Populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika, već fenomen koji ozbiljno podriva institucionalni sistem i urušava vladavinu zakona, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je danas, na prvom Demokratskom forumu „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao CGO u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazala da demokratija traži pluralizam, jednakost svih pred zakonom nezavisno od različitosti.
Ta demokratija, kako je istakla, treba da se bazira na vrijednostima, a ne na ličnostima.
„Specifičnost preovlađujućeg populizma u Crnoj Gori je da oni koji dovode u pitanje dominantne projekte moći, koji su vezani za klijentelističke mreže u i oko Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, po tim istim populistima rade protiv države i državnih interesa, jer se stavlja znak jednakosti između jedne pratije i države“, rekla je Uljarević.
Stoga, kako je navela, populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika.
„Populizam ozbiljno podriva institucionalni sistem, urušava vladavinu zakona, kontaminira političku kulturu, briše odgovornost kao institut, a uvodi nedemokratske argumente i metode. I zato je nama potrebna otvorena rasprava na bazi argumenata i zato je važno insistirati na tome da ovakva situacija većini građana ne donosi nikakvu koristi, niti snaži državu“, navela je Uljarević.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da političari ne vole da ih povezuju sa populizmom, ali zato jedan broj njih, kako je naveo, koristi populisitčke metode u obraćanju javnosti.
„Populizam je trend koji podrazumijeva da se partikularni interes predstavlja kao javni interes pri čemu se oni kojima se populisti obraćaju doživljavaju ne kao građani, jer su građani nosioci i izvor suvereniteta, nego „kao svijetina“, i pritome se koristi činjenica, a jedan dobar broj onih koji podliježu populizmu, nisu na adekvatnom nivou informisanosti, a ponekad obrazovanja“, istakao je Pažin.
On je ocijenio da je populizam posljedica demokratskog deficita.
Voditelj Škole demokratije, profesor Radovan Radonjić, kazao je da je broj zainteresovanih za Školu demokratije uvijek bio dva do tri puta veći od broja onih koje je CGO mogao da upiše.
„Rad je bio organizovan, imao je program, imao je literaturu, vrsne profesore. Pokušalo se da se o demokratiji ne samo misli, nego da se ona zamisli i domisli i da se kaže mnogo toga o njoj što nismo znali“, rekao je Radonjić.
On smatra da je Škola demokratije izuzetan podvig koji je CGO napravio, jer je, kako je naveo, ovo jedini slučaj da je jedna škola imala 27 generacija „koje su nperekidno radile i svaka dala svoje nesumljive rezultate“.
Koordinatorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert Ivana Račić smatra da 14 godina rada Škole demokratije, preko 770 polaznika ove škole, preko 650 predavanja, govori ne samo o uspjehu ove škole, nego i o potrebi da ovakav program buder uvršten u neformalno obrazovanje.
„Kroz ovakve i slične programe u domenu političkog obrazovanja, Fondacija Fridrih Ebert ima za cilj da osposobi i podstakne građane da aktivno učestvuju u piolitičkom životu. Ovim putem smatram da i mi dajemo svoj doprinos jačanju demokratskih struktura, borbi protiv političke nekulture, uspostavljanju prava države, uspostavljanju socijalne jednakosti i demokratizaciji čitavog društva“, istakla je Račić.
Ona smatra da se kroz ovakav vid nefomralnog obrazovanja mogu prevladati duboke i teške podjele u našim društvima „koje nas iscrpljuju jako dugo“.
Senator Državne revizorske institucije, Branislav Radulović, ocijenio je da je obljilježje populizma to što „on hrani svoj ekstrem”.
„On ne može da postoji ako nema protivnika. Ako ga nema, on ga stvara. Populizam se hranio komunizmom, hranio se nacionalizmom, hranio se veliko-srpskim nacionalizmom, hranio se reformskim populzmom, a postoji velika opasnost da se danas hrani nečim što se zove crnogorski nacionalni identitet“, naveo je Radulović.
Koordinator EUROCLIO-a za Crnu Goru i kustos Istorijskog muzeja, Miloš Vukanović, rekao je da je populizam u Crnoj Gori je uvijek postojao, a da je njegovo prisustvo posebno prisutno nakon AB revolucije.
„Ali nakon 2012. godine taj populizam je dobio na velikom ubrzanju. Ekonomska kriza i socijalni problemi su se pojačali, vlast i opozicija su odlučili da se debelo odreknu mladog kadra koji su sami proizveli i koji bi mogao da im pomogne u rješavanju ovih kriza“, smatra Vukanović.
On je ocijenio da je specifikum u Crnoj Gori koji se desio da su i vlast i opozicija „objeručke“ prihvatile populizam u borbi za zadržavanje svojih pozicija radi svojih privilegija.
Naučna saradnica na Evropskom univerzitetskom institutu Firenca, Jelena Džankić, kazala je da je u poslednjim godinama primjetan rast populizma širom svijeta.
„Mlade treba edukovati kako bi prepoznali fenomen populism i zbog toga je ovaj vid neformalnog obrazovanja važan”, navela je ona.
Advokat Sergej Sekulović kazao je da ozbiljne organizacije i strukture koje žele da upravljaju društvom moraju imati jasan i transparentan program koji, kako je naveo, služi kao njihova lična karta i mjera sposobnosti da se uoče društveni problemi i ponudi rješenje za njih.
„Ukoliko čujete da je program suštinski nepotreban ili da nije vrijeme da se on uobličava, znajte da je po srijedi prevara sa moguće opasnih posljedicama“, naveo je Sekulović.
U Crnoj Gori je otvoren put populizmu, jer su građani nezadovoljni ekonomsko-socijalnom situacijom, poljuljano je povjerenje u političke elite, a između vlasti i opozicije nema dijaloga, ocijenio predavač na Školi demokratije, Zlatko Vujović.
On je danas, u drugom dijelu prvog Demokratskog foruma „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazao da je Crna Gora duboko podijeljena i da među građanima vlada veliko nezadovoljstvo, što, kako je objasnio, otvara put populizmu.
„Crna Gora je karakteristična pošto može da bude uvučena u snažan talas jačanja populističkih pokreta pošto postoji veliko nezadovoljstvo građana trenutnom ekonomsko-socijalnom situacijom. Imamo poljuljano povjerenje u političke elite, bojkot parlamenta i izostanak dijaloga između vlasti i opozicije“, ocijenio je Vujović.
Neki subjekti unutar opozicije, kako je pojasnio, osjećaju da populizam može biti način ulaska u biračko tijelo Demokratske partije socijalista (DPS).
„Populizam može biti put opozicije kojim bi se uzdrmao DPS. U izbornim strategijama nekih opozicionih partija izbjegavaju se identitetske teme, a sa druge strane se populističkim pristupom pokušava obezbijediti podrška“, pojasnio je Vujović.
On je istakao da je u Crnoj Gori neophodna debata i borba argumenata, jer, kako je kazao, postoji iracionalni diskurs „gdje niko ne nudi rješenje, već demagogiju“.
„U jednoj takvoj situaciji populizam bi bio opasan, jer mi nemamo institucije, a takav talas bi odveo Crnu Goru decenijama unazad“, poručio je Vujović.
Profesor na Univerzitetu u Beogradu i predavač na Školi demokratije, Čedomir Čupić, rekao je da je Crna Gora ulaskom u NATO strateški napravila veliki iskorak i taj korak bi, kako je pojasnio, u budućnosti mogao predstavljati odbranu od populizma.
Čupić smatra da je najopasniji oblik populizma, onaj koji postoji u Srbiji, a to je, kako je pojasnio, spoj populizma i ogoljenog pragmatizma.
„To je u stvari rušenje svake ideologije. Ogoljeni pragmatizam je gori od bilo koje ideologije sem totalitarne. To je potpuno uništavanje svih vrijednosti“, ocijenio je Čupić.
On je kazao da ju na talasu populizma, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) došao Donald Tramp.
„Ipak u Americi imate institucije, pa koliko god je Tramp populistički pružao nerealna obećanja, ona se jednostavno, u zemlji u kojoj postoji vladavina zakona, zaustave“, kazao je Čupić.
Prema njegovim riječima, populizmu su posebno sklone nerazvijene države, ali ni razvijene zemlje, kako je kazao, nisu imune na sindrom populizma.
„Primjer su SAD, Kanada, Skandinavske zemlje, Fransuska, Velika Britanija. Populizam je uvijek tu, samo je pitanje šta mu se pruža kao šansa“, pojasnio je Čupić.
Šef Biroa za odnose sa javnošću Opštine Berane, Nebojša Babović, rekao je da je populizam reakcija na slabosti demokratije, da je njegov uzrok ekonomski, i da od 1990. godine građani Crne Gore žive u populističkoj državi.
„U osnovi svega što nam se dešava je sukob između elita i naroda. U Crnoj Gori su se elite malo više odvojile u utjerivanju demokratije, u afirmaciji građanskih prava, ali ne prate ono što se dešava na terenu i zbog toga populizam vreba iza svakog ćoška“, objasnio je Babović.
Portparolka REKOM-a za Crnu Goru, Tamara Milaš, poručila je da Crnu Goru, dodatno opterećuje to što nema smjenjivosti vlasti i istakla da se činjenicama iz novije istorije ne smije manipulisati i da one moraju biti ugrađene u obrazovni sistem.
„U Crnoj Gori nema smjenjivosti vlasti, a ta vlast čini važan dio crnogorske istorije o kojoj mlade generacije ne znaju ništa. Ratna dešavanja nisu u fokusu obrazovnih struktura, stoga npr. imamo generacije mladih ljudi koji o Srebrenici ne znaju ništa“, pojasnila je Milaš.
Profesor na Sveučilištu u Zagrebu i predavač na Školi demokratije, Žarko Puhovski, kazao je da je „kvazi populizam“ u Crnoj Gori uzrokovan činjenicom da je političko polje, zbog, kako je rekao, niza unutrašnjih i vanjskih razloga, svedeno na jednodimenzijalnost.
Populizam, kako je ocijenio, nastaje kada se demokratija shvati preozbiljno.
„Demokratija nije vrijednost, ona je metoda. A forma je bit demokratije. Kada se iz demokratije stvara vrijednost i ideologija onda ste na korak od populizma. Kada se počne pričati o moralu i vrijednostima populizam počinje“, objasnio je Puhovski.
Izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing-a Crne Gore, Vladimir Raičević, rekao je da populizam predstavlja „igru na sreću“ i prečicu do cilja ili novca i da tamo gdje ima demokratije i gdje se većina pita, političke elite, kako je kazao, uglavnom podilaze većini.
„Ako imamo vlast koja nije opterećena rezultatom, onda će ona sprovoditi mjere koje nisu populističke. Sprovodiće reforme koje su važne i nužne . Ako imamo situaciju u kojoj vlast nije stabilna onda se teži populizmu, jer se razmišlja o sljedećem izbornom ciklusu“, rekao je Raičević.