja ljudskih prava i sloboda. Takođe, u upravljanju krizom koju je uzrokovala pandemija, kako od strane bivše, tako i aktuelne Vlade, nijesu uzete u obzir specifičnosti određenih društvenih grupa što je još više ugrozilo već marginalizovane grupe, među kojima je i romska populacija.
Iako postoje brojne strategije, akcioni planovi, mjere afirmativne akcije, zakonska rješenja zaštite od diskriminacije, te napori obrazovnih vlasti da obrazovanje učine pristupačnijima za Rome, još uvijek ova manjinska zajednica nije integrisana u crnogorsko društvo. Razlog tome je i neadekvatna ili neujednačena primjena mnogih postojećih rješenja, kratkoročnost programa pomoći bez razvijene održivosti, ali i nedovoljno konsultovanje sa ciljnom grupom i ignorisanje mnogih njihovih potreba.
Podsjećanja radi, istraživanje CGO-a o percepciji diskriminacije ukazuje da ova grupa ostaje na vrhu ljestvice onih koji su u našem društvu najizloženiji diskriminaciji. Nova vlast i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava do danas nije javno pokrenulo pitanje rješavanja ovog problema u pravcu podsticanja socijalne inkluzije ove manjinske grupe i poboljšanja njihovih uslova života. Četiri mjeseca su prošla od formiranja Direktorata za ljudska prava, kao i Direkcije za inkluziju Roma i Egipćana u okviru istog, a da do danas ne postoji nijedna konkretna aktivost koja se odnosi na rješavanje pitanja položaja Roma i Egipćana. Istovremeno, pored problema sa kojima se suočavaju svi građani i građanke, ova populacija ime i neke specifične, poput maloljetničkih brakova među Romima a koje prati ćutanje institucija koje bi trebalo da spriječe ovaj vid masovnog kršenja ljudskih prava djece, prije svega djevojčica. Zatim, ogromna je nezapošljenost među romskom populacijom, minimalni pomaci u oblasti obrazovanja, rasprostranjeno prosjačenje, problemi u obezbjeđivanju dokumenata, kao i jako loši uslovi života.
CGO ukazuje i da je etnička i socijalna distanca, kako među opštom, tako i među populacijom mladih, najizraženija upravo prema Romima. Jedan od uzroka za to je i često negativan vid medijskog izvještavanja o Romima. Rijetke su prilike u kojima možemo vidjeti ili čitati sadržaje koji su posvećeni promociji romske kulture, zagovaranju djelotvornih politika socijalne inkluzije i njihove efikasne primjenu ili neke pozitivne priče o Romima. Brojne predrasude koje postoje prema Romima i Egipćanima najsnažnije ih marginalizuju i doprinose njihovoj društvenoj isključenosti lišavajući čitavo društvo vrijednih potencijala koji imaju i kojima mogu doprinijeti ukupnom kvalitetu društvenog razvoja.
Stoga, CGO apeluje na institucije a posebno Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, kao i na donosioce odluka i druge relevantne aktere da svojim djelovanjem, kroz prihvatanje i saradnju, podstaknu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti ove populacije.
Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava