Povodom 21. godine od operacije “Oluja”, koja je trajala od 4. do 7.avgusta 1995.godine, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da uspostavljanje pravde za žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije mora biti prioritet, a to uključuje i kreiranje poimeničnog spiska žrtava operacije “Oluja” i procesuiranje ratnih zločina koji su se desili tokom ove operacije, za što u konkretnom slučaju posebnu odgovornost snose institucije sistema u Hrvatskoj.
Tokom vojno-policijske operacije “Oluja”, hrvatske snage su počinile i ozbiljne i rasprostranjene zločine protiv Srba koji su živjeli na području tzv. Republike Srpske Krajine, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno, dok i dan danas, veliki broj izbjeglih čeka na povratak u područja iz kojih su prognani. Nezavisno od presude Žalbenog vijeća MKSJ-a u predmetu “Oluja” protiv Ante Gotovine i Mladena Markača, porodice žrtava imaju moralno i zakonsko pravo da očekuju da za njihove tragedije počinioci odgovaraju.
Prema podacima prikupljenim od strabe različitih međunarodnih organizacija, nakon hrvatskih vojnih akcija u bivšim sektorima Zapad, Sjever i Jug u ljeto 1995. približno 200 000 hrvatskih Srba pobjeglo, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije. Poražavajuće je u ovom slučaju i što preživjeli ovog zločina, kao i porodice žrtava i nestalih osoba, nemaju nikakvu podršku institucija, niti im je do danas priznat status civilnih žrtava rata.
CGO ističe da je u nastupajućem periodu pred hrvatskim pravosuđem ozbiljan izazov u pogledu preispitivanja procesuiranih slučajeva ratnih zločina, s obzirom da je pred hrvatskim sudovima za ratne zločine tokom akcije „Oluja“ pravnosnažno osuđena samo jedna osoba, a vođena su ukupno četiri krivična postupka. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske su u vezi sa „Olujom“ podnijete prijave za 24 ratna zločina u kojima počinioci nijesu okriveni. Država Hrvatska bi morala uspostaviti i dan sjećanja na žrtve “Oluje”. Takođe, na civilnom društvu Hrvatske, ali i ostalih zemalja bivše Jugoslavije, ostaje odgovornost u pogledu istrajavanja na uspostavljanju dodatnih mehanizama koji će voditi prijeko potrebnom zadovoljenju pravde za žrtve.
CGO odaje poštovanje svim žrtvama vojno-policijske operacije “Oluja” i podsjeća da postjugoslovenska društva, posebno institucije sistema, treba da doprinesu pamćenju ovog strašnog zločina, ali i svih zločina koji su se desili nad nedužnim civilima, na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991 i 2001. Zajedničkim snagama, kroz efikasnu regionalnu saradnju, potrebno je raditi na razvijanju kulture sjećanja i poštovanja, priznanja i suosjećanja sa svim žrtvama, kako bi se doprinijelo održivom pomirenju u regionu. Na tome već godinama insistiraju organizacije civilnog društva u Crnoj Gori i regionu, koje su formirale do sada najširu regionalnu koaliciju koja se zalaže za osnivanje REKOM-a. CGO će i nastaviti sa aktivnostima u oblasti izgradnje kulture sjećanja, samostalno ili kao referentna organizacija Koalicije za REKOM za Crnu Goru.
Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori