Ko je odgovoran za nezavršene obaveze iz Programa rada Vlade za 2013?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na potrebu uspostavljanja odgovornosti najviših državnih funkcionera Vlade Crne Gore za neblagovremeno ili potpuno neizvršavanje obaveza iz Programa rada Vlade za 2013. Javnosti nije poznato da je prilikom usvajanja Programa rada Vlade za 2014. bilo suštinske rasprave o utvrđivanju odgovornosti za ono što nije učinjeno tokom 2013, već su te zaostale obaveze samo preslikane u novi Program rada Vlade, uz nekoliko jezičkih korekcija. Takođe, izostala je i rasprava o kvalitetu učinjenog, iako je jasno da su neke od obaveza bile toliko loše urađene da se već ove godine moraju ponovo raditi.

Programom rada Vlade za 2013. bilo je predviđeno ukupno 217 obaveza, sistematizovanih u dvije grupe: Prioritetne i Ostale obaveze. U dijelu Prioritetne obaveze ukupno je bilo 59 obaveza, od čega 42 iz oblasti ekonomska politika i finansijski sistem, a 17 iz oblasti politički sistem, unutrašnja i vanjska politika. Dio Ostale obaveze je uključivao Tematski i Normativni dio. U Tematskom dijelu bilo je ukupno 74 obaveza, od čega 46 iz oblasti ekonomska politika i finansijski sistem i 28 iz oblasti politički sistem, unutrašnja i vanjska politika. U Normativnom dijelu ukupno bilo je 84 obaveze, od čega 64 iz oblasti ekonomska politika i finansijski sistem i 20 iz oblasti politički sistem, unutrašnja i vanjska politika.

Programom rada Vlade za 2014. obaveze su drugačije sistematizovane, što otežava poređenje i procjenu ispunjenosti prethodnih. Tako je za ovu godinu Vlada predvidjela praćenje 23 prioritetna razvojna projekta, uz 261 obavezu iz Tematskog i Normativnog dijela. U Tematskom dijelu ukupno je 148 obaveza, od čega 38 iz oblasti politički sistem, unutrašnja i vanjska politika i 110 iz oblasti ekonomska politika i finansijski sistem. U Normativnom dijelu ukupno je 113 obaveza, od čega 38 iz oblasti politički sistem, unutrašnja i vanjska politika i 75 iz oblasti ekonomska politika i finansijski sistem.

Čitanjem ova dva dokumenta vidljivo je postojanje značajnog broja prenešenih obaveza koje su trebale biti završene 2013. Među preko 50 takvih zaostalih obaveza odnosno gotovo 25% prošlogodišnjeg Programa koji nije realizovan, i za što nije poznato da je iko snosio odgovornost u Vladi, su i neka od ključnih pitanja pregovaračkog procesa, koji bi trebao da predstavlja prioritet rada Vlade Crne Gore i u kojem bi se ona trebala najviše dokazivati upravo kroz sprovođenja tih obaveza. Na žalost, i u kvantitativnom smislu, propusti su veliki.

Najveći broj obaveza u 2014. su prenijeli Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija (po 10 zaostalih obaveza). Imajući u vidu probleme sa kojima se Crna Gora treba izboriti indikativno je da Ministarstvo finansija nije učinilo adekvatan napor da, na pr. završi Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (obaveza koja je morala biti završena u skladu sa preporukama MONEYVAL-a, novousvojenim standardima FATF-a i direktivama EU), ili Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, posebno imajući u vidu da upravo ovu oblast EK u Izvještaju o napretku 2013 apostrofira kao posebno osjetljivu na koruptivne radnje. Na drugoj strani, čini se da Ministarstvo ekonomije ne brinu problemi svih građana i građanki oko plaćanja računa za struju, pa je procijenilo da nije ni žurba za rad na Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2030, i ta je obaveza samo preslikana u Program za 2014, umjesto da je već takav dokument na snazi.

Na rang listi ministarstava koja nijesu ispunila svoje obaveze prednjači i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, koje je u 2013. propustilo da uradi makar 7 važnih obaveza, poput izostanka Predloga zakona o bezbijednosti hrane, Predloga zakona o maslinarstvu, itd. a i neke koje je uradilo bile su upitnog kvaliteta. Na pr. Skupština Crne Gore u decembru 2013. je usvojila Zakon o organskoj proizvodnji, na prijedlog Vlade, a isti se mora već ove godine, i to u prvom kvartalu, kako to stoji u Programu rada Vlade za 2014, hitno mijenjati!

Slijedi Ministarstvo unutrašnjih poslova koje među makar 6 bitnih obaveza nije uradilo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, a upravo 80% pravne regulative EU se neposredno ili posredno odnosi na lokalni nivo. Takođe, Predlog zakona o opštem upravnom postupku, koji treba da uvede značajnu reformu u upravnom postupku, nije još ni stigao do Skupštine Crne Gore iz ovog Ministarstva.

Iako EK izražava posebnu zabrinutost za korupciju u urbanizmu i prostornom planiranju, to nije bilo dovoljno da Ministarstvo održivog razvoja i turizma pitanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata doživi kao svoj prioritet. Naravno, pored izostanka ovog zakonskog teksta, ovo Ministarstvo je u 2014. prenijelo jos najmanje 3 obaveze. Sa jednom do tri ključne zaostale obaveze svoj rad u 2014. počeli su Ministarstvo pravde, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo nauke i Ministarstvo prosvjete, kao i Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo kulture. Međutim, činjenica je i da postoje zakonski tekstovi koji se ne nalaze u Programu rada Vlade za 2014, a koje je Skupština odbila tako da i oni ulaze u negativan rezultat pojedinih ministarstava. Na pr. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koje je pripremilo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, i time “štrikiralo” svoju obavezu, iako je isti pao na skupštinskim odborima prošle sedmice!

CGO apeluje na uspostavljanje sistema odgovornosti na najvišim vladinim nivoima kako bi se obaveze izvršavale u skladu sa Programom rada Vlade i na objektivno sagledavanje mogućnosti za sprovođenje istog. Očigledno je da takva procjena nije napravljena u skladu sa postojećim kapacitetima Vlade, ali i da ima dosta prostora da se sumnja u postojanje političke volje za reforme koje nose odricanja za donosioce odluka. CGO napominje da, pored ovog kvantitativnog pogleda, koji je ilustrativan ipak daleko više brine kvalitet i usvojenih zakona i sprovedenih obaveza.

Svetlana Pešić, saradnica na programima