Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, danas, u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES) predstavio nalaze istraživanja na temu: Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital?
Mina Kalezić, asistentkinja na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), objasnila je da je opšti cilj projekta Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital?, u okviru kojeg je sprovedeno istraživanje, doprinos osnaživanju mladih i njihovo aktivno učešće u promociji vrijednosti Evropske unije i demokratskih reformi. “Specifični cilj projekta je podizanje svijesti javnosti i zainteresovanih strana o pitanjima mladih i omladinskim perspektivama, kao i jačanje kapaciteta mladih za aktivno učešće u društvenim i političkim procesima”, navela je Kalezić.
Petar Đukanović, koordinator na programima u CGO-u, podsjetio je da se CGO od svog osnivanja bavi razvojem strategija građanskog obrazovanja, kako bi doprinio demokratizaciji crnogorskog društva. “U tom kontekstu, mladi su jedna od najvažnijih ciljnih grupa naših aktivnosti usmjerenih na osnaživanje znanja i vještina u oblasti društvenog i političkog aktivizma“, naglasio je Đukanović. On je dalje ocijenio: “Danas mladi predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih grupa, koja je suštinski marginalizovana iz procesa donošenja odluka. Sa druge strane, to je populacija koja posjeduje ogroman potencijal za društvene promjene i razvoj”. Posebno se osvrnuo na dva nalaza, označivši ih upečatljivim sa aspekta misije CGO-a. “Radi se o izraženoj nezainteresovanosti mladih za pitanja društvenog i političkog aktivizma, kao i značajnoj distanci mladih prema pripadnicima ranjivih i marginalizovanih grupa. Ovi nalazi su i izraz niskog stepena političke kulture koju živimo, i do čega je ona dovela, odnosno gdje treba da bude prostor intervencije. Stoga će nam biti jako značajni i za našu analizu i u skladu sa tim inoviranje određenih neformalnih obrazovnih programa koje nudimo,” poručio je on. Đukanović je upozorio: “Perspektiva crnogorskog društva zavisi od toga kako kao društvo percipiramo mlade. Čini se da postoje dvije ključne perspektive – jedna, koja mlade vidi kao problem sa kojim ne znamo što da radimo i druga, koja ih vidi kao resurs. Na žalost, prva je dominantno naša realnost, a druga bi trebalo da postane naš cilj. Brojna istraživanja i statistike pokazuju da zemlje koje su se odlučile za drugi smjer, danas imaju najmanje stope nezaposlenosti i najvišu političku participaciju mladih.”On je izrazio nadu da će nalazi ovog istraživanja biti korisni institucijama koje se bave mladima.
Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe CGO-a, detaljno je predstavio nalaze:
“Najpopularnije aktivnosti u okviru slobodnog vremena među mladima u Crnoj Gori su slušanje muzike i gledanje TV-a, što više od polovine mladih praktikuje svakodnevno. Izlaženje sa prijateljima, sportske ativnosti, čitanje dnevnih novina, ali i slušanje radija približno trećina mladih praktikuje svakog dana, dok je igranje video igrica aktivnost u kojoj mladi najmanje provode vrijeme. Takođe, umjetničko izražavanje kroz pisanje, slikanje ili sviranje je jedna od aktivnosti kojom mladi u Crnoj Gori ispunjavaju svoje vrijeme.
Čak 99% mladih u Crnoj Gori ima pristup internet, a mladi u Crnoj Gori dnevno, u prosjeku, provedu 4,2 sata na internetu! Preko 90% mladih koristi internet za zabavu i razonodu (gledanje video klipova i slušanje muzike), za pristup društvenim mrežama (socijalnu komunikaciju), traženje različitih informacija (o školi, poslu, putovanjima) i komuniciranje sa bliskim osobama. Takođe, 88% mladih internet koristi za informisanje, tj. čitanje vijesti online, a 84% za rad i učenje. Najmanje popularne on-line aktivnosti su čitanje knjiga i igranje PC igrica.
Online kupovina, plaćanje računa i rezervacije još uvijek nisu posebno popularne kod mladih, dok on-line kontrolu bankovnih računa koristi samo 11% mladih u Crnoj Gori.
Mladi u Crnoj Gori smatraju da je najvažnije imati prijatelje, steći dobro obrazovanje i biti vjeran (partneru, prijateljima, poslodavcu). Visoko vrijednovano je i preuzimanje odgovornosti, sklapanje braka i zasnivanje porodice, kao i građenje karijere, a kao tek nešto manje važnim mladih ocjenjuju bavljenje sportom, nezavisnost i zdravu ishranu. Građanske akcije i inicijative i aktivnost u politici su nisko na ljestvici stvari važnih mladima u Crnoj Gori, iz čega se može zaključiti da mlade ne privlače ove oblasti. Bogatstvo i nošenje firmirane garderobe pretežno se smatra nevažnim. Generalno, moglo bi se konstatovati mladi imaju jedan zdrav i socijalno vrijedan pogled na hijerarhiju vrijednosti. Ali, treba napomenuti da naslutiti među mladima u Crnoj Gori nema previše idealizma ili utopizma. Dakle, nije „biti bogat“ nešto što je na najvišoj poziciji njihovih vrijednosnih orijenacija, ali svakako mladi nisu utopisti koji poriču svoju i opštu ljudsku potrebu da budu finansijski obezbijeđeni i bezbrižni.
Nezaposleni mladi nešto češće u odnosu na prosjek navode da kod drugih ljudi najviše cijene altruizam. Na bazi datih odgovora, stiče se utisak, da mladi u Crnoj Gori nisu, kako ih često oni stariji definišu „generacija nezadovoljnika“. Naprotiv, u veći aspekata svog porodičnog, društvenog, ličnog (intimnog), pa čak u izvjesnoj mjeri i ekonomskog života, oni su generacija zadovoljnih. No, među mladima stvarno ili potpuno nezadovoljnih je relativno malo. Čak i u domenu sopstvenog ekonomskog statusa nešto manje od 1/3 mladih je do izvjesne mjere zadovoljna, a preko 40% njih prilično, što je prilično neočekivan rezultat.
Mladi u Crnoj Gori najveću socijalnu distancu iskazuju prema homoseksualnim osobama, migrantima i HIV pozitivnim osobama, dok su najtolerantniji (najmanje distance iskazuju) ka studentima. Distanca prema osobama drugačije seksualne orijentacije možda nije nešto što se očekivalo u istraživanju stavova mladih u Crnoj Gori, ali, nije ni sa potpuno neočekivano, s obzirom da neka istraživanja skorijeg datuma na opštoj punoljetnoj populaciji pokazuju da je to jedna od i dallje najizrazitijih distanci i socijalnih stigmi u crnogorskom društvu.
Sa druge strane, oni navode da su se vrlo rijetko (ili čak nikada) prolazili kroz sopstveno, lično iskustvo diskriminacije od strane drugih. Najrasprostranjeniji vid diskriminacije sa kojim su mladi u Crnoj Gori bili suočeni jeste diskriminacija na osnovu političkih uvjerenja, mada je i tu prisutnost takvih iskustava na veoma niskom nivou.
Polovina mladih u Crnoj Gori, koji su bili ispitanici, želi da napusti Crnu Goru a polovina ne. Želja za odlaskom nešto je jača kod mladih koji su još u procesu obrazovanja, kao i muškaraca. Ključni motivi za odlazak iz Crne Gore mladi nalaze u očekivanju boljeg životnog standarda i lakšeg zapošljavanja u drugim zemljama. Dakle: kvalitetniji poslovni, obrazovni i životni uslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska mladih iz Crne Gore. Čini se da mladi koji žele da napuste Crnu Goru imaju jasnu ideju o tome zbog čega to žele, jer samo 1% njih navodi da bi se odselio iz Crne Gore „samo da bi pobjegao“.
Mladi u Crnoj Gori optimistični su u pogledu svoje situacije za 10 godina. Više od tri četvrtine njih vjeruje da će za 10 godina biti bolje nego sada. Postoje izvjesne razlike s obzirom na ekonomski status, takve da mladi sa ispod prosječnim ekonomskim statusom češće u odnosu na prosjek smatraju da će njihova situacija za 10 godina biti lošija nego sada.
Većina mladih u Crnoj Gori nije učestvovala u nekom vidu dobrovoljnog ili volonterskog rada. Ali, važno je napomenuti da je više od 1/3 mladih u Crnoj Gori imalo neka iskustva sa ovom vrstom društvenog angažmana.
Najpoželjniji radni angažman mladih je u državnom sektoru, gdje bi voljelo da radi više od polovine, a nešto manje od četvrtine navodi da bi voljelo da radi u privatnom sektoru. Takođe, „omiljena profesionalna“ destinacija su i međunarodne organizacije, a NVO sektor izgleda nije tako atraktivno radon mjesto za mlade u Crnoj Gori. Kao najvažnije faktore za nalaženje posla mladi izdvajaju lična poznanstva i veze, stručnost i nivo obrazovanja. Političke veze su tek na četvrtom mestu i to sa tek nešto više od 10% učešća.
Mladi u Crnoj Gori pretežno nisu zainteresovani za politička pitanja i političke teme. Najbliže su im teme iz domena politike u Crnoj Gori, dok najmanje interesovanje postoji za političke prilike i teme sa Balkana.
Mladi imaju pretežno pesimističan stav u pogledu vlastitog uticaja na djelovanje institucija na lokalnom, ali i nacionalnom nivou. Ipak, stav o moći sopstvenog glasa na lokalnom nivou u odnosu na nacionalni nešto je pozitivniji.
Insititucije kojima mladi u značajnoj mjeri vjeruju su crkva, nevladine organizacije, vojska, policija i sudstvo. U nešto manjoj mjeri, sa značajnim negativnim odijumom među mladima, vjeruje se i tužilaštvu, medijima i sindikatima. Institucije sa značajno nižim stepenom povjerenja i značajno višim negativnim odijumom su: lokalna uprava, Vlada Crne Gore, Skupština Crne Gore i političke partije u Crnoj Gori.
Aktivnosti na pristupanje Crne Gore EU je na neki način drugorazredna tema za mlade, a nijesu pretjerano zainteresovani ni teme vojne bezbijednosti i snage, duhovnog preporoda nacije i razvoja privatnog preduzetništva. Za njih je najbolnija tema nezapošljenost, što je i sasvim razumljivo iz njihove perspektive. Osim toga, mladi ocjenjuju da su i porast siromaštva, nesigurnost zaposlenih, porast kancerogenih oboljenja u populaciji, te kriminalne aktivnosti i zagađenje okoline, veoma značajne i goruće za crnogorske društvo. Uz njih svakako važno mesto zauzimaju i neefikasna borba protiv korupcije, narkomanija, ulični kriminal i slaba primjena postojećih zakonskih normi i regulativa.
Kada je u pitanju strateški pravac u kojem se kreće čitava crnogorska država i društvo, mladi u Crnoj Gori su prilično podijeljeni – preko polovine mladih smatra da se ona kreće u dobrom pravcu, dok na drugoj strani skoro 45% osoba iz iste generacije procjenjuje da je kretanje države i društva usmjereno u pogrešnom pravcu.
Kada je u pitanju jedno od ključnih pitanja strateškog razvojnog puta Crne Gore, a to su evropske integracije, većina, ali ne i nadpolovična, saglasna je sa pridruživanjem Crne Gore Evropskoj uniji.
Po pitanju zastupanja interesa mladih u političkom životu Crne gore, mladi su ponovo podijeljeni. Nešto više od 1/3 mladih smatra da su oni nimalo ili veoma malo zastupljeni u političkom životu, dok nešto manje od 1/3 misli da su oni prilično ili veoma zastupljeni. Nešto pozitivniji u tim ocjenama su muški predstavnici mlade generacije i oni koji su već ušli u radni proces, a negativniji mladi nezaposleni”, zaključio je on.
Istraživanje javnog mnjenja Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital? u okviru istoimenog projekta, obuhvatilo je 600 ispitanika, građana/ki Crne Gore, starosti od 16 – 27 godina. Stručni i terenski dio za potrebe projekta uradila je agencija Ipsos Strategic Marketing.
Svetlana Pešić, saradnica na programima